Jedna od najbrže rastućih pandemija u svijetu je pretilost. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), broj pretile djece i adolescenata diljem svijeta se udeseterostručio u zadnjih 40 godina a rast se ubrzava u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Brza i nezdrava ishrana, kombinovana s lošim navikama i smanjenim kretanjem, dovela je do toga da se broj prekomjerno gojaznih osoba povećava i na našim prostorima.
Prema istraživanjima oko 60 posto stanovnika BIH ima prekomjernu težinu, a SZO navodi da je među populacijom pretilih 20 posto djece. Mladi u BiH sve više postaju svjesni problema pretilosti, ali se radije odlučuju za brze dijete nego za zdravu i sugurnu prehranu kao i za zdrav način života. Zašto čućemo iz odgovora koje su dali Maji Nikolić.
Institut za javno zdravlje prije dva mjeseca radio je istraživanje o gojaznosti djece u Crnoj Gori, koje je pokazalo da u toj zemlji ima 40 posto predgojazne i gojazne djece, uzrasta do osam godina. Ocjena je da to poprima epidemijske razmjere. U populaciji mladih do 19 godina podaci o gojaznosti nisu alarmantni ali podgoričke gimnazijalke tvrde da se sve više mladih bori sa prekomjernom tezinom... S njima je razgovarala Lela Šćepanović.
U Srbiji su primjetne dvije krajnosti – istraživanje o navikama u ishrani odraslog stanovništva, pokazalo je da se uglavnom bira bijeli hleb, da 40 odsto odraslih proizvode iz pekare jede tri do četiri puta sedmično, kao i da se unose veoma male količine voća. Te loše navike prenose se i na ishranu djece i mladih. Druga krajnost su ekstremne dijete i sumnjivi preparati kojima je naročito sklono mlado stanovništvo, povedeno obećanjima o brzom dostizanju „savršene linije“. Kakva su iskustva mladih o tome prenosi Ognjen Zorić.
Kompletnu emisiju "Glasom mladih" možete čuti ovdje:
Facebook Forum