Ljeto je vrijeme kada zbog visokih temperatura valja paziti šta se i gdje jede, te kako se hrana čuva. U ovo vrijeme već godinama u BiH bilježe se slučajevi trovanja, ali ove godine građani su oprezniji, te više paze gdje kupuju sladoled i sendviče, a naročito one lako kvarljive. Dok stručnjaci savjetuju oprez pri kupovini i čuvanju namirnica, naročito mliječnih i mesnatih proizvoda, nadležne entitetske inspekcijske službe pojačale su kontrolu uvoznih prehrambenih proizvoda.
U Bosni i Hercegovini postoji 49 laboratorija koje se bave analizama i kontrolama uzoraka hrane. U prvih šest mjeseci, na skoro 55.000 laboratorijskih analiza hrane, tek 2,6 odsto njih nije bilo ispravno. Od ovog broja najviše su neispravne mikrobiološke analize. Razlog tome su, kako navodi docentica iz Agencije za sigurnost hrane BiH dr. Nihada Ahmetović, loši higijenski uslovi:
„Nizak nivo poznavanja, zapravo značaja održavanja osnovnih higijenskih mjera. Kad su u pitanju fizičko-hemijske analize, najveći broj uzoraka ne odgovara zbog odstupanja od fizičko-hemijskog sastava i ne odgovara zbog sadržaja teških metala.“
Problem ne predstavljaju legalno uvezeni proizvodi jer oni podliježu kontroli nadležnih službi. Međutim, oko 40 odsto proizvoda je nelegalno uvezeno i njih niko ne kontroliše, kaže predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Kantona Sarajevo Mesud Lakota:
To su artikli koji nemaju sigurnost kvaliteta, a znamo to i na osnovu cijene, na osnovu izgleda. Građani koji koriste ovakvu hranu ili konzumiraju, to čine isključivo na svoju odgovornost.
„To su artikli koji nemaju sigurnost kvaliteta, a znamo to i na osnovu cijene, na osnovu izgleda. Građani koji koriste ovakvu hranu ili konzumiraju, to čine isključivo na svoju odgovornost.“
Nadležnost nad uvozom hrane na graničnim prijelazima imaju entitetske uprave za inspekcijske poslove. Portparol federalne Uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović kaže da je mala vjerovatnoća da neispravna hrana uđe u državu:
„Što se tiče nepravilnosti i neispravnih namirnica za ljudsku upotrebu, tih proizvoda nije bilo na tržištu u nekoj većoj mjeri. Ako nešto prođe, a mislim da je teško da bilo što prođe pored granica i pored utvrđenih normi i organa koji se nalaze na graničnim prijelazima i carinskim ispostavama, postoje i kantonalni inspekcijski organi koji vrše monitoring u unutrašnjosti entiteta.“
Iz Inspektorata RS kažu da je ove godine pojačana kontrola uvoznih prehrambenih proizvoda, kao i kontrola proizvodnje hrane. Glavni inspektor zdravstveno-sanitarne inspekcije RS Desimir Miljić:
„Mi smo u zadnje vrijeme intenzivirali ispitivanje voća i povrća iz uvoza na ostatke pesticida i svi do sada uzeti uzorci bili su uredni. Što se tiče proizvodnje, hrana se redovno kontroliše, i to kontrolišu se sirovine, amabalaža koja dolazi u kontakt sa hranom, kao i gotovi proizvodi.“
Većina građana Sarajeva koje smo anketirali kažu da pri kupovini uglavnom pregledaju etikete na proizvodima:
„Što se toga tiče, svi me ti detalji interesuju - rok trajanja i sastav uopšte.“
„Kad je takva država - sve što ne valja, ovdje se uveze - i moraš gledati, petero naočala staviti.“
„Sve što kupujem ja gledam. Nisam prije, ima jedno pet godina tako radim.“
„Skoro sam kupio salamu, tri marke čini mi se košta, došao kući, izrezao, čujem osjeti se. Vratim, istekao rok - i to oni stavili neki pečat.“
„Prvo da nije istekao rok - zbog moje djece, pa onda mnoge druge stvari, sastav itd.“
Iz Agencije za sigurnost hrane ističu da se svaki građanin treba pridržavati pet osnovnih načela zdrave hrane kako bi što bolje sačuvali svoje zdravlje. Govori doktorica Nihada Ahmetović:
„Važno je da se održava čistoća. Također je veoma važno da se odvoji sirova hrana od termički obrađene hrane. Smrznuta hrana se ne smije odleđavati na sobnoj temperaturi. Isto tako potrošači kada kupuju hranu treba da obrate pažnju na deklaraciju, treba da obrate pažnju gdje se čuva ta hrana, kako taj objekat izgleda, da li ta hrana ima nekih promjena izgleda, mirisa.“