Integracija Zapadnog Balkana ključna je za mir, sigurnost i stabilnost Europe, zaključci su Vijeća Europske unije, koji bi trebali biti usvojeni na sjednici 16. decembra.
Brisel je još jednom potvrdio strateški značaj proširenja Europske unije i zemljama Zapadnog Balkana poručio da proces ostaje zasnovan na zaslugama, vladavini prava i temeljnim vrijednostima Unije, dok dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ostaju neizostavni elementi.
Crna Gora prednjači u pregovorima
Crna Gora prednjači u pregovorima, navedeno je u zaključcima. Zemlja je otvorila svih 33 poglavlja, a 12 je privremeno zatvoreno.
Vlada je pozvana da nastavi ambiciozan plan za završetak pregovora, uz očuvanje političkog konsenzusa. Poseban fokus ostaje na poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.
Crna Gora mora dodatno ojačati pravosuđe, slobodu medija i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodi se u dokumentu.
Broj presuda u slučajevima visoke korupcije je nizak, pa EU traži bolji učinak u istragama, konfiskaciji imovine i transparentnim postupcima.
Potrebno je i usklađivanje izbornog zakonodavstva s europskim standardima, zaključak je EU.
Pozitivno je zabilježen napredak u upravljanju migracijama i ekonomiji, rast je stabilan, bankarski sektor siguran, a tržište rada se poboljšava.
Vijeće traži nastavak strukturnih reformi, smanjenje javnog duga i jačanje fiskalne transparentnosti. Implementacija Plana rasta ide prema planu, donoseći konkretne koristi građanima.
Crna Gora ostaje primjer u regiji po punoj usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući sankcije, te aktivnom učešću u misijama EU, navedeno je u dokumentu Vijeća EU.
Albanija mora ubrzati reforme
Albanija je otvorila svih šest pregovaračkih klastera, što je značajan korak naprijed.
Međutim, tempo reformi mora biti ubrzan, posebno u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, navodi se u dokumentu.
Pozitivno je ocijenjena pravosudna reforma i rad Specijalizirane strukture za borbu protiv korupcije, koja bilježi rezultate u slučajevima visoke korupcije.
EU traži nastavak jačanja neovisnosti pravosuđa, zaštite od političkog utjecaja i dosljednu primjenu sudskih odluka. Napredak je ostvaren i u borbi protiv organiziranog kriminala, uz dobru suradnju s EU i državama članicama.
Albanija je usvojila zakone o pravima manjina, zaštiti podataka i rodnoj ravnopravnosti, ali sloboda medija i izražavanja ostaju izazov.
Potrebno je osigurati pluralizam, transparentnost vlasništva i sigurnost novinara. Vijeće traži sveobuhvatnu izbornu reformu prije narednih izbora, istaknuto je u zaključcima Vijeća EU.
Ekonomija je dobro pripremljena, ali potrebne su dodatne strukturne reforme. Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, a EU pohvaljuje punu usklađenost Albanije sa vanjskom politikom EU, uključujući sankcije, te aktivno učešće u misijama EU.
U Srbiji napredak usporen
Srbija zadržava europski put kao strateški cilj, ali napredak je usporen.
Otvorena su 22 poglavlja, a samo dva zatvorena. Dalji napredak zavisi od reformi u vladavini prava i normalizacije odnosa s Kosovom.
Reforme su usporene, a napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije je minimalan.
Vijeće traži ispunjenje obaveza iz poglavlja 23 i 24, jačanje medijskih sloboda i zaštite novinara, te borbu protiv dezinformacija.
Vijeće se osvrće i na masovne proteste nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba, i poziva na nepristrane istrage i zaštitu slobode okupljanja.
Pozdravlja izmjene medijskog zakonodavstva, ali naglašava potrebu za njihovom punom primjenom.
Također traži sveobuhvatnu izbornu reformu i finalizaciju revizije biračkog spiska.
Na ekonomskom planu, Srbija je dobro pripremljena, ali mora ubrzati strukturne reforme i nastaviti diverzifikaciju energetskih izvora.
Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, navedeno je.
Vijeće EU naglašava važnost rješavanja ratnih zločina i nestalih osoba, te pune suradnje s međunarodnim mehanizmima. Poziva da se prekine glorifikacija ratnih zločinaca i negiranje zločina.
Srbija je povećala usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, ali se očekuje potpuna primjena, posebno sankcija protiv Rusije i Bjelorusije.
Vijeće traži da se izbjegnu potezi i izjave suprotne stavovima EU, te pozdravlja pomoć Ukrajini i aktivno učešće Srbije u misijama EU.
Napredak na europskom putu zavisi od pune implementacije sporazuma iz 2023. o normalizaciji odnosa s Kosovom. Srbija treba početi primjenu obaveza, uključujući priznavanje dokumenata i simbola, te odustajanje od blokiranja članstva Kosova u međunarodnim organizacijama.
Status srpskih struktura na Kosovu mora se rješavati transparentno, a reintegracija kosovskih Srba u institucije je prioritet, zaključak je u dokumentu.
Obje strane moraju izbjegavati provokacije i osigurati sigurnost građana, poručuju iz Brisela.
Vijeće izražava zabrinutost zbog nedostatka pune odgovornosti Srbije za nasilje na Kosovu 2023. i poziva na hitne korake ka sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu.
U Sjevernoj Makedoniji nisu provedene ustavne promjene
Sjeverna Makedonija ostaje privržena europskom putu, ali ustavne promjene na koje se obavezala još nisu provedene.
Nakon njihove implementacije, EU je spremna odmah otvoriti prvi pregovarački klaster.
Napredak zavisi od ispunjenja obaveza iz "fundamentals" klastera, posebno reformi u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Potrebno je jačanje nezavisnosti sudstva, donošenje novog krivičnog zakonika i bolji učinak u istragama i presudama u slučajevima visoke korupcije.
Vijeće traži jačanje osnovnih prava, slobode medija i izražavanja, te sveobuhvatnu izbornu reformu.
Lokalni izbori 2025. bili su konkurentni, ali uz proceduralne nedostatke, navodi se.
Napredak je ostvaren u javnoj administraciji, a ekonomski pokazatelji su solidni, uz očekivanje dodatnih strukturnih reformi. Pozitivno je zabilježen razvoj Koridora VIII, važnog infrastrukturnog projekta.
Implementacija Plana rasta napreduje, donoseći koristi građanima, a EU pohvaljuje i punu usklađenost Sjeverne Makedonije s vanjskom politikom EU, uključujući sankcije.
Dobrosusjedski odnosi i primjena Prespanskog sporazuma ostaju ključni za dalji napredak.
Pred BiH važni zakoni
Nakon odluke Europskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pregovora, Vijeće EU očekuje da BiH ispuni uvjete iz preporuke Europske komisije i 14 ključnih prioriteta definiranih još 2019.
Proces je, međutim, u zastoju. Vijeće poziva sve političke aktere da obnove fokus na europski put i hitno usvoje zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zakon o sudovima, te imenuju glavnog pregovarača.
Napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije izostaje, dok se traži poštovanje odluka Ustavnog suda.
Pozitivno je zabilježena ratifikacija sporazuma s Eurojustom i zakon o zaštiti podataka, ali nedostaje jasna evidencija istraga i presuda.
Vijeće traži jačanje osnovnih prava, slobode izražavanja i poboljšanje izbornog integriteta prije izbora 2026.
Potrebne su i ustavne i izborne reforme u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava, kako bi se osigurala jednakost svih građana.
EU naglašava važnost ekonomskih reformi, implementacije Plana rasta i ratifikacije sporazuma za korištenje sredstava iz Fonda za reforme i rast.
Pozdravlja punu usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, produženje mandata EUFOR-a i poziva na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa.
Navedeno je i da politička blokada u BiH ostaje ozbiljan problem.
Na Kosovu ograničen napredak
Vijeće EU pozdravlja opredijeljenost Kosova za europski put, ali konstatira da je napredak u reformama ograničen.
Potrebno je ubrzati reforme javne uprave, konsolidaciju pravosuđa, borbu protiv korupcije i zaštitu osnovnih prava, posebno slobode izražavanja, gdje nije bilo pomaka.
Zabilježen je određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala.
Parlamentarni izbori u februaru 2025. bili su konkurentni, ali uz izazove, navedeno je. Vijeće traži jačanje izbornog okvira i upozorava na političku blokadu nakon izbora, dok su lokalni izbori ocijenjeni kao transparentni.
Kosovo treba uskladiti viznu politiku s EU i nastaviti ekonomske reforme.
Implementacija Plana rasta je u toku, ali isplate iz Fonda za reforme ovise o ratifikaciji sporazuma.
EU pozdravlja suradnju s EULEX-om i Specijaliziranim vijećima, kao i dobrovoljno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i sankcijama protiv Rusije.
Vijeće naglašava važnost konstruktivnog pristupa regionalnoj suradnji i dijalogu sa Srbijom.
Napredak na europskom putu zavisi od pune primjene sporazuma iz 2023, uključujući formiranje zajednice općina sa srpskom većinom i reintegraciju kosovskih Srba. Obje strane moraju izbjegavati provokacije i osigurati sigurnost i participaciju svih građana, poruka je iz dokumenta Vijeća EU.
Šta je s drugim kandidatkinjama?
Izvan Zapadnog Balkana, Ukrajina i Moldova su uspješno završile screening proces i spremne su za otvaranje svih klastera, uz snažnu podršku EU u reformama, energetskom sektoru i borbi protiv korupcije.
Turska ostaje kandidat, ali pregovori su u zastoju zbog ozbiljnog nazadovanja u demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima.
Gruzija je suočena s ozbiljnim političkim nazadovanjem, što je dovelo do zastoja u procesu pristupanja.
EU naglašava potrebu za ubrzanim reformama, jačanjem medijskih sloboda i regionalnom suradnjom, uz jasnu komunikaciju o prednostima članstva.