Priredila: Una Čilić
Sedam dana u četvrtom ratu, Izrael i Hamas već se suočavaju sa optužbama za moguće ratne zločine u Gazi. Izrael kaže da Hamas koristi palestinske civile kao živi štit, dok kritičari kažu da Izrael koristi nesrazmjernu silu.
Ko je upravu? Teško je reći, pogotovo u magli bitke.
Ispaljivanje stotina nepreciznih raketa Hamasa i drugih palestinskih grupa na Izrael prilično je jasno. Međunarodno pravo brani gađanje civila ili korištenje neselektivne sile u civilnim područjima. Rakete koje su bačene na stambene blokove u Tel Avivu očigledno su kršenje.
Ali u Gazi gdje se u uskom obalnom pojasu nalazi dva miliona ljudi, situacija je daleko mutnija. Obje strane djeluju na gustom, urbanom terenu jer je to gotovo sve što postoji. Zbog uskog prostora i intenzivnih bombardiranja malo je sigurnih mjesta za stanovnike Gaze.
Blokada koju su nametnuli Izrael i Egipat nakon što je Hamas 2007. preuzeo vlast praktički onemogućava odlazak.
Hamas je duboko ugrađen u palestinsko društvo, sa političkom operacijom i dobrotvornim organizacijama koje su odvojene od njegovog tajnog oružanog krila.
Dok Izrael i zapadne vlade Hamas smatraju terorističkom organizacijom, on je i de facto vlada u Gazi i zapošljava desetine hiljada ljudi kao državne službenike i policiju. Dakle, sama povezanost sa Hamasom ne znači da je neko borac. U Gazi se nalaze brojni ljudi koji se protive Hamasu i svi su podjednako izloženi i nemaju gdje pobjeći.
Ranije ove godine Međunarodni krivični sud pokrenuo je istragu o mogućim ratnim zločinima koje su počinili Izrael i palestinski militanti tokom zadnjeg rata 2014. godine. Čini se da obje strane već koriste iste taktike i u ovom ratu.
Associated Press donosi pregled potencijalnih kršenja međunarodnog prava.
Urbana borba
Palestinski borci očito djeluju u izgrađenim stambenim naseljima te su postavili tunele, raketne bacače, zapovjednu i kontrolnu infrastrukturu u neposrednoj blizini škola, džamija i domova.
Tužitelj bi morao dokazati da su borci namjerno stavljali vojnu imovinu u blizini civila kako bi imali korist od zaštite koja se pruža ljudima koji se ne bore tokom rata.
"Ako Francuska napadne Švicarsku, Švicarcima nije zabranjeno da brane Ženevu, uključujući postavljanje švicarskih vojnika, švicarskih topničkih položaja i drugih stvari unutar Ženeve”, kaže Marco Sassoli, profesor na Ženevskoj akademiji za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava.
Obzirom da se međunarodno humanitarno pravo odnosi na sve strane u bilo kojem sukobu, Francuzi bi se mogli boriti i u Ženevi. Ali ovdje se pitanje proporcionalnosti primjenjuje na nivou šire slike: kako bi nastavili analogiju, da li je francuski napad na Ženevu proporcionalan provokaciji?
Proporcionalnost
Kritičari Izraela često ovu zemlju optužuju za nesrazmjernu upotrebu sile. Primjećuju da neprijavljena nuklearna sila, sa najmoćnijom vojskom regije, ratuje sa militantnom skupinom naoružanom sa raketama dugog dometa, od kojih većinu presretne izraelska proturaketna odbrana.
Kao i u prošlosti, današnji sukob prilično je jednostran, sa najmanje 200 ubijenih u Gazi, od čega je polovina žena i djece, a u Izraelu desetero, od čega devet civila.
Izrael tvrdi da ima pravo eliminisati prijetnju raketama, uključujući zapovjednu infrastrukturu povezanu sa njom. Kaže da poduzima sve napore kako bi izbjegli nanošenje štete civilima, uključujući upozorenje uoči nekih od napada. No, Sassoli kaže da je u prošlim sukobima Izrael imao “prilično široko shvaćanje onoga šta je legitimni vojni cilj”.
Proporcionalnost u međunarodnom pravu također se odnosi na pojedinačne napade, ali stručnjaci kažu da je izuzetno teško dokazati da je određeni napad nesrazmjeran. Trebalo bi se znati šta je cilj, koja vojna prednost je dobijena i da li je premašila štetu nanesenu civilima i njihovoj imovini. To znači da će u praksi vjerovatno biti procesuirani samo najekstremniji slučajevi.
Izrael je u subotu bombardovao zgradu od 12 spratova u kojoj su se nalazile kancelarije Associated Pressa i Al Jazeere, kao i desetine stanova i malih kompanija, uključujući advokatsku kancelariju, labaratoriju za testiranje krvi i TV produkciju.
Izraelska vojska upozorila je stanovnike da evakuiraju zgradu i niko nije ozlijeđen.
Vojska kaže da je u zgradi bilo značajno prisustvo Hamasa, uključujući zapovjedni i kontrolni centar, obavještajnu jedinicu i ostalu infrastrukturu koja se koristi za koordinaciju borbenih operacija. No, nisu pružili nikakve dokaze.
Predsjednik i izvršni direktor AP-a Gary Pruitt rekao je da je “šokiran i užasnut” napadom, a AP je zatražio nezavisnu istragu.
“Nemamo naznaka o prisutnosti Hamasa u zgradi, niti smo upozoreni na bilo kakvo prisustvo prije zračnog napada. Provjeravamo to najbolje što možemo,” rekao je Priuitt u ponedjeljak.
Sassoli kaže da bi bilo “potpuno nezakonito” napasti medijski centar, ali nemoguće je znati da li je bombardovanje bilo opravdano bez da se zna na šta je vojska ciljala.
Napadi koji uzrokuju civilne žrtve postavljaju snažna pitanja proporcionalnosti.
Izrael je u nedelju izveo jake zračne napade duž glavne prometnice u Gazi, rekavši da su ciljali Hamasovu “podzemnu vojnu infrastrukturu”.
Bomba je srušila tri zgrade i usmrtila namjanje 42 osobe, uključujući 16 žena i desetero djece. Dan ranije, u napadu na prepuni izbjeglički kamp ubijeno je deset žena i djece. Izraelski mediji rekli su da je vojska ciljala na sastanak visokih dužnosnika Hamasa koji je bio u zgradi.
Podzemna vojska
Članovi Hamasovog oružanog krila rijetko, ako ikada, nose uniforme ili se identifikuju u javnosti i odlaze u podzemlje čim napadi krenu, zajedno sa političkim liderstvom.
Velika većina pristaša Hamasa nije uključena u borbu, što znači da ne bi trebali ni biti mete. Međunarodni odbor Crvenog križa definiše borca kao nekog ko ima “uzastopnu ulogu u borbi” ili koji sudjeluje u borbi u vrijeme kada su mete, što je široko prihvaćena definicija.
Dakle, čak i da je zgrada puna sa najžešćim pristalicama Hamasa stručnjaci kažu da to ne bi bilo smatrano za legitmnu metu ako nisu aktivno uključeni u borbene operacije.
