Bosna i Hercegovina ostala je bez prvih 108,5 miliona eura iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, jer se političari već dvadeset mjeseci ne mogu dogovoriti o nadležnosti. Taj novac bit će preusmjeren drugim zemljama u regiji ili vraćen u budžet EU.
Europska unija nudi šest milijardi eura zemljama regije kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH jedina nije ispunila preduvjete i usuglasila reformski plan prihvatljiv za Europsku komisiju.
Entitet Republika Srpska odbacuje svako prenošenje nadležnosti na državu, dok dio političara iz Federacije BiH traži da državne institucije barem koordiniraju procesima.
Koje projekte je BiH planirala kandidirati?
Vlasti u dva entiteta u Bosni i Hercegovini planirale su kandidirati infrastrukturne projekte vrijedne više od 2,3 milijarde eura, prema nacrtu Reformske agende u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Planirano je, naprimjer, da se novcem EU završi autocesta na paneuropskom Koridoru 5c koji bi povezao hrvatsku Luku Ploče sve do Budimpešte koja se kroz BiH gradi već 24 godine.
Novcem EU planirana je i modernizacija željezničke pruge koja je izgrađena u vrijeme bivše Jugoslavije.
Domaće željezničke kompanije godinama bilježe višemilionske gubitke, a zastarjela infrastruktura najveći problem predstavlja dijelu privrede koji ovisi o njoj.
Bosna i Hercegovina je ovisna o ruskom plinu koji trenutno dolazi jedinim plinovodom izgrađenim prije više od četiri decenije. Istovremeno, većinu električne energije dobiva iz termoelektrana na ugalj koje su izgrađene u istom periodu.
Energetskom sektoru prijeti kolaps zbog ogromnih dugovanja rudnika, manjka potrebnih resursa, gubitaka i čestih kvarova na proizvodnim objektima i mreži, ali i novih nameta EU na "prljavu" energiju koji dolaze iduće godine.
Federacija Bosne i Hercegovine planirala je financirati energetske projekte vrijedne oko 670 miliona eura i računala je na bespovratna sredstva Europske unije u iznosu od 135 miliona eura.
Republika Srpska je, također, planirala kandidirati dva projekta čija ukupna vrijednost prelazi 355 miliona eura.
Ovaj entitet planirao je kandidirati još nekoliko projekata izgradnje novih elektroenergetskih projekata, no oko njih nije postignuta suglasnost s predstavnicima iz Federacije BiH.
Javne kompanije u Bosni i Hercegovini u vlasništvu su jednog ili drugog entiteta, a Elektroprijenos BiH jedna je od rijetkih koje su registrirane na državnom nivou, a dioničari su mu Federacija BiH i Republika Srpska.
Ova kompanija upravlja dalekovodima u cijeloj zemlji o kojima ovise entitetske elektroprivrede. Elektroprijenos je planirao iz sredstava EU financirati obnovu i nadogradnju postojeće mreže koja trenutno ne može primiti svu struju koja se planira novim vjetroparkovima, solarnim i hidroelektranama.
Osim ovih projekata, BiH je planirala digitalizaciju zemlje, uključujući uvođenje pete generacije mobilne mreže (5G) koja postaje standard i na Istoku i na Zapadu.
Od EU bi se, naprimjer, tražio novac za izgradnju moderne optičke internetske mreže.
Različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini predlagali su još desetke projekata čija vrijednost prelazi tri milijarde eura.
Među njima su novi infrastrukturni i elektroenergetski objekti ili naprimjer otopljavanje škola, no oni se nisu našli u nacrtu Reformske agende.
Koje su 'nepomirljive' razlike?
Predstavnici entiteta i kantona se već gotovo dvije godine ne mogu dogovoriti o ključnim temama kao što su državni zakon o plinu, te nizu pitanja, kao što su obrazovanje, socijalna politika i tržište rada.
Koliko ljudi treba usuglasiti Plan reformi?
Radni tim čine 22 dužnosnika s državnog, entitetskog te kantonalnog nivoa.
Čine ga Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH, predsjednici vlada Federacije BiH i Republike Srpske Nermin Nikšić i Radovan Višković, te državni ministri vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, komunikacija i prometa Edin Forto, financija i trezora Srđan Amidžić i pravde Davor Bunoza, kao i entitetski ministri financija Toni Kraljević i Zora Vidović.
Također, u Radnom timu je deset kantonalnih premijera, i to Predrag Čović, Marija Buhač, Tahir Lendo, Ivan Vukadin, Nihad Uk, Edin Ćulov, Irfan Halilagić, Đuro Topić, Nezir Pivić, Nijaz Hušić i gradonačelnik Brčko distrikta BiH Zijad Nišić.
U radnom timu su i direktori Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za europske integracije Zoran Zeljko i Elvira Habota.
Ova pitanja su, pored ostalog, u izričitoj ustavnoj nadležnosti entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te njenih deset kantona, pa su, naprimjer, porodiljsko odsustvo, zapošljavanje ili školsko gradivo i obuka nastavnika uređeni entitetskim i kantonalnim zakonima.
Odbija se mogućnost donošenja okvirnih državnih zakona i strategija, a sve strane smatraju da se oni drugi trebaju s njima harmonizirati.
Najdublje političke podjele su oko Ustavnog suda BiH.
Vlasti iz Republike Srpske zahtijevaju donošenje posebnog zakona kojim bi se uredio rad i sastav ovog suda, uključujući i isključenje trojice stranih sudaca, bez kojih trenutno ne bi postojao ni kvorum za rad i odlučivanje.
S druge strane, predstavnici iz Federacije BiH traže da se garantira popunjavanje ovog suda sucima koje Narodna skupština RS-a godinama odbija imenovati kao i poštivanje njegovih odluka na cijelom teritoriju države.
Nepomirljive političke razlike nisu samo suštinske, već i terminološke.
Predstavnici Republike Srpske odbacuju korištenje izraza "nacionalni" u bilo kom kontekstu u Reformskoj agendi, na čemu insistiraju predstavnici iz Federacije BiH.
Pored svih političkih razlika, strane su se uspjele dogovoriti o više od tri milijarde eura vrijednih infrastrukturnih projekata, od željeznica, elektromreže do digitalizacije zemlje.
Međutim, to nije dovoljno i Europska komisija je zbog kašnjenja BiH odlučila da neće duže čekati, te je povukla deset posto sredstava planiranih za BiH što će značiti manje sredstava za sve planirane projekte u BiH, a više za druge zemlje regije.