Europska unija (EU) uvela je sankcije protiv Aleksandra Lukašenka, njegovog sina Viktara i još 13 visokih bjeloruskih dužnosnika koji su odgovorni za "nasilje, neopravdana hapšenja i falsificiranje" predsjedničkih izbora prije gotovo tri mjeseca.
Službeni list EU 6. novembra objavio je imena 15 osoba kojima su zabranjene vize i zamrznuta imovina.
Pridružili su se imenima 40 drugih bjeloruskih dužnosnika koji su početkom oktobra bili na meti sličnih restriktivnih mjera zbog njihove navodne uloge u brutalnoj represiji protiv prosvjednika i oporbe, kao i prijevare tokom glasanja 9. augusta.
Masovne demonstracije prohujale su Bjelorusijom od spornih predsjedničkih izbora za koje oporba kaže da su namješteni, a Zapad odbija prihvatiti, pojačavajući pritisak na Lukašenka, koji vlada državom već 26 godina.
Hiljade ljudi uhapšene su otkako su vlasti proglasile Lukašenka pobjednikom izbora. Većina oporbenih čelnika u zemlji uhapšena je ili prisiljena napustiti zemlju.
Europska unija navodi da Lukašenka smatra "odgovornim za nasilnu represiju od strane državnog aparata" provedenu prije i nakon predsjedničkih izbora, pozivajući se na "otpuštanje ključnih oporbenih kandidata, samovoljna hapšenja i zlostavljanje mirnih demonstranata, kao i zastrašivanje i nasilje nad novinarima".
Viktar Lukašenko, savjetnik za nacionalnu sigurnost svog oca i član bjeloruskog Vijeća sigurnosti, optužen je da je odgovoran za "kampanju represije i zastrašivanja".
Ciljevi druge serije sankcija EU također uključuju Ihara Sergijenka, šef osoblja predsjedničke administracije; Ivana Tertela, šef Odbora državne sigurnosti KGB-a; i predsjednika Istražnog odbora Ivana Naskevič.
Predsjedavajući Ustavnog suda, Pjotr Miklaševič, također je stavljen na crnu listu zbog sudske odluke "kojom su ozakonjeni rezultati lažnih izbora".
EU je Lukašenku i stotinama drugih bjeloruskih dužnosnika nametnula zamrzavanje imovine i zabrane izdavanja viza početkom 2011. godine nakon progona demonstranata nakon predsjedničkih izbora u prosincu 2010. godine.
Većina mjera, uključujući mjere protiv Lukašenka, ukinute su 2016. nakon što je blok zaključio da je Minsk pustio sve političke zatvorenike i da su se odnosi EU i Bjelorusije poboljšali.
Na crnu listu Lukašenko i još 14 osoba dolaze nakon što je u izvještaju utvrđeno "masovno i sustavno" kršenje ljudskih prava u Bjelorusiji prije i nakon predsjedničkih izbora, uključujući izborne prijevare, prekomjerno policijsko nasilje i sustavno mučenje, kao i široko rasprostranjena hapšenja prosvjednika.
Izvješće, koje je pripremio neovisni stručnjak pod pokroviteljstvom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), poziva na nove izbore, trenutno puštanje svih političkih zatvorenika i uspostavu neovisne međunarodne istrage o svim navodima mučenja i zlostavljanja.
"Ovo je izuzetno važno i pravovremeno izvješće koje bilježi širok raspon represije i okrutnosti koje su bjeloruske vlasti pokrenule prema prosvjednicima mirne demokracije i njihovim pristašama", rekla je Rachel Denber, zamjenica ravnatelja za Europu i Srednju Aziju u Human Rights Watchu, 6. novembra.
Denber je pozvala vlade da koriste izvještaj "kao nacrt za djelovanje, kako bi se osiguralo da ni jedan kamen ne ostane na kamenu u potrazi za odgovornošću za zločine u vezi s ljudskim pravima koji se nastavljaju u Bjelorusiji".
