Ključne evropske zvaničnice zadužene za Zapadni Balkan ponovile su stav da u Evropi nema mjesta za negiranje genocida, historijski revizionizam niti veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas i evropska komesarka za proširenje Marta Kos u zajedničkoj izjavi pozvale su lidere u Bosni i Hercegovini i širom regiona da izaberu odgovornost umjesto podjela, dijalog umjesto sukoba i da podrže proces pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava.
"Zacjeljivanje rana iz prošlosti zahtijeva hrabrost, iskreno zalaganje i istinsku posvećenost pomirenju", navele su Kallas i Kos u izjavi povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici.
Dodale su da dijele tugu porodica žrtava i svih koji i dalje žive u neizvjesnosti zbog sudbine svojih nestalih najmilijih, kao i da Evropska unija nastavlja da stoji uz preživjele čiji su životi nepovratno promijenjeni u julu 1995. godine.
"Genocid u Srebrenici predstavlja jedno od najmračnijih poglavlja evropske historije", poručile su Kallas i Kos.
Kallas i Kos su istakle da se počast žrtvama odaje čuvanjem historijske istine, njegovanjem sjećanja na njih i osiguravanjem da pouke iz Srebrenice ostanu trajno prisutne za buduće generacije.
Kako su navele, upravo je to bila namjera Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kada je prije dvije godine usvojila Rezoluciju kojom se juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
- Specijal RSE: Dokumentovanje genocida u Srebrenici
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari ove godine će biti ukopani posmrtni ostaci još deset žrtava.
U Srebrenici i okolnim mjestima su u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile više od 8.300 Bošnjaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a, Vojska Republike Srpske počinila genocid.
Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprječavanje genocida i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora.
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik Republike Srpske i komandant Vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.