Evropska komisija izrazila je zabrinutost zbog izveštaja o mogućim zloupotrebama špijunskog softvera i forenzičkih alata za mobilne telefone za nezakonito praćenje novinara, branilaca ljudskih prava i drugih pojedinaca u Srbiji.
Iz Brisela tako odgovaraju na pitanje Radio Slobodna Evropa u vezi sa nalazima Human Rights Watcha (HRW) da su bugarske vlasti izdavale dozvole za izvoz opreme za nadzor zemljama koje imaju dokumentovano špijuniranje neistomišljenika vlasti, a među kojima je i Srbija.
HRW je upozorio da je reč o državama koje bi takvu tehnologiju mogle zloupotrebiti.
Portparol Evropske komisije poručio je da "svaki pokušaj nezakonitog pristupa podacima građana, uključujući novinare i političke protivnike, ukoliko se potvrdi, nije prihvatljiv".
Podseća da je u izveštaju Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu, naglašeno da takav nadzor "proizvodi zastrašujući efekat i može dovesti do autocenzure".
"U Evropskoj uniji, istraga o ovakvim pitanjima u nadležnosti je svake države članice pojedinačno. Komisija očekuje da nacionalni organi temeljno ispitaju sve takve navode i obnove poverenje građana", poručuje.
Dokumenti do kojih je HRW došao, pokazuju da je bugarska kompanija Circles BG imala dozvolu za izvoz u Srbiju od avgusta 2023. do istog meseca naredne godine.
Iz te organizacije su za RSE podvukli da se dozvola odnosi na isti vremenski period u kojem je ranije dokumentovana i upotreba alata za hakovanje mobilnih telefona i špijunskog softvera protiv nezavisnih novinara i pripadnika civilnog društva.
Dozvola je izdata za uređaj za praćenje mobilnih telefona "Pixel Move" bugarske kompanije Circles, koji je sposoban da presreće glasovne komunikacije, poruke i internet saobraćaj.
Circles je bugarska kompanija povezana sa NSO Group, izraelskom firmom koja stoji iza ozloglašenog špijunskog softvera Pegasus, korišćenog za tajna praćenja širom sveta, pa i u Srbiji.
HRW nije uspeo da utvrdi da li je kompanija ove izvozne licence i upotrebila, odnosno da li je oprema i izvezena.
To pitanje RSE je postavio nadležnima u Srbiji i Bugarskoj, kao i samoj kompaniji. Svi upiti ostali su bez odgovora.
Kontrola izvoza u zemljama EU
HRW, ali i organizacija Amnesty International kritikovale su Evropsku uniji zbog nedovoljne kontrole izvoza tehnologija za nadzor iz zemlja koje su članice.
Iz Brisela kažu da su upoznati sa izveštajem HRW i da analiziraju sadržaj.
Portparol Komisije ukazuje da EU kontroliše izvoz, tranzit, posredovanje i pružanje tehničke pomoći u vezi sa robom dvojne namene – uključujući proizvode za sajber nadzor.
"Sve sa ciljem da spreči, između ostalog širenje oružja za masovno uništenje (WMD) i očuva regionalni mir, bezbednost i stabilnost, kao i poštovanje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava".
Ističe da je EU značajno pooštrila kontrolu izvoza takvih proizvoda i donela smernica koje treba da podrže primenu izvoznih kontrola od strane izvoznika i nadležnih organa.
Smernice podrazumevaju to da tehnologije za sajber nadzor ne mogu napustiti teritoriju EU bez izvoznog odobrenja (ili licence) koje izdaje nadležni organ države članice, objašnjava.
Napominje i da su države članice isključivo odgovorne za izdavanje ili odbijanje dozvola za izvoz robe dvojne namene, kao i za njihovo sprovođenje.
"Nadležni organi država članica naročito moraju uzeti u obzir rizik da bi se ti proizvodi mogli koristiti u vezi sa unutrašnjom represijom ili ozbiljnim kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava", ističe portparol Komisije.
Komisija naglašava da je kontrole izvoza potrebno redovno ažurirati kako bi se prilagodile promenljivim bezbednosnim rizicima i pretnjama, kao i brzom razvoju nauke i tehnologije.
"U tom cilju, Komisija vodi kontinuirani dijalog sa industrijom, akademskom zajednicom i civilnim društvom, nastojeći da uspostavi odgovarajuću ravnotežu između bezbednosti i trgovine", kažu iz Brisela.
Najavljuju da će uskoro biti pokrenuta sveobuhvatna evaluacija Uredbe EU o robi dvojne namene koja će obuhvatiti i kontrole proizvoda za sajber nadzor.
Očekuje se da evaluacija bude završena početkom 2027. godine.
Iz Brisela napominju da ovi principi važe i za Srbiju, kao zemlju kandidata za članstvo koja se obavezala da će svoje zakonodavstvo uskladiti sa pravnim tekovinama EU, kao i sa evropskim standardima i vrednostima.
"Komisija će nastaviti da pažljivo prati razvoj događaja u oblasti vladavine prava i osnovnih prava u Srbiji", poručuju.
Na nezakonita praćenja novinara i aktivista u Srbiji do sada su ukazale brojne međunarodne institucije i tela. Među poslednjima Savet Evrope u svojoj Rezoluciji o stanju demokratije u Srbiji koja je usvojena 23. juna.