Šest godina nakon potpisivanja Prespanskog sporazuma, ustavno ime Sjeverna Makedonija vratilo se u fokus vanjske politike zemlje nakon što je VMRO-DPMNE ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 8. maja. Ako su do 2018. varnice između Atine i Skoplja oko imena države letjele skoro tri decenije, ovih dana se razmjenjuju oštre reakcije o tome kako i kada treba koristiti novi ustavni naziv - Sjeverna Makedonija.
Lider VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski, kao budući premijer, najavio je da će krenuti putem nove predsjednice zemlje Gordane Siljanovske Davkove, koja je u svojoj predsjedničkoj zakletvi upotrijebila samo ime "Makedonija" i jasno stavila do znanja da se neće odreći toga u javnim nastupima jer je to njeno lično pravo na samoopredjeljivanje.
I VMRO-DPMNE i Nova demokratija u Grčkoj bili su u opoziciji kada je sporazum potpisan u Prespi i izjavili da su protiv njega, ali da će ga poštivati kao međunarodni sporazum.
Najave novih grčkih blokada u EU
S grčke strane odmah su stigle oštre reakcije premijera Kirjakosa Micotakisa i članova njegove vlade.
"Nova demokratija nije glasala za Prespanski sporazum i izrazili smo ozbiljne zamjerke kada je ratificiran u grčkom parlamentu. Ali mi smo sa apsolutnom iskrenošću rekli, nikada vas nisam prevario, da kada se ovaj sporazum donese, on se praktično ne može mijenjati i da ćemo biti prinuđeni da ga, uprkos problemima koje ima, poštujemo. I ovo smo uradili", rekao je 17. maja grčki premijer Micotakis na sastanku sa građanima u gradu Veriji.
"Ako neki vjeruju", nastavio je, "da možda neće poštovati Sporazum, trebali bi znati dvije stvari: prvo, njihov put u Evropu će ostati zatvoren i drugo, memorandumi koje trebamo ratifikovati neće biti ratificirani, sve dok nema apsolutnog poštivanja".
Mickoski ne želi da pokaže 'političke mišiće'
Lider VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski je, s druge strane, dan ranije iz Skoplja pozvao da nema više prijetnji i vraćanja u prošlost. Odlučan je da će koristiti samo izraze "Makedonija" i Makedonac, a Grčkoj je poručio da se, ako smatra da postoji kršenje Prespanskog sporazuma, obrati Međunarodnom sudu pravde.
"Ako neko očekuje da će VMRO-DPMNE ponoviti greške iz prošlosti, budite sigurni da to nećemo učiniti. Nemamo namjeru odgovoriti na njihove političke mišiće preimenovanjem autoputeva i aerodroma ili izgradnjom spomenika", rekao je Mickoski.
Naveo je kako "ne očekuje da se odnosi dvije zemlje temelje na političkim mišićima".
"Očekujem da imamo odlične međususjedske odnose, cijenim da VMRO-DPMNE i tamošnja vlada predvođena Novom demokratijom imaju svoj stav u vezi sa Prespanskim sporazumom, jer ni jedni ni drugi ne vole taj ugovor”, istakao je Mickoski.
On je konstatovao i da je, za razliku od Grčke, u njegovoj zemlji sporazum implementiran i dio je makedonskih institucija.
Preokret u spoljnoj politici
Posljednje izjave i retorika makedonske strane za analitičare su najava nove vanjske politike zemlje. Prema nekima od njih, to može donijeti problem Sjevernoj Makedoniji u evropskim integracijama, dok drugi smatraju da su pristupni pregovori s EU svakako blokirani.
"Jasno je da će nova vlast imati različite pozicije za neka pitanja vanjske politike, što će vjerovatno postati jasnije nakon zvaničnog izbora vlade", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši potpredsjednik vlade i bivši ambasador Vasko Naumovski.
Riješeno pitanje sa Grčkom sada dovodimo pod znak pitanja, a treba da rješavamo drugo pitanje sa Bugarskom, koje će sada doći u drugi plan, ali neće nestati- kaže politikolog Borjan Gjuzelov.
I politikolog Borjan Gjuzelov ističe za RSE da bi "ovo moglo predstavljati prekretnicu u vanjskoj politici, ali je još rano da vidimo". Prema Gjuzelovu, ovo predstavlja otvaranje već zatvorenog pitanja.
"Posljedice mogu biti velike, može da bude eventualno vraćanje nazad u evrointegracije, iako smo cijelo vrijeme bili u čekaonici, sada će se opet krivica prebaciti na našu stranu. Riješeno pitanje sa Grčkom sada dovodimo pod znak pitanja, a treba da rješavamo drugo pitanje sa Bugarskom, koje će sada doći u drugi plan, ali neće nestati", kaže Gjuzelov.
Nakon potpisivanja Prespanskog sporazuma 17. juna 2018. godine između Atine i Skoplja, država je promijenila ustavni naziv u Sjeverna Makedonija i postala članica NATO-a. Grčki veto na pregovore s EU je nestao.
Ipak, Sjeverna Makedonija još nije otvorila klastere pregovora s Briselom, iako je održala prvu međuvladinu konferenciju. Ovaj put, zbog blokade drugog susjeda, Bugarske. Sa "francuskim prijedlogom" o sporu, iza kojeg je stajala EU, dvije zemlje su se dogovorile da nastave pregovore. Potrebno je izvršiti ustavne promjene koje će uključiti bugarsku i druge zajednice u preambulu Ustava Sjeverne Makedonije.
Zbog ovakvih dugogodišnjih prepreka, Naumovski, koji je bio potpredsjednik u jednoj od bivših vlada koju je vodila VMRO-DPMNE, naglašava da je makedonski put ka punopravnom članstvu već duže vrijeme blokiran, pa upozorenja o novim problemima više nemaju istu težinu.
"Evropska unija ne uspijeva da nađe način da spriječi jednostrane blokade procesa proširenja, što je rezultiralo smanjenjem entuzijazma kod građana država kandidata, kao i porastom euroskepticizma. Realnost je da su naše evropske integracije već ugrožene od članica EU, zbog čega prijetnje novim vetom iz Grčke nemaju istu vrijednost kao prije 10 ili 15 godina", rekao je Naumovski za RSE.
Prema njegovim riječima, provođenje Prespanskog sporazuma ima nekoliko aspekata, među kojima je i to da interna upotreba novog naziva "treba da prati otvaranje odgovarajućih poglavlja sa EU".
"Nismo do sada otvorili nijedno poglavlje, što znači da je prethodna vlast požurila sa implementacijom", dodaje Naumovski.
Predizborni period i u Grčkoj
Oštre reakcije iz Grčke dolaze u trenutku kada se i premijer Micotakis i drugi grčki političari pripremaju za izbore. Izbori za Evropski parlament trebalo bi da budu održani 9. juna.
Komentarišući predizborni period i u Grčkoj, politikolog Gjuzelov smatra da se pitanje Prespanskog sporazuma tamo vjerovatno koristi za neku vrstu unutrašnje političke mobilizacije, ali, kako kaže, Sjeverna Makedonija im je daje razlog za to.
Inače, osim Grčke, reakcije budućoj vladi Sjeverne Makedonije poslala je i EU i pojedinačno neke od zemalja članica u kojima se navodi da se od Siljanovske Davkove i buduće vlade očekuje da ispune obaveze koje ta zemlja ima ima i da poštuje međunarodne sporazume.
Siljanovska Davkova je 8. maja pobijedila bivšeg predsjednika Stevu Pendarovskog sa preko 300.000 glasova i tako postala prva žena na čelu države. Veliku pobjedu na parlamentarnim izborima ostvarila je i VMRO-DPMNE, koja je podržala njenu kandidaturu. Prema prvim rezultatima, ta stranka sa koalicijom "Vaša Makedonija" imaće 58 poslanika u 120-članom parlamentu.
U toku su pregovori o formiranju vlade sa albanskim opozicionim strankama. Rok za novu vladu ističe krajem juna, ali se očekuje da će VMRO-DPMNE i buduće koalicione stranke to postići ranije.
Prespanski sporazum potpisale su bivše vlade Sjeverne Makedonije i Grčke predvođene Zoranom Zaevim i Aleksisom Ciprasom. Potpise su stavili bivši ministri inostranih poslova Nikola Dimitrov i Nikos Kozias.
Povodom šeste godišnjice od potpisivanja, "Institut Aleksis Cipras" i "Fondacija Zoran Zaev" najavili su da će u junu u Atini organizovati dvodnevnu međunarodnu konferenciju na temu "Mir i održivi razvoj". Na njoj će specijalni predstavnik UN-a u pregovorima između dvije zemlje Metju Nimic dobiti nagradu za mir, tzv. "Nagrada iz Prespe".
Facebook Forum