U rubrici Radija Slobodna Evropa „Glasom mladih“ bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kom žive.
Tokom tranzicije iz socijalizma u kapitalizam zemlje nastale raspadom Jugoslavije suočene su sa promjenom sistema vrijednosti. Rad, trud i znanje, nisu na cijeni, već je ulaznica za društvo koje je 'in' zapravo novac.
Sve je svedeno na instant - bogaćenje, a u očima većine, vrijedniji su oni koji imaju više u materijalnom smislu, bez obzira kako su došli do bogatstva. Mjerilo za uspjeh su dobar sportski auto, odjeća i obuća sa dizajnerskim potpisom, debeli novčanici, lagodan život...
Šta o tome misle mladi i kako definišu poremećini sistem vrijednosti u društvu odgovaraju anketirani Nikšićani, Banjalučani i Novosađani.
Prvo idemo u Nikšić gdje je Lela Šćepanović razgovarala sa tamošnjim gimnazijalcima i studentima.
Rat je ostavio traga u svakom segmentu bosanskohercegovačkog društva, pa zato studente Univerziteta u Banjaluci ne čudi što moral, znanje i rad nisu ono što je na cijeni. No pojedini studenti rekli su našem Miloradu Milojeviću da su svjesni da i oni nose dio odgovornosti.
Estradne ličnosti i sportisti glavni su idoli današnjice, ocjenjuju mladi Novosađani. A u razgovoru sa našim Norbertom Šinkovićem, naveli su da to nije njihov izbor, već su mediji oni koji serviraju takve vrijednosti.
Novouspostvaljeni sistem vrijednosti ne podrazumjeva da se ulaže u znanje i sposobnosti kako bi se kroz konkurentnost na tržištu rada došlo do materijalnog blagostanja. Taj put je težak i dugotrajan. Zato mladi danas hoće sad i hoće sve, a dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salih Fočo kaže da je to razumljivo. Evo i zašto:
Svemu ovome doprinosi i činjenica da su rijaliti programi u zemljama Balkana već godinama izuzetno gledani. U Srbiji na primjer anketa koju je doduše prije četiri godine za dnevni list „Politika“ uradila agencija „Faktor plus“pokazala je da 38 posto građana redovno prati emisije poput „Parova“ i „Farme“, a 43 posto ispitanih to čini povremeno. U svojoj priči Dušan Komarčević prenosi upozorenja stručnjaka koji već godinama ukazuju na poguban uticaj rijaliti programa ne samo po mlade, već i po čitavo društvo, jer su to emisije u kojima se učesnici međusobno tuku, vrijeđaju i ponižavaju – bez ikakvih ograničenja.
Predstavnici vlasti u zemljama regiona gotovo svakodnevno zarad političkih poena podižu nacionalne tenzije među ljudima, a pogotovo je to opasno u Bosni i Hercegovini. O tome ali i drugim temama sa Asmirom Šestanom, ambasadorom pomirenja Jugoistočne Evrope razgovarala Maja Nikolić.
Ključ slobode je u obrazovanju. A s povećanjem broja fakulteta u Srednjobosanskom kantonu, raste i broj mladih sa univerzitetskim diplomama. Međutim, trend je da mnogi upisuju i medicinske škole, kako bi što prije otišli iz zemlje. S druge strane u Bih je sve manje zanatlija, a mladi nisu dovoljno zainteresovani za tu vrstu škole. Kompanije, a pogotovo one u metalskom sektoru, ostaju bez zanatlija i upozoravaju da bez njih nema ni razvoja privrede. S druge strane, predstavnici vlasti, ukazuje na to u svojoj priči Marija Augustinović tvrde da čine sve da promijene situaciju u korist zanata, ali da mladi za njih nisu zainteresovani.
Inkluzivno obrazovanje u BiH koje je prije svega namijenjeno djeci sa invaliditetom i intelektualnim teškoćama teško se provodi u praksi. No ima i pozitvnih primjera, kao što je slučaj Srednje tehničke škole iz Bihaća.
Iako u invalidskim kolicima Mehmed Bosnić jedan je od najboljih učenika ove škole. Uz roditelje i nastavnici i učenici pružaju Mehmedu podršku u svakom pogledu, uverila se u Bihaću Dženita Duraković.
Facebook Forum