Nove tenzije u Crnoj Gori izazvala su višestruka policijska privođenja, hapšenja i pretresi objekata dijela funkcionera opozicionog Demokratskog fronta (DF).
Dok američki Stejt dipartment poziva sve strane na izbjegavanje akcija koje bi dovele do jačanja napetosti i nasilnih poteza, protesti u organizaciji Sprske pravoslavne crkve (SPC) ne jenjavaju, a na drugoj strani politički vrh države pojačava retoriku u odnosu na protivnike Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Policijske akcije na 17 lokacija
Pripadnici crnogorske policije su, na osnovu naredbe suda, izvršili pretres na 17 lokacija i tom prilikom oduzeli oružje u ilegalnom posjedu, pušku i dva pištolja, određenu količinu municije, kao i sredstva komunikacije, koji će biti predmet forenzičkih vještačenja.
Pretresi su izvršeni u sklopu istrage i prikupljanja dokaza, a na osnovu informacija „da su ova lica učestovala u organizovanju i izvođenju napada na policijske službenike u Golubovcima 29. decembra 2019. godine kao i zaprečavanju saobraćajnica paljenjem guma i obaranjem stabala“.
Kako je navedeno u saopštenju Uprave policije, pretresli su i porodičnu kuću poslanika opozicionog Demokratskog fronta (DF) Milana Kneževića u selu Mojanovići u Zeti, desetak kilometara udaljenom od od Podgorice.
Tom prilikom lisice na ruke stavili su njegovoj šezdesetosmogodišnjoj majci Ratki Knežević, dok se sam Milan Knežević, kako je izjavio za podgorički list Vijesti, u tom trenutku nalazio u Beogradu i najavio je hitan povratak u Crnu Goru.
Ratka Knežević je nakon što je saslušao sudija za prekršaje puštena, a na teret joj se stavlja omalovažavanja policijskih službenika.
Oštre reakcije opozicije
Najnovija akcija policije izazvala je oštre reakcije Demokratskog fronta i drugih opozicionih stranaka. Poslanici DF Predrag Bulatović i Nebojša Medojević optužili su direktno predsjednika Crne Gore i lidera vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića da stoji iza akcije policije sa ciljem destabilizacije situacije.
„Mi prepoznajemo pokušaj izazivanja sukoba u Crnoj Gori i provociranja prije svega Demokratskog fronta. Milo Đukanović neće naći u nama partnera za bezizlaznu situaciju u kojoj se našao. On polako gubi vlast zbog Zakona koji je usvojio (Zakona o slobodi vjeroispovijesti prim.nov) i terora koji proizvodi”, kazao je Predrag Bulatović.
Nebojša Medojević je najavio da će DF zatražiti zasjedanje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu u vezi sa najnovijim dešavanjima.
„Jezik mržnje kojim predsjednik DPS zasipa državu Crnu Goru danima, neminovno vodi ka policijskom teroru i ka nasilju”, istakao je.
Upozorenja na ozbiljnost prilika stigla su od lidera DEMOS-a Miodraga Lekića. On je Mila Đukanovića nazvao glavnim podstrekačem zapaljive situacije u zemlji i pozvao je vrh vlasti da hitno zaustavi, kako je rekao, nasilne metode represije i dalje pogoršavanje situacije u Crnoj Gori.
Građanski pokret URA (Ujedinjena reformska akcija) takođe je oštro osudio provođenje majke Milana Kneževića pošto taj čin smatraju "kao kocku u mozaiku kojom DPS želi da dođe do većih trzavica, da situacija eskalira u društvu, a u čemu se oni najbolje snalaze."
Apel Stejt dipartmenta
Prethodno je američki Stejt dipartment je pozvao sve strane da pokažu uzdržanost i izbjegnu bilo kakve akcije koje mogu da dovedu do jačanja napetosti i da vode konstruktivan dijalog o tom osetljivom pitanju.
U odgovoru na pitanje Glasa Amerike, da prokomentariše rast tenzija između Crne Gore i Srbije zbog usvajanja crnogorskog Zakona o slobodi veroispovijesti, u saopštenju Stejt dipartmenta se navodi da Sjedinjene Države poštuju pravo svih suverenih zemalja da usvajaju i primenjuju zakone usklađene sa demokratskim normama i bez stranog mešanja.
Takođe je istaknuto da SAD snažno podržavaju osnovne slobode, kao što su sloboda govora, udruživanja i okupljanja i prava pojedinaca da mirnim putem izražavaju svoju slobodu vere ili ubeđenja.
U nekoj drugoj fazi, ukoliko ne budemo išli u pravcu dijaloga i konsenzusa, za očekivati je da međunarodna zajednica, prvenstveno Sjedinjene Američke Države, utiču da se Crna Gora vrati na pristojan nivo dijaloga i kompromisaBoris Raonić
Koliko apeli iz međunarodne zajednice mogu imati uticaj na političke prilike u Crnoj Gori i sukobe koji se u konkretnom slučaju vode u odnosu na Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pitali smo političkog analitičara Borisa Raonića koji podsjeća da se svaka pozitivna promjena u Crnoj Gori dogodila uz učešće međunarodne zajednice.
I ovoga puta, međunarodna demokratska javnost prepoznaje problem, kaže Raonić:
„Međunarodna javnost prepoznaje problem u kome se Crna Gora našla i daje pravac. Sada je na nama da to prepoznamo. A u nekoj drugoj fazi, ukoliko ne budemo išli u pravcu dijaloga i konsenzusa, za očekivati je da međunarodna zajednica, prvenstveno Sjedinjene Američke Države, utiču da se Crna Gora vrati na pristojan nivo dijaloga i kompromisa“.
Protestne litije i Đukanovićeve optužbe
Istovremeno u Crnoj Gori se nastavljaju crkvene protestne litije Srpske pravoslavne crkve uperene protiv donesenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se između ostalog predviđa da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad objektima i imovinom izgrađenim do 1918. godine, a u suprotnom će se ta imovina smatrati državnom.
Litiju 30. januara uveče u Podgorici, koja je prema procjeni organizatora brojala nekoliko desetina hiljada ljudi, predvodio je rektor cetinjske Bogoslovije Gojko Perović koji je poručio da protest nije uperen protiv države Crne Gore:
„Naša braća i sestre koji su na vlasti, toliko ne razumiju kud mi putujemo, da misle da mi ovim, ne daj Bože, udaramo na državu i da mi ovim, ne dao Bog, zastupamo interese nekih drugih država. Mi smo djeca ove zemlje, mi smo sinovi i kćeri ove zemlje koji ne damo svetinje“.
Na drugoj strani predsjednik Crne Gore i vladajuće Demokratske partije socijalista Milo Đukanović treći zaredom dan održava partijske sastanke sa lokalnim odborima, sa kojih oštro optužuje organizatore protesta i protivničke političke stranke za širenje velikosrpske ideologije i pokušaj destabilizacije Crne Gore.
U posljednjem obraćanju partijskim funkcionerima u Podgorici Đukanović je rekao da se pod plaštom priče o Zakonu i potencijalnom otuđivanju imovine vodi vrlo perfidni i vrlo opasni rat protiv države, da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti alibi za anticrnogorsku kampanju kojom se Crna Gora želi prinuditi na kapitulaciju.
Pored toga Đukanović je pozvao na, kako je rekao, 'odbranu naše državne kuće' i poručio da 'treba pokazati nacionalnu odgovornosti tako što će se potisnuti svi drugi nesporazumi i sva nezadovoljstva'.
„Većina građana je bila u iluziji da je pitanje državno pravnog statusa Crne Gore riješeno 21. maja 2006. godine i da je u sjelosti učvršćeno našim članstvom u NATO alijansi. To nam ova situacija pokrenuta povodom zakona o slobodi vjeroispovijesti demantuje. Pokazuje se na žalost da je jedan velikodržavni nacionalizam veoma živahan u svojoj namjeri da potire Crnu Goru i da preuzima one ingerencije koje pripadaju svakoj nezavisnoj i suverenoj državi. Zato ova debata nije debata o zakonu niti o imovini, ovo je debata o državi“, rekao je Đukanović.
Komentarišući Đukanovićeve poruke o potrebi odbrani države, direktor Građanske alijanse Boris Raonić ocjenjuje, da se Demokratska partija socijalista odlučila, da se brani igrajući na već viđenu kartu – srpsko crnogorskih podjela:
„Demokratska partija socijalista se posljednjih dvadeset dana nalazi u defanzivi i nismo mogli da pretpostavimo u kom pravcu će ići njihova reakcija i odbrambeni mehanizam. Na osnovu par posljednjih pojavljivanja Đukanovića, očigledno je da su se odlučili za kartu srpsko crnogorskih podjela u Crnoj Gori. Da li će to uspjeti, vidjećemo. Poznato je da je Đukanović 'majstor drugog poluvremena'", kaže Raonić podsjećajući da se Đukanović nebojeno puta nalazio u pat situaciji:
„Ovoga puta iznenađuje to što Srpska pravoslavna crkva izgleda modernije u odnosu na Đukanovića. Prisjetimo se njenog djelovanja, govora mržnje, kletvi, odnosa prema ratnim zločinima devedesetih godina. Ali sada je ona modernija i demokratskija strana koja poziva na kompromis, bratsku slogu, spuštanje tenzija i dijalog. Da li će u takvoj atmosferi Đukanoviću uspjeti da još jednom odigra na kartu podjela, ostaje da vidimo“.
Poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Jovanka Laličić najavila je u toj stranci neće biti mjesta za članove koji učestvuju u litijama SPC protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Laličić je ocijenila da su „litije politički skupovi upereni protiv ove države i njenog rukovodstva".
Protestne litije SPC se održavaju u skoro svim gradovima Crne Gore, četvrtkom i nedjeljom i u danima većih vjerskih praznika. Sveštenici Srpske pravoslavne crkve zahtijevaju od crnogorskih vlasti da povuku Zakon o slobodi vjeroispovijesti tvrdeći da iza Zakona stoji namjera za otimanjem imovine Srpske pravoslavne crkve.
Facebook Forum