Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres oglasio se povodom 11. jula – Međunarodnog dana refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici, ističući važnost sjećanja na žrtve i hrabrost preživjelih.
"Danas se obilježava 30. godišnjica genocida u Srebrenici, najgoreg zločina na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. U julu 1995. godine, sistematski je ubijeno preko 8.000 muškaraca i dječaka, bosanskih muslimana. Prisilno je raseljeno hiljade žena, djece i starih, a njihovi životi zauvijek uništeni. Namjera je bila istrebljenje bosanskih muslimana u Srebrenici", kazao je Guterres.
Guterres je naglasio da je ovaj dan poziv na budnost i djelovanje, posebno u vremenima sve snažnijeg govora mržnje, negiranja i podjela.
"Sjećamo se žrtava i odajemo priznanje hrabrosti preživjelih, uključujući Majke Srebrenice, čija je neumoljiva potraga za pravdom osigurala da genocid bude prepoznat zakonski i historijski", dodao je.
Poručio je da u vremenima sve snažnijeg govora mržnje, negiranja i podjela, moramo čvrsto stajati na strani istine i pravde.
"Moramo prepoznati rane znake upozorenja i reagovati prije nego što nasilje uzme maha. Moramo poštovati međunarodno pravo, braniti ljudska prava, podržavati dostojanstvo svakog pojedinca i ulagati u pomirenje i mir. Neka sjećanje na Srebrenicu osnaži našu odlučnost, da 'nikad više' istinski i znači nikad više", zaključio je Guterres.
U Memorijalnom centru će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava.
U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske (VRS) ubile više od 8.300 Bošnjaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
