Hrvatska će 2013. godinu započeti s projektom otvaranja niza kulturnih centara u inozemstvu, koji bi hrvatskim umjetnicima i piscima trebali olakšati pristup inozemnoj publici - potvrdila je za RSE ministrica kulture Andrea Zlatar – Violić.
„To je ozbiljan projekt po modelu Gete instituta, Francuskog i Talijanskog instituta, ali u puno manjem opsegu i s tom razlikom što se Hrvatska ne može orijentirati na to da će ljudi tamo učiti strane jezike. To bi trebali biti mali produkcijski centri koji bi našao umjetnike, književnike, glazbenike, kazalištarce, koji bi tražili dobra mjesta da svoju umjetnost i umijeće pokažu u inozemstvu“, kaže ministrica.
Ministrica Zlatar ističe da uvijek postoje neki oblici potpore:
„Na nama je da financijski podupiremo nastupe naših pisaca na sajmovima i izdavače, da oni od tih sredstava mogu prevesti neki arak ili dva, ponuditi ga nekom sajmu i proslijediti ga do agenta, ali direktnim mjerama ne.“
Jednu od najprevođenijih hrvatskih spisateljica, Slavenku Drakulić, susreli smo nedavno na zagrebačkom sajmu knjiga, Interliber, na promociji njezine najnovije knjige „Optužena“.
„Ne mogu zamisliti da bi mi država pomagala, niti bih željela, da nastupam kao državna umjetnica. Mislim da je vrlo lako predstaviti državu, da bi pristupi trebali biti individualni i da bi se trebali financirati individualni projekti. Moja prijateljica je imala nedavno nastup u muzeju u Njujurku i ne znam da je ovdje, poslije toga, bila neka njena izložba, niti da je država ponudila sredstva da se napravi tura po Evropi, koja bi se lako moglo napraviti. Nisam za to da se grupno predstavlja država i da postoje neki umjetnici koji reprezentiraju državu“, kaže Drakulić.
Književnik Miljenko Jergović, višestruko je nagrađivan u inozemstvu. Najnoviju, prestižnu poljsku nagradu Angelus, za najbolje književno djelo objavljeno u Poljskoj 2012. godine, dobio je u listopadu za roman „Srda pjeva u sumrak na Duhove“, u konkurenciji pisaca iz 21 zemlje srednje Europe.
„Na žalost, ili srećom, moja prevođenost, sa kulturnom politikom Republike Hrvatske, sa Republikom Hrvatskom i njezinim institucijama, ili sa bilo čim što ima veze sa institucionalnom Hrvatskom, nema ama baš nikakve veze. Imam svog međunarodnog agenta, a za južnoslavenske i obližnje zemlje, sve ugovore, iz razumljivih razloga, potpisujem sam“, navodi Jergović.
Dijagnoza stanja
Knjige o Sredozemlju, književnika i jednog od najpoznatijih publicista s ovih prostora, akademika Predraga Matvejevića, hit su u 60-tak zemalja svijeta :
„Knjiga je imala 11 izdanja u Italiji i 23 prijevoda, ali je gotovo slučajno to uzeo u ruke talijanski fizičar i pisac Klaudio Magris. Napisao je tekst o tome i onda je probio s tom knjigom.“
Miljenko Jergović
S jedne strane, ističe književnik Jergović, to je dobro, a s druge strane to je i „dijagnoza stanja“:
„Čini mi se da sve o čemu se dozna u inozemstvu, od naših kultura, se do tog inozemstva manje-više probilo samo. Ono na čemu institucije rade je pokušaj promoviranja, ili neke tradicije, neke muzejske kulture, recimo nekog Meštrovića, ili pokušaj promoviranja prosjeka. Uzme se deset hrvatskih pisaca, bilo kakvih, četiri žene i šest muškarca, po neki pripadnik nacionalnih manjina ili jedan pjesnik i dva esejista. Onda ih se okolo voda i to se smatra promocijom neke književnosti.“
Smijeh djece na planetarno popularnoj, neverbalnoj predstavi „Padobranci ili o umjetnosti padanja“ zagrebačkog kazališta za djecu i mlade „Mala scena“, ne prestaje ni nakon šest godina prikazivanja diljem svijeta.
„To je predstava o gravitaciji za sasvim malu djecu, koja je odmah u prvoj godini obišla Švedsku, Dansku, Norvešku i dobila poziv za Argentinu. Onda je počeo naš zvjezdani trenutak, a to je da smo prvo kazalište iz Hrvatske koje je ikada igralo na pozornici Opere u Sidneju i to 17 izvedaba. Nakon toga igrali smo u Kenedi centru kao jedino kazalište iz Hrvatske. Otvorilo smo jedno kazalište u Japanu. Počeo je naš proboj na azijsko tržište, gdje smo gotovo svake godine sa nekom od naših predstava na festivalima. Verzija naših Padobranaca sada igra u Hong Kongu, i igraju je u Tajvanu. Sljedeća naša premijera Padobranci biće u 3. mjesecu u Sibiru, koji igraju našu istu predstavu, ali sa svojim glumcima. Mi mali probijamo se na tržištu kako znamo i umijemo. Ne spadamo u neku strategiju da bi smo bili kulturni izvozni proizvod ove države“, kaže glumica i ravnateljica, Vitomira Lončar.
Dramski pisac Miro Gavran u jednom je trenutku bio možda i popularniji u inozemstvu, nego li u Hrvatskoj. Knjige su mu prevedene na 35 jezika, a bilježi i više od 200 kazališnih premijera širom svijeta.Jedini je živući pisac u Europi kojem je posvećen i cijeli kazališni festival „Gavranfest“ u Slovačkoj. Od iduće godine preuzimaju ga Poljaci, Ludovik teatar u Krakovu.
Teme su mu uglavnom muško - ženski odnosi, kao i u najnovijoj komediji „Lutka“, premijerno izvedena u listopadu, u Zagrebu. Osobno vjeruje da ključ njegova međunarodnog uspjeha leži upravo u toj univerzalnoj temi i afirmativnom pogledu prema životu, umjesto mračnih priča koje su zadnjih 20-tak godina svjetski trend:
„Sa ovakvim zbivanja u zemlji kao što je Hrvatska, glupo je slijediti neku svjetsku modu jer kada je počneš slijediti, već je gotova. Napiši ono za svoju dušu i ako vjeruješ u to, i ako se nađe još neko ko još više u to povjeruje, divno. A ako ne, nisi sebe prevario.“
