Lideri članica Evropske unije ponovo su razgovarali s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdaonom (Recep Tayyip Erdogan) o problemu migranata koji iz te zemlje dolaze u Grčku u vrijeme kada prijeti opasnost da bi korona virus mogao da se proširi izbjegličkim kampovima, pišu svjetski mediji.
Video konferencija umjesto samita
Lideri Turske, Njemačke, Velike Britanije i Francuske u utorak su razgovarali putem video konferencije o krizi u Siriji i pitanju migranata, kao i o zajedničkoj akciji protiv korona virusa, piše Rojters (Reuters) ističući kako je poziv planiran nakon što je Ankara otvorila svoje granice migrantima koji pokušavaju ući u Evropsku uniju.
U izjavi turskog predsjedništva navodi se da su turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer Boris Džonson (Johnson) također razgovarali o metodama humanitarne pomoći provinciji Idlib na sjeverozapadu Sirije.
Rojters podsjeća da su deseci hiljada migranata pokušali ući u Grčku, nakon što je Turska 28. februara rekla da ih više neće zadržavati na svom teritoriju - što je protivno sporazumu iz 2016. godine koji je Ankara postigla s Briselom. Grčka je upotrijebila suzavac i vodeni top protiv migranata, a obje zemlje poslale su trupe ili snage sigurnosti na granicu. Ankara je optužila grčke snage da su pucale na četvoricu migranata na granici, što Atina oštro negira.
Turska je primila 3,6 miliona Sirijaca, najvećeg svjetskog izbjegličkog stanovništva, a plaši se da bi sirijske vladine snage mogle prebaciti još tri miliona preko svojih granica iz sirijske provincije Idlib koju drže pobunjenici.
Razgovori Erdoana i evropskih lidera prvobitno su bili planirani kao samit u Istanbulu, ali se to promijenilo nakon širenja korona virusa zbog čega su sve četiri zemlje uvele ograničenja putovanja, napominje Rojters.
Nova novčana obećanja
Turska je izvršila pritisak na evropske lidere za nova novčana obećanja kako bi spriječila desetine hiljada izbjeglica da napuste zemlju i pokušaju doći do Evrope usred rusko-sirijske ofanzive na sjeverozapadu Sirije, napisao je Gardijan (The Guardian).
U 75-minutnoj video konferenciji Makron, Merkel, Džonson, i Erdoan su razgovarali o mogućnostima novog izbjegličkog dogovora, načinima borbe protiv nastavka ruske prijetnje u Idlibu i straha da bi korona virus mogao da se širi kroz izbjegličke kampove na granicama Sirije s Turskom, Libanom i Jordanom.
List podsjeća da je migrantska kriza 2015. završena obećanjem EU da će Ankari dati pomoć od šest milijardi eura za smještaj izbjeglica u Turskoj. Gotovo 4,7 milijardi eura je ugovorom dodijeljeno, ali samo oko 3,2 milijarde eura je isplaćeno, naglašava Gardijan. Zagovornici sheme EU za 2016. godinu kažu da nema druge alternative nego pripremiti novu shemu u iznosu od šest milijardi eura i započeti odvoženje nekih izbjeglica s grčkih otoka i kopna prije nego što krenu prema Evropi.
Razgovori su održani nakon što je Grčka bila pod dodatnim pritiskom da ukloni velike prenaseljene migrantske kampove koji se smatraju posebno rizičnim okruženjima za širenje korona virusa. Također, dodaje Gardijan, EU je izbjeglicama ponudila novčani paušalni iznos za napuštanje grčkih kampova i povratak u Tursku.
Istovremeno, povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava, Dunja Mijatović, pozvala je atinsku vladu desnog centra da preduzme mjere nakon smrti šestogodišnje devojčice u Moriji, prihvatnom kampu na Lezbosu, pozvavši ih da djeluju odmah kako bi se spriječile nove tragedije i planiralo brzo rasterećenje otoka. Vjeruje se da je dijete u kampu, gdje je smješteno 22.000 ljudi, umrlo u plamenu izazvanim neispravnom pećnicom.
U međuvremenu, organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch, HRW) tvrdi da su sigurnosne snage i neidentifikovani naoružani ljudi "pritvorili, napadali, seksualno uznemiravali i opljačkali" migrante koji su nedavno prešli grčku granicu. Prema podacima UN-a, otprilike 13.000 izbjeglica ostalo je na granici s Grčkom i Bugarskom u turskoj provinciji Edirne.
Ograničenja u grčkim kampovima
Grčka je u utorak saopštila da će obustaviti posjete pojedinaca i organizacija migrantskim kampovima širom zemlje na dvije sedmice kako bi spriječili širenje novog korona virusa, ističe agencija Frans pres (Agence France - Presse).
"Ulaz će biti dozvoljen samo osoblju i postojat će obavezna provjera temperature za nove dolaske", kaže se u saopštenju grčkog ministarstva za migracije i dodaje da će korisnici biti pozvani na ograničeno kretanje unutar i izvan kampova, da će sve školske i druge aktivnosti biti prekinute, te da će ulaz biti dozvoljen isključivo osoblju kampa.
Zdravstvena upozorenja objavljivat će se dva puta dnevno na arapskom, farsi, engleskom, francuskom, grčkom i drugim jezicima, ovisno o nacionalnostima u svakom kampu, saopštilo je ministarstvo.
Grčka je postepeno pooštravala ograničenja na trgovinu i javna okupljanja jer se, dodaje AFP, nacionalna stopa smrtnosti od posljedica korona virusa povećala tokom proteklog vikenda na četiri.
Rizične napetosti između Grčke i Turske
Iako je Turska nagovijestila da ukida dvosedmičnu operaciju pomoći kretanju desetina hiljada ljudi prema Evropi - nakon žestokog odgovora grčkih graničara i teških diplomatskih reakcija evropskih političara - odnosi Ankare s Grčkom i Evropom su pretrpjeli štetu ali su i izazov strateški važnom, energetski bogatom jugoistočnom Sredozemlju, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Migranti na grčko-turskoj kopnenoj granici vraćani su prošle sedmice autobusima natrag u Istanbul, a broj pokušaja prelaska granice smanjen je sa nekoliko hiljada na nekoliko stotina na dan, tvrde svjedoci i grčki zvaničnici. Također, krajem prošle sedmice, turske vlasti su objavile da su tri krijumčara ljudima osuđena na ukupno 125 godina zatvora zbog učešća u smrti sirijskog dječaka Alana Kurdija, čije utapanje predstavlja simbol migrantske krize, 2015. godine. Te i druge događaje zadnjih nekoliko dana, stručnjaci i evropski političari su protumačili kao signale Evropi da su turske vlasti ponovo spremne da nadgledaju svoje granice i zaustave drugi talas migracija prema bloku, ukazao je njujorški list.
Prethodilo je napeto razdoblje u kojem je Erdoan pokušao pokrenuti upravo suprotno s ciljem da izmami evropsku podršku turskoj vojnoj kampanji na sjeveru Sirije, ali i više evropske pomoći za četiri miliona izbjeglica unutar Turske. Međutim, stručnjaci su rekli kako bi mobilizacija migranata i sigurnosnih snaga na granicama s Evropom mogla izazvati suprotan učinak za Erdoana, odnosno evropske političare učiniti manje spremnim na ustupke.
Evropski lideri će vjerojatno pristati da pošalju više novca u Tursku za pomoć u izazovima koje donosi izbjeglički priliv, rekao je Marc Pierini, bivši izaslanik Evropske unije u Turskoj, dodajući kako je pak moguće da će oklijevati da pristupe drugim turskim diplomatskim prioritetima kao što su širenje zajedničke turske carinske unije s Evropom i dalje reforme viznog režima za turske državljane.
Neugodan suživot između Grčke i Turske od sredine 1990-ih, kada su se dvije zemlje približile ratu, mogao bi biti još veći rizik trajne štete, dodaje Njujork tajms. "Grčko-tursko popuštanje napetosti bilo je jedan od temelja geostrateških odnosa na jugoistoku Sredozemlja - a potencijal ovog kolapsa alarmantan je za regiju i zapadne saveznike", upozorava Ijan Leser (Ian Lesser), potpredsjednik njemačkog Maršal fonda, dodajući kako je eskalacija oslobodila snage kojima se možda neće moći lako upravljati.