Odluka o uvođenju prava na prekid trudnoće u Ustav Francuske, posmatrana i kao potez kojim bi se spriječilo poništavanje prava na abortus koje se dogodilo u Sjedinjenim Državama 2022. godine, okarakterisana je kao historijska i prva u svijetu. Francuska ustavnim promjenama izričito garantuje pravo žene na abortus.
No, iako historijska, odluka o uključianju abortusa u ustav zemlje, zabilježena je još 1974. u bivšoj Jugoslaviji, a pravo su naslijedile i neke od zemalja nastalih nakon raspada zajedničke države početkom devedesetih.
Uključivanje prava na prekid trudnoće u francuski ustav odobreno je sa 780 glasova za i 72 protiv. Pravo na abortus se također nalazi u zakonskim okvirima ove zemlje već decenijama. No, kada je abortus postao prvobitno legalan u Francuskoj 1975. godine, žene u bivšoj Jugoslaviji su već imale zaštićeno pravo na prekid trudnoće. Naime, godinu dana ranije u Ustavu iz 1974. uvršteno je pravo "čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece".
Za razliku od tadašnjeg jugoslovenskog u kojem se navodi "pravo čovjeka" da slobodno odluči o rađanju djece, u francuskom Ustavu se navodi da se zakonom utvrđuju uslovi kojima se ostvaruje "garantovana sloboda da žena pribjegne dobrovoljnom prekidu trudnoće".
Jugoslavija se raspala početkom 1990-ih godina, no zemlje koje su proizašle iz nje su u velikoj mjeri naslijedile ovo pravo. Pravo čovjeka da slobodno odlučuje o stvaranju djece nalazi se u ustavu Sjeverne Makedonije iz 1991. godine, kao i Slovenije, dok se u Ustavu Srbije iz 2006. godine u članu 63 navodi da "svako ima pravo da slobodno odluči o rađanju dece".
Naslijeđeno pravo iz bivše Jugoslavije
"Međutim, ono što je sporno u Ustavu jeste ova reč 'svako' ima pravo da slobodno odlučuje, što znači da se negde u medijima otvara debata šta to znači svako i da li je to partner, da li je to šira ili uža porodica. Dakle, često imamo debate vezane za ovu prvu reč, svako ima pravo da slobodno odlučuje. Reč 'svako' je upitno", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marina Mijatović, advokatica iz Beograda.
Kako kaže Mijatović, koja se već petnaestak godina bavi zdravstvenom zaštitom, ostali propisi kojima se reguliše abortus ovo pravilo ipak pojašnjavaju.
"Možemo da zaključimo da to 'svako' ipak ne znači čak ni partner, nego da je to baš žena koja odlučuje i podnosi zahtev ukoliko želi prekid trudnoće."
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut navodi Mijatović, godišnje se obavi 11.000 abortusa u Srbiji.
"Ono što je vrlo značajno kao podatak jeste da nije najveći broj mladih žena koja se odluče na prekid trudnoće, već statistika pokazuje da su to žene koje već imaju decu i koje su u braku i one se odlučuju na prekid trudnoće u većem procentu", pojašnjava Mijatović.
Pravo na prekid trudnoće 'naslijedila' je i Slovenija. Zemlja je, pojašnjava Tamara Zablocki, novinarka i savjetnica u ljubljanskom Društvu SOS telefon za žene i djecu - žrtve nasilja, pri pisanju Ustava 1991. godine ostavila skoro nepromijenjenim član 191. jugoslovenskog Ustava o "pravu čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece". To je bio, dodaje Zablocki i "prvi na svijetu u kome je upisano pravo čovjeka o slobodnom rađanju djece".
"Pravo je preimenovano u slobodu, pa 55. član slovenačkog Ustava glasi: 'Odlučivanje o rađanju djece je slobodno'", pojašnjava Zablocki. Dodaje, da su se 'koplja lomila' na tom članu Ustava, ali da je on ipak preživio.
"To da u Ustavu nije eksplicitno zapisano pravo žene na abortus desničarske struje povremeno pokušavaju poturiti kao dokaz da slovenački Ustav zapravo ne štiti pravo na abortus, a koliko to nije tačno jasno je već iz tadašnjeg bjesomučnog protivljenja novoformiranih desnih stranaka bliskih Crkvi upravo tom članu", navodi novinarka iz Slovenije.
No, komisija koja je prihvatila konačnu verziju dopunila je član 55 sa jasnim pojašnjenjem da sloboda obuhvata i "pravo čovjeka do liječenja smanjene plodnosti, sprečavanja trudnoće, što obuhvata kontracepciju i sterilizaciju, te pravo žena na prekid trudnoće na zahtjev", pojasnila je Zablocki za RSE.
'Inovativna' odluka Francuske
Organizacije za zaštitu ljudskih prava potez Francuske proslavile su kao "pobjedu za feministkinje i poraz za aktiviste protiv prava na izbor".
"Povećali smo nivo zaštite ovog osnovnog prava", rekla je za Associated Press Anne-Cécile Mailfert iz Ženske fondacije. "To je garancija za žene danas i u budućnosti da imaju pravo na abortus u Francuskoj."
Vlada Francuske je u svom uvodu u prijedlog zakona tvrdila da je pravo na abortus ugroženo u Sjedinjenim Državama, gdje je Vrhovni sud 2022. poništio pet decenija implementiranu presudu Roe protiv Wadea iz 1973. koja je Amerikankama garantovala pravo na pobačaj u prva tri mjeseca trudnoće.
"Nažalost, ovo nije izolovan slučaj: u mnogim zemljama, pa i u Evropi, postoje mišljenja koja po svaku cijenu nastoje da ometaju slobodu žena da prekinu trudnoću ako one to žele", navodi se u uvodu francuskog prijedloga.
Prekid trudnoće je legalan u većini zemalja Evrope. Abortus na zahtjev dostupan je u većini evropskih zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Hrvatsku, Srbiju i Sjevernu Makedoniju. Samo šest zemalja, među kojima su Poljska i Malta imaju restriktivne zakone o abortusu i ne dozvoljavaju prekid trudnoće na zahtjev.
Odluka Francuske, navodi advokatica Mijatović je inovativna u pogledu njihovog pravnog sistema.
"I u pogledu pravnog sistema, na primjer, Poljske i Amerike, gde vidimo da se dešavaju neke situacije koje nam pokazuju da možda u pogledu prava žene da se odluči na prekid trudnoće, vidimo da se ide unazad u pogledu ženskih ljudskih prava. Tako da je ovo ohrabrujuće i mislim da je dobro što je Francuska uvela u svoj ustav i tu mogućnost, odnosno prava žene."
Ograničavanje ili ukidanje prava
U Poljskoj su, 2021. godine stupili na snagu stroži zakoni o abortusu nakon kontroverzne presude Ustavnog suda, nakon čega ženama nije dozvoljeno da abortiraju čak i ako nerođeno dijete ima teške malformacije.
Sjedinjene Države su 2022. nakon pedeset godina preokrenule historijsku presudu Roe protiv Wadea koja je legalizirala abortus i ostavila na saveznim državama da same odlučuju. U međuvremenu najmanje 14 saveznih država zabranilo je abortus u bilo kojem slučaju.
Pravo na abortus, iako legalno, dovođeno je u pitanje više puta i u Hrvatskoj, u kojoj su organizovani protesti ali i molitve na ulicama gradova i čiji se doktori često pozivaju na 'priziv savjesti' kako ne bi izvršili prekid trudnoće.
Delila Hasanbegović Vukas iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) koja se bavi temom seksualnih i reproduktivnih prava napominje da je jugoslovenski ustav u pogledu abortusa i seksualnog i reproduktivnog zdravlja "štitio sve osobe kojima je potreban abortus i usluge planiranja porodice, za razliku od današnje situacije kada se odvijaju rasprave o ograničavanju i ukidanju ovoga prava".
"Svjedočili smo situacijama u Hrvatskoj u kojima doktorice medicine, ginekolozi odbijaju izvršiti abortus zbog priziva savjesti, jer je pružanje navedene zdravstvene usluge u suprotnosti s njihovim 'moralnim' uvjerenjima", podsjeća Vukas.
Žene su zbog toga, navodi, ostajale bez neophodnih usluga zdravstvene zaštite koju su primorane tražiti u drugim zemljama.
"To nam pokazuje da se krećemo unazad i da su ljudska prava sve ugroženija, a patrijarhat cvjeta. Nažalost, zbog retrogradnih i konzervativnih struja koje su prisutne u svim sferama društva, pravo na abortus koje su izborile naše pretkinje sada snažno moramo braniti - da ga zadržimo u legalnim, dostupnim i sigurnim okvirima", navodi koordinatorica programa u SOC-u.
'Može da nam probudi strah'
Prema podacima Centra za reproduktivna prava u zadnjih 30 godina više od 60 zemalja i teritorija liberaliziralo je svoje zakone o abortusu. Sa druge strane, četiri zemlje ukinule legalnost pobačaja.
Među njima su i Sjedinjene Države kao i Poljska u kojoj je na snazi zakon koji zabranjuje postupak abortusa u gotovo svim slučajevima.
Kako navodi Human Rights Watch, nakon uvođenja zabrane 2021. poljske vlasti su pojačale istrage na "sumnjivim pravnim osnovama protiv djevojčica i žena koje traže medicinsku pomoć zbog pobačaja."
Otkako je 2015. godine na vlast došla stranka "Pravo i pravda", podsjećaju iz HRW-a, poljska vlada kontinuirano napada prava na seksualno i reproduktivno zdravlje.
U Francuskoj sa druge strane, nijedna od većih političkih stranaka nije dovela u pitanje pravo na abortus, uključujući i krajnje desničarsku stranku Marine Le Pen.
Le Pen je ranije rekla da njena stranka planira da glasa za prijedlog zakona, ali je dodala da "nema potrebe da od toga pravi historijski dan". Na sam dan glasanja u Versaju je protestovalo oko dvije stotine osoba.
No, nemaju svi pozitivan stav prema ovoj odluci vlade. Kako je za RSE rekao Nicolas Bauer, istraživač Evropskog centra za pravo i pravdu i doktorat na Univerzitetu u Strazburu on se nada da će Francuska ponovo promijeniti ustav "kako bi promovirala ljudski život od začeća".
"Zakoni o abortusu nikada nisu neopozivi. Spomenuli ste Jugoslaviju, SAD i Poljsku, to su tri dobra primjera. Historijski gledano, abortus se u Poljskoj ne smatra liberalnom praksom ili feminističkim osvajanjem, kao u zapadnoj Evropi, već prije kao antipoljskom praksom koju su iz inostranstva nametnuli nacistički, a potom i sovjetski okupatori."
- Vrhovni sud SAD-a ukinuo pravo na abortus
- U Poljskoj zvanično stupio na snagu kontroverzni zakon o zabrani abortusa
Prema navodima Human Rights Watcha iz septembra prošle godine, najmanje šest žena je preminulo jer doktori nisu okončali trudnoće uprkos komplikacijama koje su predstavljale opasnost po njihovo zdravlje, što je i dalje legalna osnova za abortus u Poljskoj.
Dešavanja u Americi i Poljskoj, mogu da nam probude strah o tome šta će biti sa našim pravima po pitanju reproduktivnog zdravlja i koliko će žena moći sama da odlučuje o svom zdravlju, kaže advokatica Marina Mijatović.
"Tako da je vrlo ohrabrujući ovaj potez Francuske i može da bude primjer drugim zemljama da građani i građanke mogu da se izbore za promjenu ustava ili za promjenu drugih zakona."
Većinska podrška građana
Kada je u pitanju Srbija kaže Mijatović, propisi su dobri, no zavisi kako i na koji način se primjenjuju i koliko su jake struje koje žele da se to pravo uskrati.
"Mislim da za sada što se tiče Srbije nema nekog velikog izgleda da će se u tom pravcu menjati propis i mislim da će se zadržati već stečeno pravo i nivo."
Kako navodi Zablocki i Slovenija ima dobar sistem brige o reproduktivnim pravima i da ogromna većina građana i građanki podržava ta prava.
"Uvjerena sam da bi bilo kakav pokušaj napada na član 55. naišao na nepatvoreni bijes i ozbiljne uzvratne akcije. Trenutno se takvi napadi dešavaju samo povremeno u vidu opskurnih 'Pohoda za život' s gomilom roze-plavih balona koji zagađuju okoliš, a nedavno se desila i prva 'javna molitva muškaraca' na trgu u Ljubljani."
'Javne molitve' skoro da su postale praksa u Hrvatskoj, gdje se grupe muškaraca okupljaju subotom ujutro u Zagrebu i drugim gradovima, zalažući se za konzervativne vrijednosti poput zabrane pobačaja, uzdržavanja od seksa prije braka i toga da muškarac bude duhovni autoritet u porodici. Organizator je katolička inicijativa "Vitezovi bezgrešnog srca Marijina" u sklopu projekta "Muževni budite", a voditelj tog projekta Krunoslav Puškar odbija davati izjave sekularnim medijima.
- U više gradova Hrvatske kleče i mole za mušku dominaciju
- Iz Hrvatske na pobačaj ne samo u Sloveniju, nego i u BiH?
Pravo na prekid trudnoće legalno je u Hrvatskoj. Pravo na abortus zakonski je regulisano i u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu kao i u Crnoj Gori. No Crna Gora se suočava s problemom selektivnih abortusa te se nalaze na vrhu liste zemalja s najvećim disbalansom među novorođenčadima muškog i ženskog spola.
Istraživanja javnosti pokazuju da više od 80 posto ispitanika u Francuskoj podržava uvođenje prava na abortus u ustav. Francuski ministar pravde rekao je da će novi amandman biti formalno upisan u Ustav na Međunarodni dan žena.
Facebook Forum