Više od dvije godine nakon razornog potresa koji je pogodio središnju Hrvatsku, obnova je, i po ocjeni vladajućih, "nestvarno spora".
Izmijenila su se dva resorna ministra, a sljedeći tjedan biti će predložen i treći – dosadašnji predsjednik parlamentarnog kluba Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i jedan od najbližih suradnika premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, Branko Bačić.
'Više nitko neće živjeti u kontejneru'
Nakon potresa 29. prosinca 2020. nešto je napravljeno, ali još je gotovo 4.000 ljudi smješteno u kontejnere i mobilne kućice u Sisku, Petrinji i upravo Glini.
Novi ministar graditeljstva, koji čeka potvrdu Sabora, Branko Bačić, upravo će tim ljudima posvetiti najveću pozornost.
To je najavio ministar hrvatskih branitelja i šef Kriznog stožera za sanaciju šteta od potresa, Tomo Medved.
"Organizacija će garantirati realizaciju našeg cilja – da se u 2023., svi koji trenutno žive u kontejnerskim naseljima, vrate svojim domovima, odnosno da budu zbrinuti u višestambenim zgradama koje se grade, ali i obiteljskim kućama", kazao je Medved.
Oporba skeptična
Saborska oporba je na inicijativu predsjednice liberalnog oporbenog Glasa Anke Mrak Taritaš 13. siječnja u proceduru uputila interpelaciju o radu Vlade.
U njoj se, među ostalim, kaže da "gotovo tri godine od zagrebačkog potresa i dvije od potresa na Baniji sustavne obnove nema ili ide puževim korakom", a da su za to najodgovorniji premijer Plenković, resorni ministri i drugi zaduženi za obnovu.
Da je Plenkoviću doista stalo do obnove, ističe za Radio Slobodna Europa (RSE) Mrak Taritaš, mogao je i ranije izići sa jačim kadrovskim rješenjima.
Ona je stava da novi ministar - sam - neće moći riješiti problem.
"Ovime Plenković kaže: obnova ne funkcionira i sada šaljem svog 'teškaša' Bačića. Ali, on time samo šalje sliku - OK, bavit ću se obnovom. Jer – suštinski – tamo treba dobro prodrmati cijeli sustav, dobro prodrmati sve i pitanje je – tko će biti glavni operativac", kaže Mrak Taritaš.
Anke Mrak Taritaš tvrdi da će uspjeh ili neuspjeh obnove imati izuzetno veliku političku težinu na redovnim parlamentarnim izborima za dvije godine.
"Plenkoviću je konačno postalo jasno: imamo euro – super. U Schengenu smo – odlično. Imamo Pelješki most. Ali, najveća sramota i najveći krimen ove Vlade je obnova koje nema. On - bez obnove koja se barem nije pokrenula i da nešto može pokazati - ne može ići na izbore. I to treba biti tema izbora – zaboravljeni dijelovi Hrvatske", poručuje ona.
Tko rješava problem - državni ili partijski aparat
Nešto drugačije o problemu obnove i ulozi Branka Bačića sudi politički analitičar, Žarko Puhovski.
"Premijer Plenković nije imao drugu mogućnost nego da pokaže javnosti da je prihvatio percepciju o obnovi kao najvećem problemu svoje vlasti", kaže Puhovski za RSE.
"To je učinio tako što je priznao jednu drugu stvar – da Hrvatska nema državni aparat, i da ima stranački aparat umjesto države, pa je čovjek, koji je potreban da bi se nešto učinilo s obnovom, netko tko nije inženjer – stručnjak tehničkog tipa, nego je političar – stručnjak za upravljanje strankom, a to je upravo Branko Bačić", tumači Puhovski.
Puhovski procjenjuje da je Bačić najbolji čovjek što ga je Plenković u ovom trenutku mogao naći i da je jedini koji ima šanse nešto i učiniti u ovoj situaciji.
"Već su se neke stvari počele pomicati – bit će nekih 100 gradilišta i mi ćemo od proljeća do jeseni imati percepciju da je sa Bačićem stvar krenula nabolje. To će biti puno premalo za sve zahtjeve, ali će biti neusporedivo više nego prije", zaključuje on.
Kolika je šteta od potresa?
Potres jačine 6,2 po Richterovoj ljestvici 29. prosinca 2020. godine pogodio je područje Petrinje, Gline i Siska, a osjetio se i u Sloveniji, te Bosni i Hercegovini.
Stradalo je osam osoba, a oštećeno je više od 40.000 kuća i zgrada.
Ukupna procijenjena vrijednost šteta iznosi 5,6 milijardi eura.
Osim infrastrukturnih oštećenja, glavni potres i još 5.000 naknadnih potresa nakon njega otvorili su i 149 urušenih vrtača, 16 klizišta i 14 likvefakcijskih zona.
Prema službenim podacima, do 10. siječnja 2023. zaprimljeno je 9.735 zahtjeva za obnovu i 8.635 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu.
Nekonstrukcijski je obnovljeno 4.119 kuća, samoobnovljena 1.081, a radovi se izvode na 538 kuća.
Novoizgrađeno je šest kuća, gradi se 85 kuća (devet donatorskih) i 15 zgrada. Uklonjena su 793 objekta.
Zaprimljeno je ukupno 41.676 prijava štete, a ukupno su pregledana 39.682 objekta (95,21 posto). Njih 4.886 označeno je crvenim oznakama – za rušenje, opasno po život, 8.812 sa žutim - potrebne ozbiljne popravke i i 26.215 objekata sa zelenom oznakom – sigurno za stanovanje, potrebne tek manje popravke.
Prema podacima Središnjeg državnog ureda za stambenu obnovu i zbrinjavanje dostavljenim medijima sredinom prosinca 2022. godine, na području potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije još 3.945 osoba živi u "mobilnim smještajnim jedinicama" – kontejnerima i kamp-kućicama.
Nekoliko mjeseci ranije, potres jakosti 5,5 prema Richteru 22. ožujka 2020. godine pogodio je Zagreb. Od zadobivenih rana umrla je 15-godišnja djevojčica, a ukupno je ozlijeđeno 27 ljudi.
Potres je srušio i oštetio brojne obiteljske kuće, višestambene zgrade, zgrade javne namjene - ukupno 25.000 objekata i počinio štetu koja se službeno procjenjuje na 11,5 milijardi eura.
Potres u Petrinji u prosincu iste godine dodatno je oštetio ranije pogođene objekte u Zagrebu i okolici.
Facebook Forum