Najnovija meksička studija pokazuje da od svinjske gripe najviše obolijevaju oni u dobi od 10 do 39 godina. No ukoliko obole daleko najveći rizik da umru imaju stariji i kronični bolesnici.
Studija podupire uvjerenje da patogen nije tako virulentan kako se bojalo no ističe i potrebu za oprezom jer se mutacija u smrtonosniji oblik ne može odbaciti.
Epidemiolozi pod vodstvom meksičkog stručnjaka dr. Victora Borja-Aburtoa pregledali su podatke o 63.479 osoba koje su bile tretirane zbog simptoma sličnih gripi u javnim klinikama od početka pandemije u travnju pa sve do kraja lipnja.
Od 6.945 slučaja koji su se pokazali pozitivnim na test H1N1, 56 posto njih bile su osobe u dobi od 10 do 39 godina, dakle grupa s visokim rizikom prijenosa bolesti društveim kontaktom.
Daleko manje slučaja bilo je kod starijih osoba što sugerira da su stariji u svojoj prošlosti bili izloženi srodnom virusu današnje svinjske gripe i možda zadobili djelomičnu otpornost, tvrde autori.
No kad su analizirali smrtnost među oboljelima učestalost fatalnih ishoda okrenuo se naglo na štetu starijih. Među pacijentima u dobi od 60 do 69 stopa smrtnosti iznosila je 5,7 posto, a kod onih u dobi od 20 do 29 tek 0,9 posto.
Cijepljenje na sezonsku gripu ne smeta, dapače, pružilo je i malu zaštitu, pokazuje istraživanje.
Ljudi s kroničnim bolestima posebno su ugroženi - među njima je stopa smrtnosti 6 puta veća nego kod drugih boelsnika.
Studija podupire uvjerenje da patogen nije tako virulentan kako se bojalo no ističe i potrebu za oprezom jer se mutacija u smrtonosniji oblik ne može odbaciti.
Epidemiolozi pod vodstvom meksičkog stručnjaka dr. Victora Borja-Aburtoa pregledali su podatke o 63.479 osoba koje su bile tretirane zbog simptoma sličnih gripi u javnim klinikama od početka pandemije u travnju pa sve do kraja lipnja.
Od 6.945 slučaja koji su se pokazali pozitivnim na test H1N1, 56 posto njih bile su osobe u dobi od 10 do 39 godina, dakle grupa s visokim rizikom prijenosa bolesti društveim kontaktom.
Daleko manje slučaja bilo je kod starijih osoba što sugerira da su stariji u svojoj prošlosti bili izloženi srodnom virusu današnje svinjske gripe i možda zadobili djelomičnu otpornost, tvrde autori.
No kad su analizirali smrtnost među oboljelima učestalost fatalnih ishoda okrenuo se naglo na štetu starijih. Među pacijentima u dobi od 60 do 69 stopa smrtnosti iznosila je 5,7 posto, a kod onih u dobi od 20 do 29 tek 0,9 posto.
Cijepljenje na sezonsku gripu ne smeta, dapače, pružilo je i malu zaštitu, pokazuje istraživanje.
Ljudi s kroničnim bolestima posebno su ugroženi - među njima je stopa smrtnosti 6 puta veća nego kod drugih boelsnika.
