Dostupni linkovi

Geopolitički izazovi novog konzervativnog predsjednika Finske


Kandidat za predsjednika Finske ispred Nacionalne koalicione partije, Alexander Stubb pozira tokom kampanje u gradu Jarvenpaa, 9. februar, 2024.
Kandidat za predsjednika Finske ispred Nacionalne koalicione partije, Alexander Stubb pozira tokom kampanje u gradu Jarvenpaa, 9. februar, 2024.

Alexsander Stubb, bivši konzervativni premijer Finske odnio je pobjedu na predsjedničkim izborima održanim u nedelju 11. februara, na kojima je glasalo oko 4,3 miliona birača u zemlji sa ukupno 5,6 miliona stanovnika.

Ovo su prvi izbori u Finskoj od kada je postala 31 članica NATO saveza, a Stubbova pobjeda dolazi u trenutku kada tenzije sa susjednom Rusijom rastu, pišu svjetski mediji.

Članstvo u NATO savezu i susjedna Rusija

Geopolitičke promjene u Evropi biće glavi izazov za novog predsjednika Finske i bivšeg konzervativnog premijera Alexandera Stubba. Položaj predsjednika ima ograničene moći u odnosu na položaj premijera, iako zajedno sa vladom vodi inostranu politiku i na čelu je oružanih snaga Finske.

Odnosi između Moskve i Helsinkija su se pogoršali od kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. što je bio razlog da Finska odustane od višedecenijske neutralnosti i pridruži se NATO savezu u aprilu 2023.

Rusija, sa kojom Finska dijeli 1.340 kilometara dugu granicu, brzo je reagovala na ulazak svog susjeda u NATO i upozorila na "kontra mjere", prenosi France 24.

"Činjenica da smo se pridružili NATO savezu ima veliki značaj jer izgradnja NATO institucija u Finskoj i kako će one izgledati u velikoj mjeri će biti zadatak novog predsjednika", rekla je za AFP Theodora Helimaki, doktorantkinja politologije na Univerzitetu u Helsinkiju.

"Međunarodna politička situacija je zahtjevna za Finsku u ovom trenutku i mislim da trebamo predsjednika koji može da radi sa različitim političkim partijama i koji može da pregovara", rekao je 46-godišnji ljekar Maarit Tarikainen iz Helsinkija za AFP:

U periodu nakon Hladnog rata, Helsinki je održavao dobre odnose sa Moskvom. Odlazeći predsjednik Sauli Niinisto, koji je prvi put izabran 2012. tada se hvalio zbog bliskih veza sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, prije nego što je postao jedan od njegovih najgorljivijih kritičara.

U avgustu 2023. Finska je primijetila priliv migranata koji ulaze preko njene istočne granice bez viza. Helsinki je tvrdio da Moskva tjera migrante kako bi destabilizovali zemlju i kao odgovor na to zatvoriene su granicu u novembru.

Stubb i njegov protivkandidat Pekka Haavisto iz Zelene partije lijevog centra, su obojica bili ministri inostranih poslova, dijelili su slične vizije o položaju zemlje prema Rusiji, pozivajući na dodatne sankcije protiv Moskve i podršku Ukrajini.

Finski novoizabrani predsjednik je rekao u ponedeljak 12. februara da njegova zemlja treba da ostane mirna i fokusirana na svoje NATO članstvo uprkos izjavama bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa koji su kritikovali Alijansu, prenosi agencija Reuters.

Trump koji, kako trenutno stoje stvari, ima najviše šansi da postane republikanski kandidat za predsjedničke izbore u novembru, prošle sedmice je rekao da on ne bi štitio države članice od eventualnih napada Rusije u slučaju da njihov doprinos Alijansi zaostaje.

"Izborne kampanje u Sjedinjenim Državama jako se razlikuju od finskih izbora, a retorika koja se koristi je dosta jača. Mislim da je u ovoj fazi najbolje ostati smiren i fokusirati se na izgradnju našeg članstva u NATO-u", rekao je Stubb na konferenciji za medije.

Finska, koja je dobila članstvo u NATO-u aprilu prošle godine kao odgovor na invaziju susjedne Rusije na Ukrajinu, troši više na odbranu od cilja od dva posto bruto domaćeg proizvoda koji su dogovorile zemlje članice Alijanse, dodao je Stubb.

Povratak u politiku

Rezultati finskih predsjedničkih izbora pomno su praćeni u Evropi i preko Atlantika, prije svega zbog strateški važnog položaja Finske duž granice sa Rusijom koja postaje sve agresivnija, napisao je Politico.

Stubb je član partije desnog centra Nacionalne koalicije (NCP) dok je njegov protivkandidat bio Pekka Haavisto iz Zelene partije lijevog centra, u procentima pobjedu je odnio Stubb sa 51,6 naprema 48,4 posto.

Stubb je prije izbora rekao da ga je invazija Rusije na Ukrajinu 2022. ubijedila da se vrati u finsku politiku i doprinese naporima Evrope u suprotstavljanju Kremlju. Ali nakon objavljivanja izbornih rezultata, ublažio je ton, za razliku od kampanje u kojoj je govorio o "ratu, odbrani u NATO savezu", te rekao kako je on šalje "poruku mira".

Tokom petomjesečne izborne kampanje za predsjedničke izbore, kažu posmatrači, Stubb je stekao podršku glasača pokazujući smirenije i promišljenije držanje na debatama nego što je to bio njegov običaj, u jer se trudio da pokaže poštovanje prema svojim suparnicima.

"Kako god ovi izbori prođu, biće dobri za Finsku", rekao je u debati s Haavistom početkom februara.

Napomenuo je da namjerava da bude ujedinjujuća snaga u finskom društvu, nešto što je zemlji potrebno nakon niza rasističkih skandala u koje su umiješani vladini ministri i, nedavno, štrajkova zbog uslova na radu i plata koji su paralizovali javne službe.

Stubb je prije izbora rekao da ga je invazija Rusije na Ukrajinu 2022. ubijedila da se vrati u finsku politiku i doprinese naporima Evrope u suprotstavljanju Kremlju. Kampanja a za predsjedničke izbore u Finskoj, 10. februar 2024.
Stubb je prije izbora rekao da ga je invazija Rusije na Ukrajinu 2022. ubijedila da se vrati u finsku politiku i doprinese naporima Evrope u suprotstavljanju Kremlju. Kampanja a za predsjedničke izbore u Finskoj, 10. februar 2024.

Dva kandidata, Stubb i Haavisto u velikoj mjeri su se slagali po ključnim pitanjima inostrane politike Finske što je značilo isticanje potrebe da se zauzme oštriji stav prema Rusiji, ali posmatrači su rekli, kako piše Politico, da je Stubb ipak bio stroži prema Kremlju po tim pitanjima.

Na primjer, Haavisto se protivio prisustvu nuklearnog oružja na finskoj teritoriji, dok je Stubb rekao kako to može biti neophodno s obzirom na okolnosti. Stručnjaci naglašavaju da će Stubb morati da bude na oprezu zbog mogućih pokušaja Kremlja da izvrši pritisak na Finsku pred njegovu inauguraciju, i to upadima u vazdušni prostor ili cyber napadima.

Trostruka uloga finskog predsjednika

Stubb je bio na nekoliko ministarskih pozicija u Finskoj kao ministar inostranih poslova i ministar finansija i trgovine i veliki je stručnjak za Evropsku uniju koji je posljednjih nekoliko godina vodio školu za transnacionalnu upravu na Institutu evropskog univerziteta.

Finska je parlamentarna demokratija, ali uloga predsjednika nije samo ceremonijalna.

Za Financial Times Stubb je u januaru rekao da finski predsjednik ima trostruku ulogu: bude glavni komandant oružanih snaga, vodi inostranu i sigurnosnu politiku uključujući NATO, i da bude čuvar vrijednosti nordijske zemlje. Upitan o tome kako druge zemlje upozoravaju da Rusija potencijalno testira NATO u nadolazećim godinama, Stubb je u intervjuu rekao: "Finska je u jednoj od najsigurnijih pozicija u svojoj istoriji."

Finska je u mogućnosti da pozove jednu od najvećih oružanih snaga bilo koje evropske zemlje zahvaljujući velikom kontingentu dobro obučenih rezervista koje je decenijama držala u pripravnosti protiv mogućeg ruskog napada, napisao je Financial Times.

Stubb je još 2008. upozorio na revanšističku politiku Rusije kada je Moskva napala Gruziju. Međutim, suočio se s pomnim nadzorom zbog svoje odluke kao premijera 2014. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija nezakonito pripojila Krim od Ukrajine, da odobri nuklearni reaktor u Finskoj koji finansira i gradi Rusija. Na kraju je reaktor otkazan 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Novoizabrani predsjednik Finske takođe se suočio s kritikama nekih komentatora zbog svojih stavova o Kini. Rekao je za Financial Times da na Kinu gleda kao na "strateškog suparnika" i da bi se Finska trebala "ne odvajati, već smanjivati rizik". Dodao je da stručnjaci ne bi trebali "trpati" Kinu u koš zajedno s Rusijom, Sjevernom Korejom i Iranom u "neku vrstu osovine zla".

Stubb će 1. marta preuzeti dužnost od predsjednika Saulija Niinistoa, koji je tu ulogu obavljao posljednjih 12 godina i osvojio pohvale za način na koji je Finsku 2022-23. uveo u NATO u rekordnom roku.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG