Dostupni linkovi

Glasovima iz BiH do Pantovčaka


Kandidat lijevog centra Zoran Milanović i kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar-Kitarović idu u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj koji će biti održani 5. siječnja sljedeće godine.
Kandidat lijevog centra Zoran Milanović i kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar-Kitarović idu u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj koji će biti održani 5. siječnja sljedeće godine.

Kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović i kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović idu u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj koji će biti održani 5. januara sljedeće godine.

Prema privremenim neslužbenim rezultatima na preko 99 posto obrađenih biračkih mjesta, Milanović je dobio 29,54 posto, Grabar-Kitarović 26,67, a treći je kandidat desnice Miroslav Škoro koji sa 24,44 posto glasova ispada iz dalje igre.

Na izborima glasaju i državljani koji žive u Bosni i Hercegovini na ukupno 44 biračka mjesta, i to u gradovima sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u BiH. Najviše biračkih mjesta, njih 19 ima u Mostaru.

Na pitanje Zašto bi glasači iz BiH mogli odlučiti o rezultatu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj za rubriku Zašto Radija Slobodna Evropa odgovara Faruk Kajtaz, politički analitičar iz Mostara.

"Ukoliko govorimo o glasovima iz Bosne i Hercegovine, onda svakako moramo imati na umu da na prošlim izborima, kada je bila trka između Ive Josipovića i Kolinde Grabar-Kitarović, zapravo su glasovi iz Bosne i Hercegovine, takozvane dijaspore, na neki način odlučili i same rezultate izbora."

Kajtaz je podsjetio i da je Ivo Josipović također imao preko milion glasova i "da je cijela priča na kraju završila tako da je zapravo tih 30-ak hiljada glasova iz Bosne i Hercegovine bila ona odlučujuća prevaga iako je zapravo Kolinda Grabar-Kitarović imala prednost u samoj Hrvatskoj od svega tri hiljade glasova".

Kada je riječ o glasovima iz Bosne i Hercegovine, onda na umu treba imati, smatra Kajtaz, da su ti glasovi izuzetno važni u slučaju "mrtve trke".

"Mislim da su i Milanović i Grabar-Kitarović dovoljno jaki kandidati da privuku dosta birača i moglo bi se zaista dogoditi na kraju da zapravo glasovi o predsjedniku Republike Hrvatske iz Bosne i Hercegovine odluče o tome ko će biti narednih pet godina na Pantovčaku."

Za Faruka Kajtaza pobjeda Milanovića u prvom krugu nije iznenađenje.

"Moglo se očekivati da će doći do problema jer se pojavio novi kandidat na desnici", kaže misleći na pjevača Miroslava Škoru, čiji bi glasači mogli učiniti prevagu u drugom krugu.

Ove godine u BiH je zabilježena veća izlaznost nego na izborima prije pet godina.

Državljani Hrvatske u BiH i Srbiji najviše glasova na predsjedničkih izborima u Hrvatskoj dali su Kolindi Grabar-Kitarović.

Na osnovu obrađenih 90,91 posto biračkih mjesta u BiH, Kitarović je osvojila 66,09 posto glasova. Na drugom mjestu je Miroslav Škoro sa osvojenih 26,13 posto glasova, dok je Zoran Milanović osvojio 4,43 posto glasova. Ostalih devet predsjedničkih kandidata osvojilo je manje od jedan posto glasova birača u BiH.

Na osnovu obrađenih svih biračkih mjesta u Srbiji, Kitarović je osvojila 292 glasa ili 40,61 posto, Milanović 153 glasa ili 21,27 posto, a Škoro 147 glasova ili 20,44 posto. Na dva biračka mjesta u Srbiji - u Ambasadi Hrvatske u Beogradu i Konzulatu u Subotici glasalo je ukupno 719 lica sa pravom glasa.

XS
SM
MD
LG