Dostupni linkovi

Hiljade Sarajlija na ispraćaju Halida Bešlića


Građani se oprostili od Halida Bešlića, 13. oktobar 2025.
Građani se oprostili od Halida Bešlića, 13. oktobar 2025.

U sarajevskom Narodnom pozorištu održana je komemoracija Halidu Bešliću, velikanu narodne muzike u regiji i humanitarcu, koji je preminuo 7. oktobra u 72. godini.

Nakon komemoracije klanjana je dženaza u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, a nakon toga je ukopan na groblju Bare.

U Begovoj džamiji klanjana dženaza.
U Begovoj džamiji klanjana dženaza.

Na ispraćaj je došlo nekoliko hiljada ljudi, a glavne sarajevske ulice su zatvorene.

U bh. entitetu Federacija BiH je proglašen Dan žalosti, koji se obilježava spuštanjem zastava na pola koplja na zgradama javnih ustanova i preduzeća.

Građani su Bešlića ispratili od Begove džamije do groblja Bare, gdje je sahranjen.
Građani su Bešlića ispratili od Begove džamije do groblja Bare, gdje je sahranjen.

Na javnim mjestima neće se održavati programi kulturnog i zabavnog karaktera, niti će se emitovati muzika u ugostiteljskim i drugim objektima.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović na komemoraciji.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović na komemoraciji.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

U više od 150 gradova u Bosni i Hercegovini i svijetu, tokom proteklog vikena okupljali su se građani kako bi odali počast preminulom pjevaču.

Hiljade ljudi su, u njegovu čast, okupljeni pjevali njegove pjesme između ostalih, u Sarajevu, Banjaluci, Beogradu, Podgorici, Zagrebu, Skoplju, Ljubljani i drugim evropskim gradovima.

I tokom komemoracije u Sarajevu, istaknuto je koliko je Bešlić, svojom muzičkom veličinom, te humanitarnim radom, okupljao cijelu regiju Balkana.

Htio je, rekao je to u više intervjua, da ga nakon smrti pamte najprije kao dobrog čovjeka i sudeći prema brojnim reakcijama, porukama i osvrtima, u tome je uspio.

Halid Bešlić je rođen je u Sokocu kod Sarajeva i nakon služenja u Jugoslavenskoj narodnoj armiji se preselio u Sarajevo, te počeo nastupati u restoranima i malim mjestima.

Prve singlove narodne muzike objavio je krajem 1970-ih, a njegov prvi studijski album "Sijedi starac" izašao je 1981. Tokom 1980-ih postao je vrlo popularan, s hitovima poput "Neću, neću dijamante", "Vraćam se majci u Bosnu", "Hej, zoro ne svani" i "Eh, kad bi ti".

Do 2025. godine objavio je više od deset albuma i bio je cijenjena ličnost na sceni narodne muzike širom Balkana.

XS
SM
MD
LG