U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini zabilježeno je nekoliko slučajeva neispravne hrane, odnosno prisustva nedozvoljenih supstanci čak i u jednoj vrsti hrane za bebe na policama prodavnica u BiH.
No, iako su navedeni slučajevi otkriveni prije nego što je načinjena veća šteta i povučeni sa polica, potrošači u BiH negoduju smatrajući da se takvi slučajevi prečesto događaju, te da su granice Bosne i Hercegovine širom otvorene za robu sumnjivog kvaliteta koja dolazi iz drugih zemalja.
Samo u posljednja tri mjeseca objavljeno je da bh. konzumenti kupuju limun koji sadrži visok nivo pesticida u kori, mlijeko sa oznakom K, koje kad se procijedi ima sumnjiv talog, dječiju kašu od četiri vrste žitarica koja sadrži tragove tropanskog alkaloida.
Međutim, u Agenciji za sigurnost hrane BiH kažu da su navedeni slučajevi na vrijeme otkriveni i da nije postojala opasnost za potrošače.
"U skladu sa Zakonom o hrani primarna odgovornost za osiguranje zdravstveno ispravne hrane je na subjektima u poslovanju s hranom. Ovaj slučaj s hranom za bebe zapravo je primjer kako bi trebalo da se ponašaju subjekti koji se bave prodajom hrane, jer je prodavac otkrio nepravilnost, povukao proizvod, obavijestio nadležne organe i potrošače. Tako bi trebalo svi da rade", kaže Dalibor Vidačak, viši stručni saradnik za odnose s javnošću u Agenciji za sigurnost hrane BiH.
Ima i primjera kada oni koji posluju sa hranom ne vrše kontrolu, te inspekcija metodom slučajnog uzorka utvrdi neispravnost.
Poslijednji slučaj utvrđivanja prekomjerne doze aditiva Fosfata u proizvodima makedonske kompanije "Pekabesko" pretvorio se u međusobni obračun između pomoćnice entitetskog Ministra poljoprivrede i glavnog inspektora za hranu Republike Srpske.
Pomoćnica Ministra poljoprivrede Republike Srpske Radmila Čojo optužila je Inspekciju za hranu i glavnog inspektora Peju Đurašinovića, da je su još u maju ove godine imali nalaze o neispravnosti hrane makedonskog proizvođača "Pekabesko", a da su tek 4. decembra obavjestili resorno Ministrastvo, nakon čega je zabranjen njihov promet.
Nedavno u izjavi za RTRS Đurašinović je istakao da je sve urađeno u skladu sa procedurama, a Čojo je iznijela stav da procedura ne smije biti izgovor kada je zdravlje ljudi u pitanju.
"Procedura je u potpunosti ispoštovana. Možemo vam dati na uvid svaki papir", kazao je Đurašinović.
Čojo je postavila pitanje zašto glavni inspektor za hranu nije obavijestio Ministarstvo poljoprivrede, uz opasku da su nalazi o neispravnosti navedenih proizvoda stajali u ladici.
"Inspektor je bio u obavezi da nas obavijesti jer se to smatra kriznom situacijom", poručila je Čojo.
Vladimir Usorac, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da je uvoz štetnih proizvoda već postala praksa u BiH, te da ovaj poslijednji slučaj samo potvrđuje nerad nadležnih institucija na koji poljoprivrednici godinama upozoravaju.
"Mi nemamo adekvatnu kontrolu granice zato što nemamo države, niti inspekcijske organe koji rade svoj posao, imamo ih na papiru, ali ne rade", navodi Usorac.
Sličnog mišljenja je i Dragovan Petrović iz Pokreta potrošača RS-a koji dodaje da službe koje su dobro plaćene za posao koji bi trebale da obavljaju taj posao, ne obavljaju ga dobro zbog čega se i javljaju ovakvi problemi.
Upravo zbog ovakvih slučajeva potrošači gube povjerenje i smatraju da je Bosna i Hercegovina postala deponija za nekvalitetne proizvode.
No, u Agenciji za sigurnost hrane napominju da se, ipak, u većini slučajeva na vrijeme utvrdi neispravnost i da se takvi proizvodi povuku odmah sa tržišta.
"Možemo vam reći konkretno za ovaj slučaj da se upravo, prema našim saznanjima, provodi jedna interna kontrola koja će pokazati da li je i ukoliko jeste ko je eventualno pogriješio u tom slučaju. Kada je riječ o Agenciji za sigurnost hrane BiH mi uistinu djelujemo transparentno. Sve obavijesti koje zaprimimo putem sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje EU, redovito i pravovremeno proslijeđujemo nadležnim inspekcijskim organima na postupanje, pribavljamo povratnu informaciju", kaže Dalibor Vidačak.
"Ukoliko se pokaže da rizik postoji i da se ne može minimalizirati kroz rad inspekcijskih organa obavještavamo potrošače. A ono što je još važnije mi do sada nismo imali drastičnog povećanja oboljenja koja se prenose hranom, a čak je i Njemačka imala slučaj trovanja hranom koji je nažalost završio i sa smrtnim posljedicama", obrazložio je Vidačak iznoseći podatak da neispravnost hrane ne prelazi četiri posto što je manje nego u nekim zemljama EU.
