Godinu dana uoči izbora za predsjednika Francuske, s padom podrške predsjedniku Emanuelu Makronu (Emmanuel Macron) ankete ukazuju da bi se u drugom krugu ponovo mogao suočiti s liderkom krajnje desnice Marin Le Pen (Marine) koja bi ovog puta mogla da pobijedi, mada se s većinom konzervativnim biračkim tijelom može očekivati žestoka borba na desnici, pišu svjetski mediji.
Repriza prošlih izbora
Francuska će u ovo vrijeme sljedeće godine biti između dva kruga predsjedničkih izbora, ali već sada utrka za Jelisejsku palatu izgleda kao bitka između izblijedjelog Emanuela Makrona i liderke krajnje desnice Marin Le Pen, piše Obzerver (The Observer), sestrinski nedjeljnik lista Gardijan (The Guardian).
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da će u prvom krugu glasanja ponovo biti živopisna lepeza kandidata iz cijelog političkog spektra, dok će drugi krug biti svojevrsna repriza izbora održanih 2017. - s Makronom i Le Pen. No, pojedini analitičari smatraju da za razliku od prethodnih izbora, Le Pen sada ima veće šanse.
Usred zdravstvene krize koju je Makron opisao kao "rat", predsjednikovi savjetnici smatraju da bi za njega bila katastrofa da uopšte pomene izbore sljedeće godine, a kamoli da saopšti da bi se kandidovao za drugi mandat. Le Pen je bila manje sputavana da bi najavila svoju treću kandidaturu za predsjednika, ističe list ukazujući da je već sredinom aprila najavila kako je njena stranka Nacionalno okupljanje (Rassemblement National, RN; ranije Nacionalni front) osnovala svoj izborni štab u pariskom 16. okrugu, te da ima značajnu podršku na jugu Francuske.
Upitan da li Le Pen može da pobijedi, Silvain Krepon (Crepon), politolog specijalizovan za krajnju desnicu na Univerzitetu u Turu, kaže da je pobjeda "moguća, ali ne i vjerovatna".
"Prije šest godina mogli bismo da budemo gotovo sigurni da Marin Le Pen neće pobijediti na izborima. To se promijenilo. Ona ima veće šanse nego prošli put", rekao je naglasivši pak da slijede opšti izbori, a Nacionalno okupljanje ima malo lokalnih ili regionalnih predstavnika, malo izabranih predstavnika u parlamentu, vrlo malo finansijskih sredstava i ne toliko birača.
Makronova popularnost, ističe Obzerver, trenutno je oko 37 odsto – niska je ali i dalje znatno veća nego kod njegova dva prethodnika u isto vrijeme mandata – 29 odsto za Nikolasa Sarkozija (Nicolas Sarkozy) i 17 odsto za Fransoa Olanda (Francois Hollande) – mada se ispostavilo da su obojica bili predsjednici u jednom mandatu.
Poteškoće u vrijeme zdravstvene krize
Anketa Instituta za istraživanje IFOP pokazala je da liderka francuske krajnje desnice Marin Le Pen povećava svoje šanse da pobijedi u prvom krugu predsjedničkih izbora sljedeće godine dok bi u drugom krugu izgubila od Makrona, napisao je Blumberg (Bloomberg).
Anketa urađena početkom aprila pokazala je da bi Makron u prvom krugu dobio 23-28 odsto glasova u odnosu na 25-27 odsto za Le Pen, što znači da bi bio na prvom mjestu u samo jednom, a Le Pen u šest od mogućih 10 scenarija.
Prethodno istraživanje u oktobru prošle godine pokazivalo je da bi Makron pobijedio u većini slučajeva, ukazuje Blumberg uz pojašnjenje da je na izborima za predsjednika Francuske široko polje kandidata svedeno na konačna dva mjesta u drugom krugu.
Rezultati ankete, prema ocjeni IFOP-a, odražavaju "snažnu dinamiku Le Penove, kao i poteškoće predsjednika Makrona u kontekstu zdravstvene krize". Federik Dabi (Frederic), zamjenik generalnog direktora IFOP-a kaže da "nikada ranije, sa samo godinu dana do glasanja, kandidat stranke Nacionalno okupljanje nije imao takve ocjene."
Makron se bori da zadovolji birače dok se zemlja suočava s novim naletom zaraze COVID-19, čime se broj smrtnih slučajeva od epidemije približio na 100.000. Nakon višesedmičnih odlaganja, dodaje Blumberg, Makron je naredio mjere zatvaranja širom zemlje od 3. aprila. Istovremeno, njegov rejting pao je za jedan poen na 33 odsto, pokazuje anketa Elabea koja navodi da 63 odsto anketiranih ne vjeruje Makronu, što je za tri poena više u odnosu na prethodno istraživanje.
'Treća sreća'
Samo godinu dana prije nego što će Francuzi izaći na birališta da izaberu novog predsjednika, oni koji se nadaju da će zamijeniti Makrona izlaze iz sjenke, javio je Juronjuz (Euronews) naglasivši da iako se Makron nije zvanično uključio u utrku, mnogi očekuju njegovu kandidaturu.
Makron (43) je 2017. godine došao na vlast stvaranjem sopstvene stranke – Republika u pokretu (La République En Marche) -- i obećanja da će preoblikovati francusku politiku. Njegov mandat do sada su oblikovala unutrašnja pitanja, uključujući višemjesečne ulične proteste 'Žuti prsluci' , planirane penzione reforme i način na koji njegova vlada postupa s pandemijom. Prema anketama, tek 35 odsto Francuza kaže da podržava vladine odluke u borbi protiv COVID-19.
Ako bi se prvi krug predsjedničkih izbora održao sada, pobijedila bi Marin Le Pen - koja se nada da će ovaj put imati treću sreću, nakon što se kandidovala na prošlim kao i na izborima 2012. Stručnjaci smatraju da će Le Pen vjerovatno usredsrediti svoju kampanju na kulturna pitanja kao što su sekularizam, separatizam i migracije i izostaviti ekonomiju, za koju mnogi smatraju da je jedna od njenih najslabijih tačaka.
Havijer Bertran (Xavier Bertrand) je jedini drugi kredibilni desničarski kandidat koji je objavio svoju kandidaturu, naglašava Juronjuz. Nekada je pripadao glavnoj desničarskoj stranci Republikanci (Les Republicains, LR), ali ju je napustio poslije izbora 2017., kritikujući rukovodstvo što nije eksplicitno podržalo Makrona u drugom krugu protiv Le Pen. Iako bi, prema procjenama, u prvom krugu bio na trećem mjestu, on bi u drugom krugu mogao pobijediti Le Pen.
Populistički ljevičarski političar, Žan-Lik Melanšon (Jean-Luc Mélenchon) iz stranke LFI također je objavio svoju kandidaturu za sljedeću godinu. Na posljednjim predsjedničkim izborima našao se na četvrtom mjestu sa 19,5 odsto glasova. U posljednje četiri godine, LFI stranka poslala je zakonodavce u nacionalni i evropski parlament, ali je imala prilično slab učinak na prošlogodišnjim lokalnim izborima, javio je Juronjuz.
Raspršene ambicije desnice
Kada se u istraživanjima javnog mnjenja pokaže da su dvije trećine francuskih birača konzervativni, kao što je to trenutno slučaj, lideri pokreta desnog centra u zemlji trebalo bi s uživanjem da razmišljaju o narednim predsjedničkim izborima. Umjesto toga, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times), oni koji su povezani sa strankom Republikanci (LR) suočavaju se s mogućnošću bratoubilačkih borbi ambicioznih političara gdje se svaki bori da bude kandidat za predsjednika 2022.
Osim Bertrana, koji je već najavio kandidaturu, među političarima desnog centra koji razmišljaju o predsjedničkoj kandidaturi usred pandemije COVID-19 su i Valeri Pekres (Pecresse), liderka regiona Il de Frans u blizini Pariza; i Mišel Barnije (Michel Barnier), bivši pregovarač Evropske unije za Bregzit (Brexit) i bivši francuski ministar.
LR je, ukazuje londonski list, najnovija inkarnacija nekada moćne francuske republikanske desnice — kada su na vlasti bili predsjednici Žak Širak (Jacques Chirac) i Nikolas Sarkozi (Nicolas Sarkozy). Stranka zadržava snažno prisustvo u lokalnoj vladi i u Senatu i vjerovatno će dobro doći na regionalnim izborima u junu. Međutim, loše je prošla na nacionalnim izborima koji su doveli Makrona na vlast 2017. a na evropskim izborima 2019. godine dobila je manje od devet odsto glasova Francuza.
Dominik Rejni (Dominique Reynie) iz tink-tenka Fondapol smatra da kandidat kao što je Bertran ima šanse da se kvalifikuje za drugi krug i pobijedi Le Pen, pod uslovom da se pokret desnog centra ujedini. Bertan je svoju zastavu čvrsto postavio na populističku teritoriju u pokušaju da zaslijepi i Makrona i Le Pen, obećavajući "reindustrijalizaciju" Francuske, kraj "pariskog centralizma", kvote na imigraciju, obnovu reda i zakona i slamanje islamista.
S druge strane, Barnije stavlja veći naglasak na spašavanje zemlje od ekonomske krize izazvane korona virusom. U izjavi za Fajnenšel tajms, on je žalio zbog "raspršivanja ambicija" na desnom centru, ali je istakao da pokret gaji manje ideoloških razlika od ljevice. Izbor Le Pen i njene ekstremno desničarske stranke, upozorio je on, po prvi put je realna mogućnost. "Ako republikanska desnica ne bude čvrsta, nastaviće da se raspada i to je najbolja šansa za Marin Le Pen."
Mogućnost 'Fregzita'
Francuska bi mogla da napusti EU ako Makron "prekasno" izvuče pouke iz Bregzita, upozorio je Mišel Barnije koji nastoji da preuzme vodeću ulogu u francuskoj desnici, napisao je Tajms (The Times) naglasivši da komentar dolazi u trenutku kada Marin Le Pen vodi u anketama javnog mnjenja uoči izbora sljedeće godine.
Barnije, koji je prošlog mjeseca napustio svoju ulogu glavnog evropskog pregovarača za Bregzit, upozorava da EU i Francuska ne bi trebalo da budu samozadovoljne usred "socijalnih nemira".
"Možemo da pronađemo, ne samo u Velikoj Britaniji, već ovdje u Francuskoj, u sjevernim i istočnim regionima, građane koji žele da napuste EU", rekao je Barnije naglasivši da se mnogi žale kako EU nije odgovorila na legitimne želje građana i da "postoje socijalni nemiri".
Nakon Bregzita, ističe list, mnogi u Evropskoj uniji odbacili su prijetnju popularnog euroskepticizma, naročito nakon što je krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen ublažilo svoju eksplicitno anti-EU retoriku, odnosno 'Fregzit' (Frexit).
No, nedavna istraživanja javnog mnjenja dala su Le Pen jasne prednosti u odnosu na Makrona, dok se Francuska priprema za ono što će, naglašava Tajms, biti teški predsjednički izbori u aprilu sljedeće godine.
Facebook Forum