Američko Ministarstvo financija objavilo je da je na listu sankcioniranih dodalo premijera entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadila Novalića, zbog zloupotrijebe ličnih podataka penzionera u korist svoje političke stranke, pred izbore 2018. godine.
U svojstvu premijera entiteta FBiH, Fadil Novalić zloupotrijebio je lične podatke penzionera u korist Stranke demokratske akcije (SDA), u suprotnosti sa zakonima BiH, saopćio je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD-a, u ponedjeljak 3. oktobra.
U sedmici pred izbore 2018. godine, Novalić je ove podatke, do kojih je došao zahvaljujući svom službenom položaju, iskoristio kako bi poslao pismo u kojem je naveo svoja postignuća i obećao povećanje penzija, dodaje se.
"Ova aktivnost predstavlja kršenje zakona BiH i odraz je šire, javno poznate metode korištenja ličnog političkog utjecaja radi lične ili stranačke dobiti, što podriva demokratske procese u BiH", ističe se u saopćenju.
Novalić je na "crnu listu" uvršten zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
"Današnja akcija naglašava kako političari u Bosni i Hercegovini podrivaju demokratske institucije i procese za vlastitu političku korist i kako bi nagradili svoje pokroviteljske mreže", rekao je podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne financijske poslove u američkom Ministarstvu financija Brian E. Nelson.
Američki državni sekretar Antony Blinken oglasio se nakon odluke o sankcioniranju Novalića, kao i biznismena Slobodana Stankovića i njegovu kompaniju Integral Inžinjering A.D. Laktaši.
"Sankcionirali smo dvije osobe i jedan privredni subjekt u Bosni i Hercegovini. Političke stranke i političari ne bi trebali biti u mogućnost da koriste javne resurse za vlastitu korist, a ljudi se ne bi trebali bogatiti pomažući im", poručio je Blinken.
Ambasada Sjedinjenih Država u BiH je u poruci na Twitteru reagirala na najnovije američke sankcije pojedincima iz BiH.
"Sjedinjene Države će koristiti sva sredstva koja im stoje na raspolaganju kako bi pozvale na odgovornost one koji podrivaju demokratske procese u BiH ili podržavaju destabilizirajuće aktivnosti", poručeno je iz američke Ambasade u BiH.
Ko je Fadil Novalić?
Fadil Novalić, kadar Stranke demokratske akcije (SDA), na poziciji je premijera bh. entiteta Federacija BiH od 2015. godine.
Prije stupanja na premijersku poziciju Novalić se bavio se privatnim biznisom.
Nalazi se među nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika u Federaciji BiH protiv kojih se vodi postupak pred Sudom BiH zbog nabavke 100 respiratora iz Kine u Federaciji BiH.
Respiratore je iz Kine za potrebe Federalne uprave Civilne zaštite uvezla je kompanija "Srebrena malina". Tužilaštvo BiH je vještačenjem utvrdilo da njihovo korištenje nije preporučljivo u jedinicama intenzivne njege.
Suđenje je u toku.
Ko je prijavio Novalića 2018.?
Novalić je od Zavoda za penziono i mirovinsko osiguranje 2018. godine tražio lične podatke za više od 400.000 penzionera, koje je koristio za slanje pisama penzionerima.
Krivičnu prijavu Tužiteljstvu Kantona Sarajevo protiv Fadila Novalića, u oktobru 2018. podnijela je stranka Savez za bolju budućnost (SBB).
Prijava je podnesena i Centralnoj izbornoj komisiji za pokretanje postupka po službenoj dužnosti protiv Novalića, zbog kršenja člana Izbornog zakona BiH.
Premijera Federacije BiH Fadila Novalića tada je Centralnoj izbornoj komisiji i Agenciji za zaštitu podataka prijavila i penzionirana profesorica iz Sarajeva Amra Zulfikarpašić.
"Mi smo nekoliko dan pred izbore 2018. dobili pismo od gospodina Novalića, koje je bilo adresirano na moje ime i prezime, u kojem je nas obavještavao da, ako glasamo za njega, da će on nama iza Nove godine povećati penzije.
I meni je to bilo strašno kad sam vidjela pismo na moje ime. Pitala sam se odakle uopšte njima moja adresa da bi se oni meni obratili. Jer nema niko pravo da zloupotrebljava u političke svrhe podatke koji se nalaze u registru Penzionog fonda", rekla je Zulfikarpašić za RSE, nakon vijesti o uvođenju sankcija Novaliću.
Damir Arnaut, nekadašnji član stranke SBB, potvrdio je za RSE da je 2018. godine prijava protiv Novalića upućena Tužilaštvu Kantona Sarajevo. "Znam sigurno da je poslana, ali to je bilo prije više od četiri godine i zaista se ne sjećam“, kazao je Arnaut.
Arnaut, inače predsjedavajući Privremene istražne komisije Zastupničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, kaže da je ovaj slučaj tek jedan od primjera na koji nisu reagirale insitucije BiH.
Podsjetio je da je prije nekoliko dana na "crnu listu" uvrštena i tužiteljica Tužilaštva BiH Diana Kajmaković, čije ime je, kako kaže, spominjano u izvještaju Komisije.
"I to je javnosti bilo poznato još početkom juna, a koliko mi je poznato nije bilo nikakve reakcije. Organi vlasti SAD-a su očigledno agilniji i ažurniji kad je u pitanju kriminal i druge neprimjerene radnje naših zvaničnika", ističe on.
Bivši direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević kazao je za RSE da je Agencija nakon zaprimljene prijave provela postupak i zabranila da se na takav način obrađuju lični podaci.
"Zatražili smo da se prikupljeni podaci unište. To je davno završeno, konstatovali smo da je to protuzakonita obrada ličnih podata. Bilo je pritisaka na nas, dolazila je upravna inspekcija", kazao je Kovačević, ističući da pozdravlja uvođenje sankcija.
Na pitanje da li je nakon prijave nastavljen postupak protiv Novalića, Kovačević je kazao da je Agencija uradila šta je mogla, uz ograničene kapacitete.
"Imali smo opstrukcije od vlasti i samo u ekstremnim slučajevima izdavali su se prekršajni nalozi i kažnjavali", naglasio je.
Sankcioniran i privrednik povezan s Dodikom
Na "crnu listu" u ponedjeljak, 3. oktobra, uvršten je i Slobodan Stanković, jedan je od najbogatijih ljudi u BiH i dugogodišnji je vlasnik građevinske kompanije iz Republike Srpske Integral inženjering A. D. Laktaši.
Kako je navedeno, Stanković i njegova kompanija povezivane su s korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS-u, zahvaljujući bliskosti s rukovodstvom entiteta.
"Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava", kaže se u saopćenju.
Nikola Radovanović, direktor marketinga u kompaniji Intergal Inženjering, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da mu nije poznato da je vlasnik kompanije sankcioniran.
"Ne mogu komentarisati, nisam to vidio", kazao je kratko Radovanović.
Firma Integral inženjering, osim Banje Luke, poslovnice ima još u Srbiji i Hrvatskoj.
Jedan od posljednjih projekata gdje je bila uključena kao izvođač radova je gradnja dionice autoputa od Bijeljine, na sjeveroistoku BiH, do granice sa Srbijom. Radi se o dionici dugoj 20 kilometara čija će izgradnja koštati 302 miliona maraka (154,4 miliona eura).
Integral je izvodio i radove na izgradnji međudržavnog mosta sa Hrvatskom kod Gradiške, na sjeveru BiH, zajedno sa kompanijama Đuro Đaković Montaža d.o.o. i Zagreb-Montaža d.o.o iz Hrvatske.
Također, dobio je posao vrijedan oko 35 miliona eura za izgradnju brze ceste u Hrvatskoj, koja će spojiti most na Savi sa autoputem Zagreb-Beograd. Firma Integral je gradila i na Koridoru Vc koji povezuje jug sa sjeverom BiH.
Slobodan Stanković je, također, bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je ranije uvrštena na listu i koja je pod ličnom kontrolom člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, kojeg je SAD također ranije uvrstio na "crnu listu".
"Stankovićeva kupovina ATV učinila je da ova medijska kuća pokaže jasnu pristrasnost Dodiku. Kupovina i transformacija ATV pokazuju recipročnu prirodu Dodikovih korumpiranih odnosa jer Stankovićevo bogatstvo obezbjeđuje Dodiku bogatog i moćnog saveznika koji mu donosi političku korist", dodaje se.
Stanković je sankcioniran jer je u materijalnom smislu pomagao, sponzorirao ili osiguravao financijsku, materijalnu ili tehnološku potporu Dodiku.
Dodik od ranije na 'crnoj listi'
"Milorad Dodik je ranije uvršten na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 13219, koja je dopunjena Izvršnom uredbom 13304, jer je aktivno opstruirao i predstavljao značajan rizik aktivne opstrukcije DPA (Dayton Peace Accords, Daytonskog mirovnog sporazuma) i u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju, ili zbog djela koja predstavljaju opstrukciju ili prijetnju provedbi DPA i zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u korupciji koja se odnosi na Zapadni Balkan.
ATV je ranije uvrštena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovala ili se čini da je djelovala u ime Dodika direktno ili indirektno", navodi se u saopćenju Ministarstva financija SAD-a.
Koje su posljedice?
Nakon uvrštavanja na "crnu listu", sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionirani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u.
- Pročitajte: Život na američkoj 'crnoj listi'
Osim toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u iznosu 50 posto ili više jednog ili više osoba koja su na listi, također mora biti blokirana.
Zabrana uključuje osiguravanje ili davanje financijskih sredstava, roba, ili pružanje usluga u ime, u korist ili direktno bilo kojem blokiranom osoba, te primanje bilo kakve financijske potpore ili sredstava, roba, ili usluga od takvih osoba.
