Više od decenije pregovora Srbije o članstvu u Evropskoj uniji (EU), od toga četiri bez otvaranja ijednog pregovaračkog poglavlja ili klastera.
Napretka nema ni ovog decembra.
Savet za opšte poslove EU je u zaključcima naglasio potrebu za daljim napretkom Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom što će, kako se navodi, ubuduće određivati tempo pristupnih pregovora.
Temi otvaranja klastera, kako dodaju, vratiće se naknadno, bez preciziranja kada bi Srbija mogla dobiti novu priliku.
"Srbija nije preduzela reforme neophodne da bi države članice dale zeleno svetlo za otvaranje Klastera 3", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) spoljnopolitički analitičar iz Brsela Tobi (Toby) Vogel.
Usledila je reakcija zvaničnog Beograda. Za stolom za kojim zajedno sede predstavnici država EU i Zapadnog Balkana u okviru redovnog samita – prvi put nije bilo predstavnika Srbije.
Tu odluku doneo je, kako je sam rekao, predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji tvrdi da je Beograd ispunio uslove za otvaranje Klastera 3, seta pregovaračkih poglavlja koja, pored ostalog, uključuju ekonomsku i monetarnu politiku, industriji i obrazovanje.
"Smatram da sve što radim, radim zbog građana Srbije. Bez obzira na to što znam da će ova odluka izazvati kritike, kako u Briselu, tako i od onih koji uvek kritikuju, i onda kada ne znaju šta tačno kritikuju", rekao je Vučić 16. decembra za Radio televiziju Srbije.
Prema Vučićevim rečima, "dok je on predsednik", Srbija "će nastaviti evropski put".
Reagovao je šef Delegacije Evropske unije u Beogradu Andreas fon Bekerat. On je 17. decembra izjavio da je "pažljivo primio k znanju" Vučićeve komentare i poručio da je želja EU bila da Vučić bude u Briselu na Samitu.
U sedištu EU, predsednik Srbije bio je nedelju dana ranije, 10. decembra, kada je predsednici Evropske komisije i drugim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
Novinarima je preneo da su ga domaćini saslušali, ali da nisu ništa rekli po tom pitanju.
"Vučićevu ideju niko nikada nije shvatao ozbiljno", kaže Tobi Vogel i podseća da su Crna Gora i Albanija su na kraju svojih pristupnih procesa.
Šta su moguće posledice?
Odluka da Srbija nema predstavnika na Samitu u Briselu, prema oceni Nikole Burazera iz nevladinog Centra za savremene politike, poruka je vlasti u Beogradu da nisu zadovoljni time što Srbija četvrtu godinu zaredom neće otvoriti nijedan pregovarački klaster.
"To nepojavljivanje vidim i kao neku vrstu pretnje u smislu – ukoliko vi nećete sa Srbijom da ubrzate proces evropskih integracija, onda sve što radite neće uključivati Srbiju i samim tim je to onda nekompletno", kaže Burazer za RSE.
On, međutim, sumnja da će to u Briselu proizvesti željeni efekat, odnosno da EU u pregovorima sa Srbijom krene korak dalje.
"Mislim da realni efekti ovoga ne mogu biti dobri. Možda može biti dodatno učvršćivanje država članica EU da, sa Srbijom koja se ovako ponaša, napretka ne može i ne sme biti", kaže Burazer.
Šta kaže EU o Srbiji?
Srbija je otvorila 22 poglavlja, a samo dva je zatvorila.
U zaključcima Saveta navodi se da su reforme su usporene, a napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije je minimalan.
Savet se osvrće i na masovne proteste nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba, i poziva na nepristrasne istrage i zaštitu slobode okupljanja.
Takođe, Savet EU traži sveobuhvatnu izbornu reformu i finalizaciju revizije biračkog spiska.
Kada je reč o usklađenosti Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, konstatuje se da se usklađenost povećala, ali da se očekuje puna primena, koja bi podrazumevala uvođenje sankcija Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Napredak na evropskom putu zavisi i od pune implementacije sporazuma iz 2023. o normalizaciji odnosa s Kosovom.
Savet EU je izrazio zabrinutost zbog nedostatka pune odgovornosti Srbije za nasilje na Kosovu 2023. u Banjskoj i pozvao na hitne korake ka sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu.
Šta se promenilo u odnosu Brisela prema Srbiji?
Iako godišnji izveštaji Evropske komisije ocenjuju da je Beograd "tehnički" spreman za otvaranje Klastera 3, taj korak izostaje.
Za taj korak potreban je konsenzus svih država članica EU.
Ministar za evropske integracije Srbije Nemanja Starović izjavio je da put Srbije ka članstvu "jedino može biti realan i održiv ukoliko je zasnovan na zaslugama, međusobnom poštovanju i iskrenoj posvećenosti zajedničkoj budućnosti".
"Kratkovidim odsustvom volje da se rezultati reformi u poslednje četiri godine vrednuju jednim simboličkim procesnim korakom u pristupnim pregovorima, našim građanima je poslata veoma loša poruka koja samo pothranjuje antievropske narative i obeshrabruje nosioce reformskih procesa u društvu", naveo je Starović u saopštenju 17. decembra.
Vlasti u Srbiji tvrde da je odluka o neotvaranju Klastera politička i da se time Beograd kažnjava zato što ne uvodi sankcije Moskvi.
Analitičar iz Saveta za demokratizaciju politike sa sedištem u Briselu Tobi Vogel ističe da odnosi Srbije i Rusije nisu sporedno pitanje za EU.
"Države članice postaju sve nestrpljivije zbog 'sedenja na dve stolice' predsednika Vučića i njegove politike balansiranja između dve strane", rekao je Vogel.
"Naravno da je odluka o neotvaranju Klastera 'politička odluka', isto kao što je 'politička odluka' i to što Vučić nastavlja srdačne odnose sa ruskim režimom", dodao je.
Vogel navodi da je narativ u Briselu dugo bio takav da se Vučić "ne pritiska previše" po pitanju vladavine prava i slobode medija kako ga to ne bi odvelo "dalje u zagrljaj" Rusije i Kine.
"Ali, to je prazna (Vučićeva) pretnja. Rusija i Kina imaju malo toga značajnog da ponude Srbiji", kaže Vogel.
Iako je zvanični strateški put Srbije članstvo u Evropskoj uniji, vlast ne odustaje od partnera na Istoku – Kine i Rusije i odbija da uvede sankcije Kremlju, što je zahtev Brisela.
Vogel kaže i da su pitanja vladavine prava i slobode medija postala naročito važna u kontekstu antivladinih protesta u Srbiji u proteklih godinu dana i odgovora vlasti na te proteste.
Vogel je rekao i da je EU je godinama unazad bila fokusirana na stabilnost koju je predsednik Srbije "navodno garantovao".
"Već neko vreme je očigledno da je posvećenost vlasti u Srbiji članstvu u EU površna. Mislim da im je status kvo prilično pogodan - dobijanje finansiranja i političke podrške od EU, posebno Evropske komisije, bez podsticaja da se zaista sprovedu reforme", kaže Vogel.
Koliko je EU značajna za Srbiju?
Srbija ekonomski u velikoj meri zavisi od Evropske unije, koja je najveći investitor. U prvoj polovini 2025. prema podacima Narodne banke Srbije, investicije iz EU činile su 85 odsto ukupnih stranih direktnih investicija.
To znači da je na svakih 100 evra uloženih u Srbiju, 85 došlo iz država EU.
Takođe, sa državama EU ima značajnu spoljnotrgovinsku razmenu.
Srbija računa i na sredstva od oko 1,59 milijardi evra za period do 2027. godine u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, od čega je u 2025. prema podacima Ministarstva finansija Srbije, već dobila 51 milion evra.
Reč je o planu koji je krajem 2023 usvojila Evropska komisija, sa ciljem jačanja procesa približavanja regiona Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i jačanja reformi i regionalne saradnje.
Koliko novca će ukupno pristići iz Plana rasta u Srbiju, zavisi od toga koliko će efikasno sprovoditi reforme na kojima insistiraju članice evropskog bloka.
Saradnja na tekstu Nevena Bogdanović