Dostupni linkovi

Hrvatska po drugi put kriva pred Europskim sudom zbog migranata


Članovi Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, 26. januara 2022.
Članovi Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, 26. januara 2022.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) proglasio je Hrvatsku po drugi puta krivom za kršenje ljudskih prava iregularnih migranata.

Kriva je zbog požara u pritvoru na granici prema Srbiji u kojem su tri migranta prije sedam godina izgubila život, a četvrti, Marokanac Abdeljalil Daraibou, koji je i podnio tužbu, teško je ozlijeđen.

Nakon što je Europski sud za ljudska prava u studenom 2021. godine presudio da je Hrvatska odgovorna za smrt šestogodišnje Madine Houssiny na ničijoj zemlji između Hrvatske i Srbije 2017. godine, taj ju je sud još jednom proglasio krivom za kršenje ljudskih prava iregularnih migranata.

Sedmeročlano sudsko vijeće Europskog suda, u kojem je bio i hrvatski sudac Davor Derenčinović jednoglasno je Republiku Hrvatsku proglasilo odgovornom zbog "supstantive povrede prava na život" u požaru u pritvoru policijske postaje Bajakovo, na granici sa Srbijom, u ožujku 2015.godine.

U tom požaru su smrtno stradala trojica pritvorenih iregularnih migranata, a četvrti, Marokanac Abdeljalil Daraibou teško je povrijeđen.

Hrvatska je proglašena krivom i zbog "proceduralne povrede prava na život", odnosno zbog nedovoljne i neefikasne istrage cijelog slučaja kako bi se ispravilo nedostatke i spriječilo ponavljanje ovakvih događaja.

Europski sud je podnositelju dosudio 15.000 eura naknade za nematerijalnu štetu i 5.000 eura za troškove postupka.

CMS: Izuzetno važna presuda

"Ova je presuda izuzetno važna zato što, kao i ona prethodna u slučaju smrti male Madine, potvrđuje ono na što godinama upozoravamo - da istrage kaznenih djela počinjenih prema izbjeglicama i drugim migrantima u Hrvatskoj nisu učinkovite i da to pokazuje sustavnost kršenja njihovih ljudskih prava", upozorava u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS).

Prema sudskom spisu, četvorica migranata pokušali su u vozilu hrvatskih registracijskih oznaka 27. ožujka 2015. godine ilegalno iz Srbije ući u Hrvatsku.

Otkriveni su i u pritvoru policijske postaje Bajakovo čekali su ekstradiciju u Srbiju.

Prema svjedočenju Daraiboua, jedan od njih je nakon cijelog dana čekanja da mu policija objasni njegov status, postao "vrlo uzrujan" i vikao da će sve zapaliti ako ga ne puste na slobodu.

Nakon što policija nije reagirala, on je to i učinio. Policija je došla tek kada se plamen već jako rasplamsao.

Rezultat - on i još dvojica su umrli odmah ili u bolnici, a Daraibou je teško povrijeđen.

Za što je Hrvatska proglašena odgovornom

Sud je ustanovio da je Hrvatska odgovorna što nije detaljno pretražila pritvorenog migranta i našla upaljač kojim je izavao požar.

Odgovorna je i što dvojica policajaca nisu efikasno obavljala nadzor – bilo osobno, bilo preko postojećih video kamera, i što je prostor u kojem su pritvoreni bio potpuno neadekvatan i bez požarnog puta.

Republika Hrvatska odgovorna je jer je imala obavezu brinuti se za sigurnost osoba koje su u pritvoru.

Daraibou je tužio i nepoznatog počinitelja, odnosno policajce odgovorne što nisu vršili kvalitetan nadzor pritvora i nisu reagirali na vrijeme kada je požar izbio, pojašnjava u izjavi za RSE njegova odvjetnica Lidija Horvat.

"Međutim, domaća tijela su zaključila da nema mjesta kaznenom progonu, a disciplinski postupak je okončan na jedan bizaran način - tako da je jedan policajac kažnjen ustegom plaće od 10 posto na tri mjeseca, a drugi je oslobođen krivnje", kaže Daraibouva odvjetnica, koja ga je zastupala u suradnji sa zagrebačkim CMS-om.

Umjesto zaštite, Daraibou - deportiran

U CMS-u tvrde kako je u oba ova postupka u kojima je Hrvatska pred Europskim sudom proglašena krivom vidljivo da - nakon što je došlo do teških povreda njihovih prava i to dok su bili u rukama same policije – policija nije učinila korake da tim osobama naknadno pruži zaštitu i sigurnost.

"Upravo suprotno - postupanje nadležnih institucija imalo je za cilj i odvratiti ih od ostvarivanja prava, staviti ih u situacije zbog kojih im je bilo nemoguće ostati u Hrvatskoj i onemogućiti im pristup sustavu azila", kaže Sara Kekuš.

Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS)
Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS)

Naime, dvije godine od kobne nesreće, Hrvatska ne samo da nije Daraibou odobrila međunarodnu zaštitu, već ga je bez objašnjenja proglasila i sigurnosnom prijetnjom za Hrvatsku pa ga je 2018. godine deportirala u Maroko. Zabranila mu je i ulazak u Hrvatsku na pet godina, kažu u CMS-u.

CMS: Premijeru, spriječite kršenja ljudskih prava

CMS podsjeća da je pred dvije godine, kada je donesena presuda u slučaju Madinny, zatražio hitnu smjenu onih koji snose zapovjednu i političku odgovornost za sve što se desilo, ali da je to premijer Andrej Plenković tada odbio učiniti.

"Stoga danas, nakon nove presude samo pitamo: Premijeru Plenkoviću, zašto ne želite spriječiti kršenja prava na život u budućnosti? Hoće li za smrti za koje je odgovorna Hrvatska itko odgovarati", poručuju aktivisti za ljudska prava.

Hrvatska se bila žalila na presudu u slučaju Madinny, ali je Europski sud 5. travnja odbio hrvatski zahtjev da ESLJP o tome ponovno raspravlja.

Presuda u slučaju Daraibou još nije pravomoćna, no za sada nema naznaka ili najava da će se Hrvatska na nju žaliti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG