Ministarstvo kulture posljednjih se dana hvali sa kreditnom linijom za kulturu i kreativnu industriju teškom 300 milijuna kuna (75 milijuna eura), uz državno jamstvo u punom iznosu, odgodu početka plaćanja i vrlo nisku kamatu.
Je li to dobra mjera pomoći šarenom, dinamičnom i najkreativnijem dijelu kulture – onima manjima?
Urednica portala teatar.hr Nora Krstulović u izjavi za RSE je i više nego skeptična. Ona podsjeća da su mjere pomoći nezavisnoj kulturnoj sceni zbog krize uzrokovane koronom istekle u lipnju, a i kada su bile aktivne, iznosi su bili mali. Samo jedan lanac kladionica dobio je u ožujku više državnih potpora nego gotovo 1.400 samostalnih umjetnika zajedno. A za samostalne umjetnike koji nisu u njihovoj udruzi dodijeljeno je zajedno - manje od milijun eura.
"To su bile jednokratne pomoći i tu je pomoć za nezavisnu scenu završena. Sada se kao nekakav veliki paket pomoći spominje ova kreditna linija, no treba reći da je ona dostupna samo velikim, velikim igračima – filmskim producentima, studijima za proizvodnju video-igara i slično. Mala živa nezavisna kultura ne prima apsolutno nikakvu pomoć od lipnja, a nisu stvoreni minimalni uvjeti da bi ona mogla početi normalno funkcionirati", kaže naša sugovornica.
Prema njenim riječima, oljeto nije iskorišteno da se bar neki novac zaradi izvedbama na otvorenim pozornicama. Struka i Ministarstvo kulture nisu, kaže, skupili glave i iznašli način da se kulturu učini održivom i vidljivom, nije se našao način da se publiku uvjeri da usprkos svemu dolazi na predstave, nije se našao način da nezavisne produkcije ne potroše pola novca na najam dvorane koja je inače u javnom vlasništvu, a sada će po izvedbi prodati četiri puta manje ulaznica nego prije korone.
"Bilo je za očekivati da će se ljetno vrijeme i ova prva interventna hitna pomoć iskoristiti da se domisli nekakav poslovni model. To se na žalost nije dogodilo, i nas će jesen opet iznenaditi, kao što zimsku službu svake godine iznenadi prvi snijeg, ili kao što zagrebačko vodno gospodarstvo iznenade velike kiše", najavljujeurednica teatra.hr.
Kakav se scenarij može očekivati?
"Mi ćemo se na jesen naći u situaciji koja, čini mi se – možda samzloguki prorok, ali – čini mi se da politici iznimno paše, a to je da oni koji ne budu direktno dobivali subvencije Ministarstva kulture neće moći preživjeti u struci. Zašto kažem da to odgovara politici? zato što će politika onda moći dirigirati i određivati tko će taj novac dobiti, pa će novac dobiti poslušni, a oni koji to nisu – neće. A neće imati nijedan drugi način da dođu do sredstava", prognozira uzbudljivu jesen Nora Krstulović.
- Može vas zanimati i ovo:
Osnivač i voditelj nezavisnog kazališta Planet Art Marko Torjanac kaže za RSE kako u situaciji kada nema kulturne strategije, kada se ne zna hoće li manje sredine kada korona prođe više uopće htjeti ili moći plaćati njihove predstave, i kada je budućnost vrlo neizvjesna, on ne računa na ponuđeni kredit.
"Ne postoji nikakva garancija da će se zaista kulturni projekti moći otplatiti od tog kredita. Taj kredit možda može pomoći zabavnoj industriji. Recimo – koncerti pop glazbe, oni će nastaviti funkcionirati. Estrada i lake note sigurno će, nakon što korona prođe, nastaviti raditi i oni bi od tih kredita mogli imati koristi. Ali umjetnost, baš umjetnost, jedno privatno neovisno dramsko kazalište se sa takvim kreditom može samo zakopati", uvjeren je Torjanac.
Njegov teatar je od ožujka odigrao ukupno – dvije predstave.
