Zastupnički dom Federalnog parlamenta odlučio je u formi nacrta podržati dopune Krivičnog zakona Federacije kojim se uvodi kažnjavanje negiranja genocida, holokausta, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Zbog optrukcija političkih predstavnika iz RS u državnom parlamentu, BiH još uvijek nema Zakon o zabrani negiranja genocida. U iščekivanju da se u parlamentarnoj skupštini BiH postigne dogovor o tom zakonu, u Federaciji bi se ovo krivično djelo već od naredne godine moglo sankcionisati
Usvajanje izmjena federalnog Krivičnog zakona kojim se traži uvođenje nove odredbe o kažnjavanju za negiranje genocida, makar i u formi nacrta, predlagač Jasmin Duvnjak, nazvao je “historijskim”. Iako je prvobitno predložio parlamentarnu raspravu po hitnoj proceduri, Duvnjak se složio sa resornim ministarom kako je potrebno izvršiti određene korekcije teksta jer se radi o “osjetljivoj materiji”.
"Prošlo je godinu, skoro i po dana od prijedloga zakona koji sam u prošlom sazivu federalnog parlamenta predložio. Znači ovo je danas iskorak, samo usvajanje Nacrta zakona je iskorak, govore mi da sada postoji jedno dobro raspoloženje da se ovo pitanje ne politizira ili ne zloupotrebljava u bilo kakve političke svrhe i da dođemo u konačnici do pravog teksta zakona", kaže Duvnjak.
Krivične sankcije koje Duvnjak predlaže, dopunom teksta sadašnjeg federalnog krivičnog zakona, kreću se u rasponu od tri mjeseca do tri godine zatvora za svakog ko javno negira počinjenje navedenih zločina, što federalnim parlamentarcima u raspravi danas nije bilo sporno
Da procedura u federalnom parlamentu ipak neće ići sasvim glatko, potvrdila je Slavica Josipović iz HDZ 1990. Ona smatra kako u okviru izmjena krivičnog zakona mora biti donesena i uredba koja se odnosi na negiranje komunističkih zločina što će njena stranka, u nastavku paralamentarne procedure, predložiti.
"Moj prijedlog je, ukoliko se ovaj zakon prihvati, da se svi zločini koji su načinjeni za vrijeme komunizma na prostoru BiH, da takođe imaju isti status", navodi Josipović.
Marinko Čavara, član Predsjedništva HDZ BiH s druge strane dodaje:
"Za mene je to čisto politikanstvo, znači postoje sudovi i treba što prije da sudovi procesuiraju zločince koji su počinili i genocide i ratni zločin i kršenje svih konvencija o ljudskim pravima, to nam treba što prije, a sve ostalo mislim da je politikanstvo I korištenje u određene političke interese da li pojedinaca ili stranaka."
Bez političkih manipulacija
Sličan stav, podsjetimo, ranije su iznijeli i poslanici SNSD-a u državnom parlamentu odabacivši ponovno razmatranje prijedloga Zakona o zabrani negiranja genocida, odobravanje holokausta i zločina protiv čovječnosti po skraćenom postupku.
"Mi ne želimo da te ružne ili te strahote koje su se dogodile, da budu predmet, ne smiju biti predmet političke manipulacije. Mi ćemo predložiti čak i kontra prijedloge da isto tako manipulacija sa istorijskim činjenicama treba da bude sankcionisana", kaže Drago Kalabić iz SNSD-a.
Pored toga što nema Zakon o zabrani negiranja holokusta i genocida, te zakon o zabrani fašističkih organizacija, BiH je jedina zemlja u regionu koja nije usvojila Rezoluciju o Srebrenici.
Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode upozorava kako je RS otišla i korak unazad tzv. Istorijskim projektom Srebrenice.
"Odnosno pod patronatom gospodina Milorada Dodika ide jedan projekat, to je Istorijski projekat Srebrenice u kojem se eksplicitno negira genocid i mi dižemo glas i ukazujemo na te užasne stvari, jer zašto, zato što nemamo suočavanja sa prošlošću", kaže Memišević.
Memišević dodaje kako se politička manipualacija genocidom događa, ali i da je izjednačavanje ratnih zločina, primjerice počinjenih u vrijeme komunizma jednostavno nemoguće.
"I malo-malo, svako kaže ovo je genocid bilo šta da se dogodi. Ja ovdje ciljano govorim o presudi, dakle presuda Međunarodnog suda je rekla da se genocid dogodio u Srebrenici i to se mora poštovat. Što se tiče zločina partizana, mislim da tu isto tako treba biti oprezan. Sigurno da je bilo, ali tu trebaju, na kraju krajeva, prvo istoričari da daju svoj sud", smatra Memišević.
Aleksandar Trifunović urednik magazina BUKA pozdravlja posljedenje odluke federalnog parlamenta. Ipak dodaje i kako nije optimista da će slične incijative uskoro biti podržane u RS, odnosno u državnom parlamentu.
"Dok god je u BiH, a samim tim i u RS suočavanje s prošlošću političko, a ne civilizacijsko pitanje, imaćemo ovakvu situaciju da se, u odnosu prema negiranju genocida, mi odnosimo prema tom pitanju kao političari, a ne kao ljudi, pričamo o političkim javnostima u BiH. Nažalost, ja ne vidim da će tu brzo doći do pomaka", ocjenjuje Trifunović.
Ukoliko izmjene Krivičnog zakona ipak budu usvojene utvrđenom dinamikom u redovnoj parlamentarnoj proceduri, krivične sankcije za negiranje genocida, holokausta i ostalih ratnih zločina mogle bi se početi primjenjivati već od naredene godine ali samo na području jednog bh. entiteta.
Usvajanje izmjena federalnog Krivičnog zakona kojim se traži uvođenje nove odredbe o kažnjavanju za negiranje genocida, makar i u formi nacrta, predlagač Jasmin Duvnjak, nazvao je “historijskim”. Iako je prvobitno predložio parlamentarnu raspravu po hitnoj proceduri, Duvnjak se složio sa resornim ministarom kako je potrebno izvršiti određene korekcije teksta jer se radi o “osjetljivoj materiji”.
"Prošlo je godinu, skoro i po dana od prijedloga zakona koji sam u prošlom sazivu federalnog parlamenta predložio. Znači ovo je danas iskorak, samo usvajanje Nacrta zakona je iskorak, govore mi da sada postoji jedno dobro raspoloženje da se ovo pitanje ne politizira ili ne zloupotrebljava u bilo kakve političke svrhe i da dođemo u konačnici do pravog teksta zakona", kaže Duvnjak.
Krivične sankcije koje Duvnjak predlaže, dopunom teksta sadašnjeg federalnog krivičnog zakona, kreću se u rasponu od tri mjeseca do tri godine zatvora za svakog ko javno negira počinjenje navedenih zločina, što federalnim parlamentarcima u raspravi danas nije bilo sporno
Da procedura u federalnom parlamentu ipak neće ići sasvim glatko, potvrdila je Slavica Josipović iz HDZ 1990. Ona smatra kako u okviru izmjena krivičnog zakona mora biti donesena i uredba koja se odnosi na negiranje komunističkih zločina što će njena stranka, u nastavku paralamentarne procedure, predložiti.
"Moj prijedlog je, ukoliko se ovaj zakon prihvati, da se svi zločini koji su načinjeni za vrijeme komunizma na prostoru BiH, da takođe imaju isti status", navodi Josipović.
Marinko Čavara, član Predsjedništva HDZ BiH s druge strane dodaje:
"Za mene je to čisto politikanstvo, znači postoje sudovi i treba što prije da sudovi procesuiraju zločince koji su počinili i genocide i ratni zločin i kršenje svih konvencija o ljudskim pravima, to nam treba što prije, a sve ostalo mislim da je politikanstvo I korištenje u određene političke interese da li pojedinaca ili stranaka."
Bez političkih manipulacija
Sličan stav, podsjetimo, ranije su iznijeli i poslanici SNSD-a u državnom parlamentu odabacivši ponovno razmatranje prijedloga Zakona o zabrani negiranja genocida, odobravanje holokausta i zločina protiv čovječnosti po skraćenom postupku.
"Mi ne želimo da te ružne ili te strahote koje su se dogodile, da budu predmet, ne smiju biti predmet političke manipulacije. Mi ćemo predložiti čak i kontra prijedloge da isto tako manipulacija sa istorijskim činjenicama treba da bude sankcionisana", kaže Drago Kalabić iz SNSD-a.
Pored toga što nema Zakon o zabrani negiranja holokusta i genocida, te zakon o zabrani fašističkih organizacija, BiH je jedina zemlja u regionu koja nije usvojila Rezoluciju o Srebrenici.
Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode upozorava kako je RS otišla i korak unazad tzv. Istorijskim projektom Srebrenice.
"Odnosno pod patronatom gospodina Milorada Dodika ide jedan projekat, to je Istorijski projekat Srebrenice u kojem se eksplicitno negira genocid i mi dižemo glas i ukazujemo na te užasne stvari, jer zašto, zato što nemamo suočavanja sa prošlošću", kaže Memišević.
Memišević dodaje kako se politička manipualacija genocidom događa, ali i da je izjednačavanje ratnih zločina, primjerice počinjenih u vrijeme komunizma jednostavno nemoguće.
"I malo-malo, svako kaže ovo je genocid bilo šta da se dogodi. Ja ovdje ciljano govorim o presudi, dakle presuda Međunarodnog suda je rekla da se genocid dogodio u Srebrenici i to se mora poštovat. Što se tiče zločina partizana, mislim da tu isto tako treba biti oprezan. Sigurno da je bilo, ali tu trebaju, na kraju krajeva, prvo istoričari da daju svoj sud", smatra Memišević.
Aleksandar Trifunović urednik magazina BUKA pozdravlja posljedenje odluke federalnog parlamenta. Ipak dodaje i kako nije optimista da će slične incijative uskoro biti podržane u RS, odnosno u državnom parlamentu.
"Dok god je u BiH, a samim tim i u RS suočavanje s prošlošću političko, a ne civilizacijsko pitanje, imaćemo ovakvu situaciju da se, u odnosu prema negiranju genocida, mi odnosimo prema tom pitanju kao političari, a ne kao ljudi, pričamo o političkim javnostima u BiH. Nažalost, ja ne vidim da će tu brzo doći do pomaka", ocjenjuje Trifunović.
Ukoliko izmjene Krivičnog zakona ipak budu usvojene utvrđenom dinamikom u redovnoj parlamentarnoj proceduri, krivične sankcije za negiranje genocida, holokausta i ostalih ratnih zločina mogle bi se početi primjenjivati već od naredene godine ali samo na području jednog bh. entiteta.
