U 'Oluji' nije bilo protjerivanja srpskog stanovništva iz Knina, poručio je u Kninu 5. kolovoza hrvatski predsjednik Zoran Milanović, dok je premijer Andrej Plenković kazao kako Hrvatska i dalje neće priznavati optužnice za ratne zločine iz Srbije.
"U ovaj hrvatski kraljevski grad Knin Hrvatska vojska je ušla kada u njemu više nije bilo nikoga. Vrijeđa zdrav razum kada ti netko kaže da si protjerao toliki i toliki broj ljudi, a nitko te nije ni dočekao", kazao je predsjednik Milanović sa proslave 28. obljetnice akcije "Oluja".
"Ali ljudi se vraćaju, i u Kninu, u kojem je nekada bila velika srpska većina, danas ima pripadnika srpske nacionalnosti. A zašto su ovdje – pa zato što im valja", kazao je Milanović.
"Nitko se drugdje vraća, jedino u Hrvatsku", naglasio je, a objasnio je to kao rezultat rada svih dosadašnjih hrvatskih vlada, "ali prije svega zbog duha i raspoloženja u hrvatskom društvu i hrvatskom narodu da se preko nekih stvari prijeđe i da se pruži ruka", zaključio je hrvatski predsjednik.
O komemoraciji u Prijedoru
Milanović je u negativnom kontekstu komentirao i izbor Prijedora kao lokacije na kojoj su vlasti Srbije, Republike srpske u Bosni i Hercegovini i SPC-a 4. kolovoza komemorirali srpske žrtve "Oluje".
"Od svih mjesta odabrali su Prijedor gdje je 1992. godine ubijeno nekoliko tisuća muslimana i Hrvata. Bit ću vrlo blag – to nije lijepo i to je pogrešno", poručio je hrvatski predsjednik.
Premijer Andrej Plenković također je spomenuo komemoraciju u Prijedoru i poruke koje su tamo izrečene "koje često u ovo doba godine idu za tim da umanje značaj 'Oluje' ili još gore – da nose kvalifikacije o njenoj kriminalizaciji".
"Stoga danas jasno poručujemo svima, a osobito onima koji su to jučer govorili: 'Oluja' je oslobodilačka operacija, temelj hrvatske slobode i hrvatske države i Hrvatska nikada i nikome neće dopustiti na 'Oluju', na hrvatske branitelje, na vojnike, na policajce", kazao je Plenković.
U tom kontekstu kazao je kako Hrvatska "neće nikada prihvatiti optužnice koje dolaze od tužiteljstva u Beogradu, od Srbije koja pretendira biti i regionalni tužitelj i sudac. To tako neće ići", kazao je i najavio da će se i dalje nastaviti sa mjerama da se takve optužnice i ne razmatra i ne prihvaća.
Izvikivačima ustaškog pozdrava zabranjen dolazak u Knin
Nekad 'borba za Hrvatsku', sada 'borba za firmu'
Zbog izuzetno lošeg vremena proslava nije održana na kninskoj tvrđavi, a potom na nogometnom stadionu, već u šatoru na središnjem gradskom trgu.
Ove godine po prvi puta policija je na prilazu Kninu zaustavila desetak veterana 9. bojne HOS-a predvođenih umirovljenim pukovnikom Markom Skejom i nije im dopustila dolazak na svečanost. Ranijih godina oni su redovito na obljetnicu "Oluje" po ulicama Knina skandirali ustaški pozdrav "Za dom – spremni", što je ovom policijskom akcijom ove godine spriječeno.
Također, ove godine po prvi puta se u izravnom televizijskom prijenosu proslave "Oluje" iz Knina pojavila i grupa hrvatskih ratnih veterana, ali i štrajkaša iz tvrtke "Ceste Šibenik", koji su u jednom trenutku razvili transparent "1991-95 borba za Hrvatsku, 2022-23 borba za firmu". Naime, nakon nesupjelog štrajka trojici zaposlenih sada prijete izvanredni otkazi.
U Hrvatskoj se 5. kolovoza, dan kada su u akciji "Oluja" 1995. godine hrvatske snage ušle u Knin, slavi kao Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti.
'Oluja' i nakon nje
Vojno-policijska akcija "Oluja" provedena je u četiri dana – od 4. do 7. kolovoza 1995. godine i njom je okončana gotovo četverogodišnja pobuna dijela hrvatskih Srba koji su na širem području Like, Korduna, Banije i dalmatinskog zaleđa uz pomoć vlasti u Beogradu uspostavili samoproglašenu "Republiku Srpsku Krajinu" (RSK) sa Kninom kao glavnim gradom.
U akciji je sudjelovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 239 ih je poginulo, a dvojicu se vodi kao nestale. Omogućen je povratak za oko 300.000 Hrvata i drugih nesrba koje su vlasti samoproglašene "RSK" 1991. i 1992. godine protjerale sa područja pod svojom kontrolom.
Hrvatske vlasti su tijekom akcije preko radija pozivale domaće srpsko stanovništvo da ostanu u svojim domovima i garantirale im sigurnost, međutim u tjednima i mjesecima nakon završetka "Oluje" na oslobođenim područjima dešavaju se brojni paleži, pljačke i ubojstva domaćeg srpskog stanovništva koje nije izbjeglo.
Svega dvije pravomoćne presude za ratne zločine
Prema podacima Državnog odvjetništva, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubojstva, pljačke i palež - osuđeno je 2.380 osoba, međutim oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine, jer tada Hag još nije donio svoj pravorijek oko "Oluje".
Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danima i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude.
Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Po istom izvoru, u tjednima nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.
Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizirano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili pobjeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama i to srpski izvori kvalificiraju kao etničko čišćenje.
Za hrvatske vlasti "Oluja" je legitiman čin povratka suvereniteta nad dijelom teritorija i omogućavanje povratka prognanih Hrvata na njihova ognjišta, i svake se godine obljetnica "Oluje" 5. kolovoza svečano obilježava u Kninu.
Facebook Forum