Prestižni magazin Forbes objavio je svoju tradicionalnu listu mladih lidera "30 ispod 30", a ove godine na listi se prvi put našao i jedan Bosanac – osnivač Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović.
Priznanje se dodjeljuje u 10 kategorija, a Halilović je odabran u kategoriji "Pravo i politika".
Forbesov izbor odaje priznanje najuspješnijim mladim poduzetnicima i liderima. Ranijih godina, iz regije ovo priznanje su dobili srbijanski teniser Novak Đoković i hrvatski poduzetnik Mate Rimac.
„Mislim da ovo nije priznanje samo meni, već općenito Muzeju ratnog djetinjstva, cijelom našem timu. Naravno da ja, bez drugih, bez tima, ne bih nikada mogao dovesti Muzej ovdje gdje jeste i doći do ovog priznanja. Svakako mi znači i to što je to prvi put da je neko iz Bosne i Hercegovine uvršten na ovu listu. Mislim da to na neki način možda vraća nadu mladim ljudima u Bosni i Hercegovini da je i ovdje moguće napraviti internacionalno relevantan proizvod“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Halilović netom što je saznao za ovu vijest.
Priznanje stiže mjesec dana nakon što je Muzej ratnog djetinjstva, dobio i Muzejsku nagradu Vijeća Europe, jednu od najprestižnijih nagrada u toj industriji.
Federalno ministarstvo kulture bodovalo je Muzej kao jedan od najnekvalitetnijih i najbeznačajnijih projekata, tako da nije podržan ni sa jednom konvertibilnom markom.
„Ovo je u kratkom periodu drugo značajno međunarodne priznanje za naš rad i s obzirom da Muzej ratnog djetinjstva već neko vrijeme ima i svoje međunarodne projekte u drugim zemljama i ja mislim da će i ovo priznanje biti samo jedan dodatni vjetar u leđa da se takve inicijative ostvare i da Muzej ratnog djetinjstva postane ono što mi želimo da postane a to je jedna internacionalna platforma za sve ljude koje dijele ovo iskustvo i jedna međunarodno uticajna instituacija“, objašnjava mladi Sarajlija.
Muzej ratnog djetinjstva, jedinstven je muzej u svijetu koji čuva hiljade priča i uspomena sarajevske djece, koji se bavi isključivo istraživanjem iskustva odrastanja u ratu, temeljen je na knjizi "Djetinjstvo u ratu: Sarajevo 1992.-1995." autora Jasminka Halilovića.
Jasminkova priča krenula je prije gotovo osam godina kada je on uputio online poziv ljudima koji su dio djetinjstva proveli u ratu da pošalju svoj kratki odgovor na pitanje "Šta je za tebe djetinjstvo u ratu?"
Ideja se mnogima dopala i sjećanja 1.100 mladih Sarajlija na odrastanje tokom rata ostalo je trajno zabilježeno u knjizi "Djetinjstvo u ratu". Ta knjiga donosi priču generacija odraslih u ratu, njihovih razmišljanja o onome što im je ukralo najvažnije godine djetinjstva i kako je rat uticao na njih.
Desetine hiljada djevojčica i dječaka odraslo je u opkoljenom Sarajevu, gradu čija je opsada trajala najduže u modernoj historiji. 1.425 dana sarajevska djeca iz dana u dan gledala su smrti u oči.
Ne mogu reći da svaki dan, ali sigurno svake sedmice nove priče dolaze u Muzej ratnog djetinjstvaJasminko Halilović
„Projekat sam započeo 2010. godine, koji je u tom trenutku trebao biti samo knjiga, pa tek kasnije 2015. godine smo ušli i u drugu fazu da osnujemo muzej. Mi i dalje prikupljamo i priče i eksponate i snimamo video svjedočenja. Ne mogu reći da svaki dan, ali sigurno svake sedmice nove priče dolaze u Muzej ratnog djetinjstva. Trenutno ih ima preko četiri hiljade i upravo pripremamo promjenu postavke upriličenu za prvi rođendan Muzeja“, navodi Halilović.
Nagrada Vijeća Evrope dodjelju se izniman doprinos razumijevanju Evropskog kulturnog naslijeđa. Nagradu dodjeljuje komitet za kulturu Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, a tokom izbora sarajevski muzej je pohvaljen za apolitičnost i nastojanja da popuni praznine u dokumentiranju ratnih iskustava iz dječje perspektive. Trenutno, Muzej, osim izložbenog dijela, radi istraživanja i edukaciju.
„Zadovoljni smo posjetama, ali smo svakako zadovoljni i našim istraživačkim aktivnostima, jer nastavljamo dokumentaciju ovog iskustva i sada smo dobili prve predmete iz Libana, od djece izbjeglica iz Sirije - prve predmete i priče jer produciramo izložbu o njihovom iskustvu. Zadovoljni smo i edukativnim aktivnostima. U 2017. godini smo radili sa preko 7.000 djece“, objašnjava Halilović.
O podršci države Muzeju ratnog djetinjstva Halilović nije želio da govori, kaže da „ne želi da kvari sebi ovako lijep dan razgovorom o tome“.
U 2016. godini Muzej ratnog djetinjstva nije dobio niti jednu marku na javnom pozivu Federalnog ministarstva kulture i sporta za projekat od posebnog i internacionalnog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Federaciju BiH.
Formalno-pravne kriterije tada je Muzej ratnog djetinjstva zadovoljio, ali je ipak bodovan kao jedan od najnekvalitetnijih i najbeznačajnijih projekata, tako da nije podržan ni sa jednom konvertibilnom markom.
Facebook Forum