Haško tužiteljstvo želi poništavanje oslobađajuće presude Perišiću

Ovaj tjedan Tužiteljstvo je podnijelo zahtjev Žalbenom vijeću Haškog suda u kojem traži da ono ponovno razmotri odluku o oslobađanju bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića, nakon što je oslobođen prvostupanjske presude od 27 godina zatvora koju je dobio za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u Sarajevu i Srebrenici od 1993. do 1995. godine.

Tužiteljstvo je u zahtjevu za ponovnim razmatranjem oslobađanja navelo da se ono mora korigirati kako bi se ispravila teška nepravda nanesena desetinama tisuća civila koji su ubijeni u ova bh. grada, kao i njihovim obiteljima.

Iako je odmah javno izrazilo nezadovoljstvo oslobađanjem Perišiću prošle godine, haško tužiteljstvo je tek prije par tjedana dobilo pravno valjane osnove za pokretanje zahtjeva za razmatranjem drugostupanjske presude.

„U ponedjeljak, 3.veljače, Tužiteljstvo je podnijelo zahtjev za ponovno razmatranje Presude Žalbenog vijeća u postupku protiv Momčila Perišića. Ovaj zahtjev je uslijedio nakon nedavne presude u slučaju Šainović i drugi, kojom je Žalbeno vijeće odbacilo pristup pitanju odgovornosti za pomaganje i podržavanje, koji je ranije usvojilo Žalbeno vijeće u slučaju Perišić. Tužiteljstvo, stoga, zahtjeva od Žalbenog vijeća da ponovno razmotri svoju odluku da Momčila Perišića oslobodi krivnje za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u Sarajevu i Srebrenici", naglasila je glasnogovornica Haškog suda Magdalena Spalinska.

Podsjetimo, Perišić je prvo osuđen u prvom stupnju zbog pomaganja u ratnim zločinima koje su počinili oficiri Vojske Jugoslavije ratujući u srpskoj vojsci Krajine u Hrvatskoj, te Vojsci Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

Prilikom donošenja presude od 27 godina zatvora, Raspravno vijeće se vodilo brojnim dokazima, poput zapisnika s Vrhovnog savjeta obrane Jugoslavije, koji su pokazatelj da bez pomoći Vojske Jugoslavije, na čijem je vojnom čelu bio Perišić, ne bi bilo sukoba velikih razmjera ni u Hrvatskoj, niti u Bosni i Hercegovini, pročitao je predsjedavajući sudac Bakone Moloto u sažetku prvostupanjske presude 2011. godine.

"Radovan Karadžić je npr. priznao da se 'ništa ne bi dogodilo bez Srbije. Mi nemamo te resurse i ne bismo se mogli boriti.' Isto tako, general Mladić je priznao da 'ne bismo mogli da živimo kad bi prestala ta pomoć' ", kazao je Moloto.

S druge strane, tijekom drugostupanjskog postupka, žalbeni suci iz slučaja Perišić zaključili su da je on nevin za zločine snaga koje je pomagao - budući da njegova pomoć nije bila direktno usmjerena na činjenje ratnih zločina, nego samo na pomaganje ratnih napora. Iako je ta pomoć dovela do preko 120 tisuća žrtva na prostoru Hrvatske te Bosne i Hercegovine, pročitao je u sažetku oslobađajuće presude predsjedavajući žalbeni sudac Theodor Meron 2013. godine.

"Žalbeno vijeće smatra da pomoć jedne vojske ratnim naporima druge vojske samo po sebi nije dovoljno da se pokrene pitanje pojedinačne zapovjedne odgovornosti osoba koje pružaju pomoć ukoliko nema dokaza da je relevantna pomoć bila konkretno usmjerena ka kriminalnim postupcima", rekao je Meron.

Pojam direktne usmjerenosti koji je Meron uveo - odbačen je potom na specijalnom sudu za Siera Leone u slučaju Charlesa Taylora, kao i prilikom žalbenog postupka na Haškom sudu u slučaju Šainović i drugi. Predsjedavajući sudac u žalbenom postupku Šainovića i drugih Liu Daqun objasnio je da je princip direktne usmjerenosti suprotan dosadašnjoj međunarodno-pravnoj praksi.

"Konkretna usmjerenost nije element koji obilježava odgovornost za pomaganje i podržavanje. Slijedom toga, Žalbeno vijeće odbacuje pristup koji je usvojen u drugostupanjskoj presudi u predmetu Perišić, jer je isti u neposrednom i bitnom proturječju s prevladavajućom jurisprudencijom koja određuje actus reus odgovornosti za pomaganje i podržavanje, te sa međunarodnim običajnim pravom s tim u vezi", istakao je Daqun.

Iako se većina analitičara rada Haškog suda slaže da je zahtjev tužiteljstva za ponovnim razmatranjem oslobađanja Perišića opravdan, smatraju i kako postoje male šanse za revizijom drugostupanjske presude. Glavni haški tužitelj Serge Brammertz također je priznao kako je zahtjev za ponovnim razmatranjem presude "vanredna mjera", no i naglasio da se na njoj mora inzistirati kako bi se došlo do pravednog ishoda.