Iako požari mogu biti dio hibridnih napada, bezbjednosni eksperti su oprezni kada je riječ o tome da li se to zaista dešava u konkretnom slučaju u Sjevernoj Makedoniji.
Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski kaže da postoje indicije u tvrdnjama premijera, ali ne otkriva detalje. Opozicija, pak, optužuje da Hristijan Mickoski ne može da se nosi sa situacijom i da pravi PR dramu.
O hibridnim napadima i podmetanju požara organizovanih od strane domaćih, ali i stranih centara moći, makedonska javnost je slušala od najviših državnih funkcionera u nekoliko navrata proteklih dana, dok su u skopskom regionu gorjele opasne deponije.
Požar u fabrici za električni i elektronski otpad F-Grupacija u Trubarevu dogodio se nakon požara na bivšoj gradskoj deponiji Vardarište i na aktuelnoj Drisli.
Nakon tvrdnji o hibridnim napadima, iz Osnovnog javnog tužilaštva za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije (OJT GOKK) kažu da prate situaciju, ali podsjećaju da je Ministarstvo unutrašnjih poslova nadležno za otkrivanje takvih krivičnih djela.
"Tužilaštvo je organ koji u skladu sa zakonom goni počinioce krivičnih djela, dok je njihovo otkrivanje u nadležnosti MUP-a. Ukoliko se u konkretnim događajima utvrde elementi krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala, Tužilaštvo će postupiti u skladu sa svojim nadležnostima", kažu iz OJT GOKK za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U nedostatku više detalja, dio bezbjednosnih eksperata je oprezan sa zaključcima da li se ovdje radi o hibridnim napadima.
"Ono što definitivno jeste sadržaj hibridnih napada jeste i podmetanje požara i niz drugih aktivnosti kao što su diverzije, sabotaže koje bi se mogle dešavati. Ali, sve to ne možemo mi spolja kao akademska zajednica da procjenjujemo, jednostavno to mora biti potkrijepljeno činjenicama i argumentima", rekao je za RSE profesor Zlate Dimovski sa Fakulteta za bezbjednost – Skoplje.
Za sada nema informacija iz kabineta predsjednice Gordane Siljanovske-Davkove da li će biti sazvan i Savjet za bezbjednost, koji je najviše savjetodavno tijelo u Republici i razmatra pitanja vezana za bezbjednost i odbranu.
Da bi se govorilo o hibridnom napadu, moraju postojati dokazi
Da li postoji realna prijetnja, odnosno da li se u praksi dešavaju hibridni napadi, to najrealnije i najobjektivnije mogu da procijene predstavnici bezbjednosnih službi koji su na terenu, ističe Dimovski.
U procjeni, objašnjava on, uzimaju se u obzir i eventualne informacije koje su bezbjednosne službe prikupile prije požara u vezi sa nekom pripremom, pravljenjem planova ili povezivanjem sa spoljnim faktorom…
"Ako imamo određene dokaze i usmjerenja, ako je ranije bilo indicija da će se to dešavati – jer ipak službe na terenu rade svoj posao i dobijaju informacije – onda definitivno možemo mnogo otvorenije razgovarati u smislu kvalifikacije i da li takva namjera, eventualno način izvršenja ili sredstva koja su korišćena spadaju u takve elemente da se izvrši jedan akt ili se eventualno radi o nesrećnim slučajevima tokom samog procesa rada", ističe Dimovski.
U javnosti za sada nema više detalja. Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski je 15. septembra u kratkom komentaru samo potvrdio sumnje.
"Postoje indicije u onome što su govorili i premijer i direktor DZS. U interesu istrage u ovom trenutku ne bih mogao da podijelim više", izjavio je Toškovski.
Za vlast hibridni napadi su realnost, za opoziciju samo PR drama
Kasno sinoć (14. septembra), ministar je izjavio da za sada ne mogu da pronađu povezanost među osumnjičenima za požare, ali je ipak uvjeren da nisu slučajni.
"Do sada je više od 40 ljudi lišeno slobode zbog požara, neki od njih su u pritvoru. Nažalost, za sada ne možemo da utvrdimo organizacionu povezanost među tim ljudima. Ali, činjenica je da nam u tri dana gore četiri deponije u Skoplju, i divlje i legalne. Bog ne može da me ubijedi da je ovo slučajnost", rekao je Toškovski.
Da je prevelika slučajnost, odnosno da se radi o hibridnim napadima, prvi je u javnosti iznio direktor Direkcije za zaštitu i spasavanje, Stojanče Angelov.
Nakon njega, i premijer Hristijan Mickoski je izašao sa sličnom izjavom, rekavši da "požari dolaze iz organizacije stranih centara moći".
"Želim da kažem da će se ovakve stvari dešavati i da neće prestati, i želim da uputim apel građanima da će ovakvih podmetanja i diverzija biti i u narednom periodu, jer postoje centri moći u državi, ali i van nje, koji ne žele da ova Vlada uspije", izjavio je Mickoski 14. septembra.
Opozicija, pak, ne vjeruje u ove tvrdnje vlasti. Lider SDSM-a, Venko Filipče, kaže da premijer uvijek kada ne može da upravlja nekom situacijom, krivi nekog drugog, i da je zato u proteklih 15 mjeseci izlazio sa pričama o praćenju dronovima, pokušajima destabilizacije, hibridnim napadima…
On je optužio Mickoskog da zloupotrebljava situaciju u vezi sa bezbjednosnom sferom.
"Ako smo zaista pod nekim hibridnim napadima ili pod uticajem stranih centara moći, onda je prvo trebalo da zasjeda Savjet za bezbjednost, trebalo je da vojska izađe na teren, da izađe ministar odbrane, da se aktiviraju sve bezbjednosne službe u državi, da se obavijesti NATO kao naš strateški partner. Ništa se ne dešava, sve ovo na šta se premijer poziva je praktično samo jedna PR drama, nema nikakve akcije da se problemi riješe i ovo je dokaz za jedno diletantsko vođenje države", rekao je Filipče.
Kakva je situacija sa požarima?
Dok ostaje otvoreno pitanje da li se uopšte radi o hibridnim napadima i od koga, informacije koje nadležni dijele sa terena govore da su posljednja dva najozbiljnija požara – u fabrici za otpad u Trubarevu i na deponiji Drisla – stavljeni pod kontrolu, odnosno ugašeni.
Direktor Direkcije za zaštitu i spasavanje, Stojanče Angelov, saopštio je da je požar u Trubarevu potpuno ugašen, da je zahvaćena površina zatrpana pijeskom i zemljom, te da su dežurne ekipe na terenu, spremne da reaguju specijalnom pjenom ako se ponovo pojavi dim.
"U Drisli je situacija drastično poboljšana, ostaje još sasvim mali dio da se zatrpa. Očekujem da tokom popodneva bude potpuno zatvoreno mjesto koje je dimilo. Na taj način su požari u Trubarevu i Drisli u potpunosti zatvoreni", izjavio je Angelov 15. septembra.
Uzroci požara u fabrici za električni i elektronski otpad i baterije F Grupa u Trubarevu tek treba da se utvrde. Ministar unutrašnjih poslova rekao je da, prema informacijama forenzičara, uvid može da se izvrši najranije 24 sata nakon potpunog gašenja požara, a preporučljivo je i da se sačeka 48 sati.
Prema posljednjim informacijama Instituta za javno zdravlje Sjeverne Makedonije, nema povećane radijacije u vazduhu, a uzorci vode i zemljišta iz Trubareva se analiziraju fizičko-hemijski.
Očekuju se i rezultati ispitivanja uzoraka iz česmi, bunara i zemljišta u vezi sa eventualnim jonizujućim zračenjem.
Ministarstvo za životnu sredinu je 14. septembra saopštilo da je na skladištu u Trubarevu postavljena mjerna stanica koja u realnom vremenu prati kvalitet vazduha.
Za požar u Trubarevu, Osnovno javno tužilaštvo (OJT) Skoplje saopštilo je da je zatražilo pritvor od 48 sati za četiri osobe zbog sumnje na krivično djelo ugrožavanje životne sredine i prirode otpadom.
Radi se o osobama koje su dio vlasničke i upravljačke strukture kompanije, kao i o jednom zaposlenom i jednom rukovodiocu. Njihove konkretne radnje će se dodatno ispitivati.
Za slučaj sa deponijom Drisla, za sada nema informacija da je podnijeta bilo kakva prijava tužilaštvu.
Za divlju deponiju Vardarište (bivšu gradsku deponiju), 11. septembra je podnijeta optužnica protiv tri osobe za ugrožavanje životne sredine i prirode. Oni se terete za ostavljanje, bacanje i nepropisan transport otpada, čime su stvorili divlje deponije koje su bile zahvaćene požarom.
Tužilaštvo je navelo da su kupovali otpad bez dozvole, stvarali nelegalne deponije i time ugrozili zdravlje građana.