Za dvije godine, više od 125 svjedoka koje je pozvalo Specijalno tužilaštvo dalo je svoje iskaze u vezi sa optužbama protiv bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Sada kada tužilaštvu ponestaje vremena da dokaže svoje optužbe, budućnost suđenja je neizvjesna.
U oktobru 2020. godine potvrđene su optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti protiv četvorice bivših lidera OVK.
Hašim Tači (Hashim Thaci), Kadri Veselji (Veseli), Redžep Seljimi (Rexhep Selimi) i Jakup Krasnići (Krasniqi) optuženi su da su učestvovali u "udruženom zločinačkom poduhvatu" koji je ciljao na one koje je smatrao "saradnicima" i "izdajnicima" kako bi "dobili vlast" tokom i poslije posljednjeg rata na Kosovu (1998-2000.).
Advokati optuženih negirali su sve optužbe protiv svojih klijenata, tvrdeći da OVK nije imala efikasnu komandnu strukturu.
U vrijeme podizanja optužnice, Tači je bio predsjednik Kosova; Veselji, predsjednik Demokratske partije Kosova (PDK); Seljimi, poslanik i lider poslaničke grupe Pokreta za Samoopredjeljenje (LVV); i Krasnići, bivši predsjednik Skupštine Kosova.
Njih četvorica su, prema Tužilaštvu, bili na visokim funkcijama u vrijeme obuhvaćeno optužnicom.
Ali, od 4. i 5. novembra 2020. sva četvorica su u pritvoru u Hagu, gdje se nalaze Specijalna vijeća za Kosovo.
Šta su Specijalna vijeća za Kosovo?
Specijalna vijeća i Kancelarija specijalnog tužioca – nadaleko poznata kao Specijalni sud – osnovana je 2015. godine od strane Skupštine Kosova i dio su kosovskog pravosudnog sistema, ali rade sa međunarodnim osobljem u Holandiji.
Specijalni sud istražuje navodne zločine koje su pripadnici OVK počinili nad etničkim manjinama i političkim suparnicima od januara 1998. do decembra 2000. godine.
Sva četvorica optuženih su se izjasnila da nisu krivi po optužbama koje im se stavljaju na teret.
Nakon razgovora sa 125 svjedoka, Tužilaštvo će završiti dokazni postupak 15. aprila. Lopta sada prelazi na timove odbrane, koji će pokušati da dokažu da su tvrdnje Tužilaštva neosnovane.
Dok advokati iz timova odbrane Veseljija i Krasnićija nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE). Tačijev advokat Luka Mišetić je rekao da je još prerano razgovarati o tome kako će biti organizovana odbrana, dok je Siljimijev advokat Džefri Roberts (Geoffrey Roberts) naveo da za sada neće komentarisati slučaj.
Mišetić je prethodno, 13. novembra prošle godine, rekao za RSE da Tačijeva odbrana još nije odlučila da li će pozvati svjedoke.
"Ako to uradimo, neće biti više od deset svjedoka", rekao je Mišetić.
Mišetić u međunarodnim suđenjima za ratne zločine. Prethodno je pred Haškim sudom branio bivšeg hrvatskog generala Antu Gotovinu, optuženog za zločine nad Srbima tokom hrvatske vojno-policijske akcije Oluja 1995. godine.
Gotovina je prvobitno bio osuđen na 24 godine zatvora, ali nakon što je Mišetić uložio žalbu na presudu, odluka je ukinuta i Gotovina je proglašen nevinim.
Zašto se ne očekuje da odbrana pozove više svjedoka?
Ehat Miftaraj, direktor Kosovskog pravnog instituta, smatra da Specijalizovano tužilaštvo nije uspjelo da dokaže ono što je tvrdilo u optužnici.
"Dva dijela optužnice koja su bila ozbiljna, gdje se kaže da je postojao udruženi zločinački poduhvat ili čak komandni lanac... U ovom dijelu možemo reći da Tužilaštvo tokom ovih godina nije uspjelo da dokaže, na osnovu naše analize, da je tako nešto postojalo u praksi", kaže Miftaraj za RSE.
Čak i neposredno nakon uvodnih riječi ovog suđenja prije dvije godine, dva strana eksperta za međunarodnu pravdu – Mathias Holvoet i Aidan Hehir – izjavili su da će biti teško dokazati da su bivši lideri OVK krivi za navodne zločine.
Kao primjer koliko je teško dokazati takvu povezanost, oni su se pozvali na presude Haškog tribunala u predmetima protiv bivših pretpostavljenih OVK Ramuša Haradinaja (Ramush) i Fatmira Ljimaja (Limaj), koji su proglašeni nevinim po optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Šta se sada može očekivati?
Sada kada je lopta prešla u teren odbrambenog tima, sve zavisi od strategije za koju će odbrambeni timovi odlučiti.
Prema Miftaraju, prva opcija je zahtjev odbrane da se optužnica odbaci.
"Ako sud smatra da suđenje treba da se nastavi, onda od odbrane zavisi koliko će svjedoka pozvati, koliko joj vremena treba da pripremi svoje svjedoke. Tada počinje završna faza, a to je ispitivanje branilaca žrtava, koji takođe mogu da odvoje vrijeme da ispitaju svoje svedoke", kaže Miftaraj.
On, međutim, očekuje da cio proces bude završen u toku ove godine ili najkasnije do proljeća sljedeće godine.
Specijalizovano tužilaštvo i Tačijeva odbrana odbili su da komentarišu koliko traje proces.
Ali, jedna stvar o kojoj se više puta govorilo kao opcija je puštanje optuženog iz haškog pritvora nakon što tužilaštvo završi razgovore sa svjedocima.
U novembru prošle godine, šefica Specijalnih vijeća za Kosovo Ekaterina Trendafilova rekla je da je na sudijama da odluče da li će optužene pustiti iz pritvora nakon što Specijalno tužilaštvo završi svoj dokazni postupak.
Miftaraj kaže da bi tako nešto trebalo da se desi sada, jer je glavni razlog njihovog pritvora bio strah da bi, ako ostanu na slobodi, mogli da utiču na svjedoke koje poziva Tužilaštvo.
"Šanse da okrivljeni imaju uticaj na svjedoke tužilaštva su sada ravne nuli jer su saslušanja okončana. Dakle, ako bi se primijenili principi Evropskog suda za ljudska prava i uzimajući u obzir činjenicu da su godinama u pritvoru, bilo bi legitimno da budu pušteni da im se sudi na slobodi", kaže Miftaraj.
Ali kraj Suda bi mogao doći i na drugačiji način, čak i bez okončanja sudskog procesa.
Može li se sada raspustiti Specijalni sud?
Američki izaslanik za specijalne operacije Richard Grenell više puta je pozivao na zatvaranje Specijalnog suda.
On je 13. aprila zahtijevao prestanak finansiranja Specijalnog suda, uz obrazloženje da je "sve politika" i da su "milijarde potrošene uzalud".
On je na godišnjicu nezavisnosti Kosova ove godine Tačijev boravak u Hagu nazvao "velikom nepravdom".
"Čak ni kosovske državne institucije, zbog politike, nisu preduzele neophodne pravne radnje da okončaju ovu nepravdu", naveo je Grenell na platformi X.
Tači je otkazao planiranu posjetu Washingtonu u junu 2020. – tokom prvog mandata predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa u Bijeloj kući – nakon što je Kancelarija specijalnog tužioca poslala optužnicu od deset tačaka Specijalnim vijećima u Hagu na razmatranje, u kojoj se Tačijevo ime pominje u vezi niz zločina.
Optužnicu je podigao tužilac Jack Smith, koji je kasnije podnio ostavku da bi istražio predsjednika Trumpa zbog napora da se poništi ishod predsjedničkih izbora 2020.
On je podnio ostavku u američkom ministarstvu pravde, a istrage o Trumpu su prestale nakon njegove izborne pobjede na izborima 2024. godine.
Napori da se raspusti Haški tribunal
Grupa od preko 40 poslanika kosovske skupštine je u decembru 2017. godine pokrenula inicijativu za ukidanje Specijalnog suda.
Ovu inicijativu kritikovala je međunarodna zajednica. Tadašnji ambasadori SAD i Velike Britanije, Greg Delawie i Ruairi O’Connell, nazvali su ovaj pokušaj "zabadanjem noža u leđa" i "najopasnijom noći za Kosovo od rata".
Bez dovoljne podrške u Skupštini Kosova, napor je propao.
Ali ako bi SAD sada promijenile svoj stav i pristali na Grenellov zahtjev da zatvori Specijalni sud, to bi moglo ozbiljno da ošteti proces, kaže Miftaraj.
"Mogućnost da bi SAD mogle da povuku sudije i tužioce dodijeljene u Hag nesumnjivo bi otežala rad Suda, ometala bi kontinuitet procesa i na neki način bi ga blokirala", kaže Miftaraj.
On, međutim, smatra da bi bilo u interesu svih sponzora da se "ovaj proces završi kao sudski" i dodaje da su šanse da se Sud zatvori političkom odlukom "male".
Iako je Specijalistički sud dio kosovskog pravosudnog sistema, finansira ga prvenstveno Evropska unija, uz dodatne doprinose nekoliko drugih zemalja, kao što su Sjedinjene Države, Kanada, Norveška, Švajcarska i Turska.
Doprinos SAD je uglavnom fokusiran na finansiranje zaposlenih koje imenuju državni organi SAD.
Prema posljednjem godišnjem izvještaju Suda, za 2023. godinu, SAD su na drugom mjestu, poslije Holandije – države domaćina sjedišta Suda – po broju zaposlenih u Specijalnom sudu. Trideset od oko 280 zaposlenih je iz SAD.
Među američkim zaposlenima su i specijalizovane sudije i tužioci. Potpredsjednik Suda je Amerikanac Charles L. Smith III, dok je glavna tužiteljka Amerikanka Kimberly West, koja je na ovu funkciju stupila 2023. godine.
Sudija Smith je takođe glavni sudija u najvećem sudskom predmetu, onom protiv bivših vođa OVK.
Vijeće i Specijalno tužilaštvo trenutno imaju budžet od 97,1 milion evra, koji pokriva period od 15. juna 2023. do 14. juna 2025. godine.
Zašto je formiran Specijalni sud?
O ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti se dugo pričalo pre podizanja optužnice. Još 2010. godine bivši švajcarski senator Dick Marty sačinio je izvještaj za Savjet Evrope, u kojem je osudio navodne zločine OVK, uključujući "trgovinu ljudskim organima".
Ove tvrdnje istražio je američki tužilac Clint Williamson, koji je 2014. objavio da nalazi njegovog tima ne uključuju potkrepljene dokaze o trgovini organima, već o drugim ratnim zločinima.
Ovo je 2015. godine dovelo do formiranja Specijalnih vijeza za Kosovo.
Formiranje Specijalnog suda došlo je nakon pritiska međunarodne zajednice, koja je vjerovala da bi smještanje suda van Kosova obezbijedilo nepristrasan i kredibilan sudski proces za rješavanje ozbiljnih optužbi.
Drugi razlog je bila zaštita svjedoka. Međutim, problemi su naišli u tom pogledu iako se Sud nalazi u Hagu.
Šta još istražuju Specijalna vijeća za Kosovo u Hagu?
Ovaj sud je do sada donosio presude za ratne zločine, kao i za ometanje pravde.
Bivši komandant OVK Saljih Mustafa (Salih) osuđen je na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina, uključujući samovoljno zatvaranje, mučenje i ubistvo. Za slične optužbe, bivši pripadnik OVK Pjeter Šalja (Shala) osuđen je na 18 godina zatvora.
U međuvremenu, bivši šefovi Boračke organizacije OVK Hisni Gucati (Hysni) i Nasim Haradinaj osuđeni su na po četiri godine i tri mjeseca zatvora zbog ometanja sprovođenja pravde, uključujući odavanje povjerljivih informacija i identiteta svjedoka. Nakon toga su pušteni uz kauciju.
U februaru ove godine, Specijalni sud je takođe proglasio Hadžija Šalju (Haxhi Shala), Sabita Januzija i Ismeta Bahtijarija krivim po optužbama za ometanje pravde, tačnije, zastrašivanje svjedoka, nakon sporazuma dvije strane o priznanju krivice. Šalja je osuđen na tri godine zatvora, dok su Bahtijari i Januzi osuđeni na po dvije godine zatvora.
Nova optužnica protiv Tačija je potvrđena 6. decembra 2024. godine za nezakonite pokušaje uticaja na svjedočenje svjedoka u glavnom sudskom postupku.
Pored Tačija, u drugoj optužnici su i imena bivšeg ministra pravde Hajredina Kučija (Kuci), bivšeg šefa Kosovske obavještajne agencije, Baškima Smakaja (Bashkim), bivšeg gradonačelnika Mališeva Isnija Kilaja i Fadilja Fazlijua.
Kako je Specijalni sud primljen na Kosovu?
Specijalni sud je 3. avgusta 2015. dobio dovoljno glasova za osnivanje, nakon što nije uspio 26. juna te godine.
PDK, Demokratski savez Kosova (LDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK), poslanici nevećinskih zajednica i neki poslanici NISMA glasali su za, obezbijedivši 82 glasa. Za osnivanje je bilo potrebno 80 od 120 glasova u Skupštini.
Pokret za samoopredjeljenje – partija koja je bila na vlasti u prošlom mandatu i pobijedila na parlamentarnim izborima 9. februara – oštro se protivila stvaranju suda, nazivajući ga "nepravednim prema oslobodilačkom ratu OVK".
Suđenje je naišlo na brojne primjedbe na Kosovu, uz obrazloženje da je ovaj proces pristrasan, jer ne uključuje zločine koje su počinili Srbi na teritoriji Kosova.
Od tada su širom Kosova postavljeni veliki transparenti i posteri sa porukom "Sloboda ima ime" i fotografijama bivših vođa OVK koji su optuženi u Hagu.
Neposredno prije početka suđenja u Hagu, protesti protiv ovog procesa održani su i u Hagu i u Prištini.
Hiljade građana učestvovalo je u "Maršu za pravdu", organizovanom 2. aprila 2023. godine u Prištini, u znak podrške Tačiju, Veseljiju, Seljimiju i Krasnićiju.
"Naša istorija se ne može prepisati", "Marširamo za pravdu" i "Nepolitička pravda" bili su neki od transparenta koje su demonstranti držali.