Pitanje povratka Hrvata u Republiku Srpsku stalni je problem. Da li je moguće popraviti ovo stanje nakon 22 godine od završetka rata u BiH i koliko su za sve krivi i političari?
Broj pripadnika hrvatskog naroda u bh. entitetu Republika Srpska sveden je na najmanji broj od rata. Prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH, Hrvata u Republici Srpskoj je tek 2,41 posto.
Banjalučki biskup Franjo Komarica na mogućnost nestanka jednog od konstitutivnih naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine upozorava više od 20 godina.
Nakon ratnog progona trend iseljavanja katolika je nastavljen i na njega stalno upozorava Komarica.
„Na području banjalučke Biskupije, koji se nalazi na području entiteta RS, sada je fizički manje vjernika nego što je bilo koncem 1995. godine. Gdje je tu održivi povratak? Gdje je tu i fizičko i pravno pomaganje koje su deklarirali u Dejtonu i poslije u mnogim deklaracijama,“ pita Komarica.
Od prijeratnih oko 220.000 Hrvata katolika koji su živjeli na području Republike Srpske, prema podacima Katoličke crkve danas ih ima tek oko 15.000, ali i njihov broj se iz godine u godinu smanjuje. Na području grada Banjaluke broj krštenja manji je šest do sedam puta od broja sprovoda. A i povratnici su uglavnom prepušteni sami sebi.
"Slabo računaju na nas. Niko nas nije obišao niti je pitao kako ste, treba li vam išta", kaže povratnica u selo Johovac kod Doboja, Ljubica Ćurak.
Političari se povratka sjete tek pred izbore. Prošle sedmice u Banjaluci potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković održao je sastanak sa predstavnicima povratničkih udruženja te ukazao na potrebu rješavanja pitanja Hrvata koji su izrazili želju da se vrate.
„Zasigurno je 15 tisuća Hrvata koji žive na području RS, a još ima 5.000 zahtjeva onih koji su spremni da se vrate, a daleko je veći broj tih zahtjeva“ , kazao je Jerković.
Govoriti o povratku nakon 25 godina nezahvalno je, pogotovo što je sredstava sve manje, kaže ministar za izbjegla i raseljena lica RS Davor Čordaš.
„Na nivou Bosne i Hercegovine imamo još oko 150 tisuća neobnovljenih stambenih jedinca, ali želim reći da je do sada obnovljeno oko 300 tisuća. Pomnožite to sa 20-30 tisuća maraka, dobićete velike novce. Zahtjeva za povratkom na nivou BiH ima još oko 60.000. Znači da od ovih neobnovljenih 150.000 stambenih jedinica više od polovine ih i ne očekuje ništa“, naglašava Čordaš.
Republika Hrvatska je jedan od najvećih donatora kada je u pitanju povratak Hrvata i u razdoblju od 2001. do 2017. godine dodijelila je više od 80 miliona konvertibilnih maraka za poticanje povratka Hrvata i stvaranje održivih uvjeta života u BiH.
Prvi čovjek Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Hrvatske, Nikola Mažar, međutim, svjestan je da je teško govoriti o velikom povratku nakon 22 godine od rata i u trenutku kada veliki broj građana BiH zbog ukupnog ekonomskog stanja u društvu odlazi iz zemlje.
„Mi smo u Hrvatskoj, koja je i članica Evropske unije, svjesni velikih migracija. Mislim da je isto tako i u Bosni i Hercegovini i entitetu Republici Srpskoj, pogotovo kod hrvatskoga naroda koji ima i hrvatske putovnice pa može lakše da odlaze u treće zemlje kako bi kvalitetnije i bolje živio“, objasnio je Mažar.
Politike koje su vođene poslije rata, kako od strane političara iz Hrvatske i Republike Srpske, tako i od strane hrvatskih političara u BiH prema Hrvatima u Republici Srpskoj, biće teško ispraviti. Veliki broj njih poslije rata naseljavan je u Hrvatskoj na područja sa kojih su protjerani Srbi, dok su u BiH nije podsticao povratak u RS već dolazak u dijelove BiH gdje su Hrvati većina.
Ministar Čordaš priznaje da je politiku teško isključiti iz odgovornosti
„Naravno, ako vi kažete ljudima da se ne vraćaju u RS 1996., da imate problem 2018. godine Ako kažete da se ne vraćaju u Federaciju BiH 1996., imate problem 2018. I mi ne možemo ispraviti nepovratak koji se nije dogodio od 1996. do 2010. godine, ali onoliko koliko možemo toliko radimo“, kazao je Čordaš.
A o tome da li je moguće promijeniti stanje i obezbijediti ne samo povratak, već i ostanak, biće govora i 27. februara u Banjaluci, gdje će se u okviru Evropske akademije Banjolučke biskupije okupiti stručnjaci iz BiH i Hrvatske kako bi razgovarali na temu „Hrvati – katolici u entitetu RS-a u BiH – stanje i perspektive“.
Facebook Forum