U iščekivanju šta će donijeti petak, koji je dio opozicije vladajućem DPS-u postavio kao krajnji rok kada očekuje odgovor da li prihvata njihove uslove za potpisivanje Sporazuma o slobodnim i fer izborima, strani zvaničnici sve višu stupaju na scenu u pokušaju da postignu dogovor dvije strane. Da li sa deklarativne posmatračke pozicije međunarodna zajednica ulazi u fazu diplomatski uvijenog pritiska i hoće li on dati rezultate?
Posljednjih dana sve su intezivniji kontakti predstavnika stranih diplomata sa predstavnicima vlasti i opozicije, u namjeri da izdejstvuju nastavak dijaloga dvije strane i postizanje dogovora o uslovima za održavanje regularnih izbora. Tako je sa Gudrun Elizabet Štajnaker, ambasadorkom Njemačke, jedne od najuticajnih zemalja Evropske unije, u srijedu razgovarao potpredsjednik Vlade i zamjenik šefa vladajućeg DPS-a Duško Marković. Sa njemačkom ambasadorkom sastao se i lider Građanskog pokreta URA Žarko Rakčević, koji je ukazao kako su predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država zainteresovani da se obezbijede demokratski izbori. Takođe, u posjeti Vašingtonu ovih dana bio je šef Parlamenta i lider SDP-a Ranko Krivokapić.
Da li zapravo međunarodna zajednica, nakon deklarisane pasivne uloge posmatrača, sada ulazi u novu etapu aktivnijeg uključivanja u rješavanje političke krize u Crnoj Gori, pitali smo naše sagovornike, političke analitičare. Šta kaže Ivan Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka:
“Uporedo sa trajanjem procesa pregovora i nakon što je on okončan, u više navrata čuli smo zvaničan stav Brisela o tome da se pregovori moraju nastaviti i pozive da se političke strane u Crnoj Gori vrate za pregovarački sto, jer je to jedini put za postizanje konsenzusa koji znači pripremu terena za održavanje fer i slobodnih izbora.U tom smislu treba i razumjeti ovu inteziviranu diplomatsku aktivnost predstavnika najznačajnih članica Evropske unije u Crnoj Gori.“
Podsjetimo, Đukanovićeva DPS od početka je bila protiv uplitanja Evropske unije u rješavanje komplikovane političke situacije u Crnoj Gori, koju premijer Đukanović i dalje ne doživljava kao krizu. Bili su protiv prisustva šefa delegacije EU Mitje Drobniča, koji je u svojstvu posmatrača učestvovao na svim sjednicima Parlamentarnog dijaloga vlasti i opozicije, koji je okončan neuspješno. Sa druge strane, to je bio izričit zahtjev moderatora dijaloga, predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, a na učešće medjunarodnih predstavnika insistirala je i opozicija.
Da li Brisel, i druge značajne medjunarodne adrese , sa diplomatski uvijenog sada prelaze na konkretniji jezik, koji podrazumijeva i neku formu sofisticiranog pritiska, shvatajući da bi političke prilike u Crnoj Gori mogle da izmaknu kontroli? Dragiša Janjušević iz opozicionog Demosa ocjenuje:
“Zaista ne mogu da govorim osim hipotetički, kakvi su to mehanizmi i modaliteti u komunikaciji predstavnika međunarodne zajednice. Međutim ono što vidimo, što je prisutno, mogli bi reći da je riječ o zaista dobroj namjeri da se uđe u proces prevazilaženja političke krize, koja zaista ima svoju veliku i dubinu i širinu.“
I dok javnost sa neizvješnošću prati šta će se dalje dešavati na političkoj sceni, nakon što sjutra istekne rok koji su SDP, URA i Demos postavili DPS-u da prihvati njihove uslove za potpisivanje Sporazuma o uslovima za održavanje izbora, podgorička štampa ne uliva mnogo optimizma. List Vijesti tvrdi da se u međuvremenu u neformalnim kontaktima nije uspio postići kompomis u zahtjevima opozicije da kontroliše ANB, javna preduzeća i finansijske tokove po opštinama i da se Javni medijski servis profesionalizuje. Ipak, Ivan Vuković smatra da je nastavak dijaloga neminovan.
“Prosto ne vidim šta je alternativa tom načinu političkog djelovanja. Što se tiče uticaja ovih predstavnika medjunarodne zajednice, u prvom redu država članica EU, treba reći da su i jedna i druga strana dužne da njihovo mišljenje uzmu u obzir, ukoliko žele da se ponašaju elementarno politički odgovorno. Jer Crna Gora je već četvrtu godinu u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, tako da se mi ne možemo ponašati kao da nas stav najviših zvaničnika i Evropske unije i najznačajnih zemalja u okviru Evropske unije, kao da nas se to ne tiče.“
Da li je znak da se stvari pomjeraju sa mrtve tačke izjava Duška Markovića poslije razgovora sa ambasadorkom Njemačke kako je DPS otvoren da razmotri još nekoliko spornih pitanja i nastavi dijalog sa opozicijom?
“Ne može taj dijalog trajati u nedogled, već četiri, pet mjeseci a duboko smo ušli u izbornu godinu. A političko nepovjerenje je ogromno između vlasti i opozicije. I onda to ne mogu da čitam kao neku zaista veliku spremnost da se ovaj proces otpočne na jedan kvalitetan način, nego kao neko politikanstvo gdje se dobija na vremenu“, zaključuje Janjušević.
