Kapaciteti Vlade Crne Gore za pregovarački proces i ubrzanje evropskog puta upitni su, jer većina članova nema iskustva u toj oblasti, niti baštini suštinske vrijednosti Evropske unije, ocijenila je bivša ministarka za evropske integracije Jovana Marović za Radio Slobodna Evropa.
Ovogodišnji, nepovoljan, Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, predstavljen je 8. novembra u Briselu, sedam dana nakon što je formirana Vlada premijera Milojka Spajića.
Vladu čini 19 ministarstava, pet potpredsjednika, kao i 42 državna sekretara. Parlamentarnu podršku Vladi obezbjeđuju i stranke nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta (DF).
Zauzvrat, za šefa Skupštine, koja ima ključnu ulogu u nadgledanju pregovora i usklađivanju domaćeg sa zakonodavstvom EU, izabran je lider DF-a Andrija Mandić koji se, između ostalog, zalaže za povlačenje sankcija Rusiji koje joj je Crna Gora uvela prateći politiku Evropske unije.
Za ministarku evropskih integracija izabrana je Maida Gorčević, pravnica, bez radnog iskustva u ovoj oblasti.
U profesionalnoj biografiji navodi se da je radila u jednoj izdavačkoj kući.
"To što struka i iskustvo nisu imali ulogu u određivanju personalnih rješenja za ministarske pozicije, nažalost, nije neobično jer je riječ o političkim funkcijama. To je i do sada bio slučaj. Ipak, nedopustivo je da se kod nekih rješenja nije vodilo računa ni o minimalnom poznavanju resora", ocijenila je Jovana Marović.
Glavne kritike iz Brisela
Evropska komisija (EK) u Izvještaju ocjenjuje da Crna Gora nije napredovala u polju vladavine prava, ključnom stubu u procesu pristupnih pregovora za napredovanje ka članstvu u EU. Naglašavaju i da nije postignut napredak u reformi pravosuđa.
Izvještajni period su obilježili napeti i konfrontirajući politički odnosi koji su dovodili do blokade političkog sistema, piše u Izvještaju.
U borbi protiv korupcije zabilježen je samo ograničen napredak.
Ipak, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je Izvještaj EK dobar presjek stanja u državi, ali da nedovoljno stavlja fokus da se u Crnoj Gori poslije više decenija promijenila vlast 2020:
"Od tada je izabrana treća vlada a Crna Gora je demokratski sazrela".
Ministarka Gorčević je nakon Izvještaja poručila da će integracije biti glavni prioritet Vlade.
"Nećemo stati sve dok ne ubrzamo proces EU integracija", navela je Gorčević.
Crna Gora je već 11 godina kandidat za članstvo u EU. U tom periodu otvorila je sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri, od kojih posljednje 2017. godine.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da Crna Gora neće zatvoriti nijedno poglavlje dok ne sprovede reforme iz poglavlja 23 i 24.
Picula: Izvještajem niko ne može biti zadovoljan
Izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu, Tonino Picula ocjenjuje za RSE da Izvještajem niko ne može biti zadovoljan te da je ozbiljna stagnacija Crnoj Gori oduzela dragocjeno vrijeme.
"I to u ključnom periodu kada je obnovljen interes EU za politiku proširenja. Izgubljena je optimalna prilika da u ovom mandatu evropskih institucija napravi značajne pomake".
Kako navodi, Crna Gora je formalno i dalje predvodnik evropskih integracija na Zapadnom Balkanu.
"Podgorica može ponovo uhvatiti potreban ritam, ali za to su potrebni konkretni rezultati, a ne samo deklaracije i prigodno imenovanje stranaka".
Podsjetio je da je predsjednik Jakov Milatović prije par mjeseci tražio od EK da odgodi ovogodišnji Izvještaj o napretku kako bi Vlada i parlament dobili više vremena:
"Međutim, osim formiranja parlamenta na čelu s četničkim vojvodom, nikakvi iskoraci nisu napravljeni koji bi to opravdavali. Ne treba odgađati izvještaje evropskih institucija, već se ne mogu više odgađati ključne reforme u zemlji".
Picula naglašava da se od novog parlamenta i vlade očekuje da pokažu predanost na putu Crne Gore ka EU i ispune očekivanja velikog postotka građana koji žele svoju državu u EU.
"Žao mi je što kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru u ovom mandatu neću biti u mogućnosti da čestitam Podgorici na zatvaranju pregovora iako je to bio dostižan cilj".
'Dalji proces zavisiće od pregovaračke strukture'
Jovana Marović ukazuje da će dalji proces zavisiti i od pregovaračke strukture koju će Spajićeva Vlada formirati.
"Ni ova Vlada nije uspjela da napravi otklon od partijskih kompromisa kao dominantnog modela za formiranje, a tek treba da vidimo kadriranje u ministarstvima i da li će važne pozicije u pregovaračkoj strukturi opet biti predmet partijskih dogovora, što bi opet uticalo na njenu funkcionalnost".
Navodi da će na proces integracija uticati i unaprijed dogovorena rekonstrukcija Vlade za godinu.
"Teško je objasniti logiku dijela Sporazuma o formiranju Vlade koji unaprijed predviđa način njene rekonstrukcije bez prethodne evaluacije, odnosno prije nego su ministri stupili na funkcije".
Naime, prema dogovoru sa Spajićem, u Vladu će krajem sledeće godine ući najmanje četiri ministra DF-a. Do tada će njihovi kadrovi u tim resorima pokrivati pozicije državnih sekretara.
"To je koalicija koja, uprkos deklarativnom zalaganju za članstvo u EU, ne baštini vrijednosti i principe koje su u središtu ove nadnacionalne tvorevine", kaže Marović.
Crna Gora je postala kandidat, otvorila sva poglavlja a privremeno zatvorila tri, tokom vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Za vrijeme te vlasti 2017. je došlo do zastoja u integracijama. Napretka u integracijama nije bilo ni nakon 2020. godine, kada su vlast preuzele vlade, prvo, Zdravka Krivokapića, a potom Dritana Abazovića.
Zbog kritika da je tokom jednoipogodišnjeg mandata Krivokapića u potpunosti zaustavljen evropski put Crne Gore, on je smijenjen a na obećanjima deblokade i ubrzanja integracija izglasana je Vlada Dritana Abazovića.
Nova ministarka za evropske integracije Maida Gorčević, radila je kao savjetnica za manjinska prava u Vladi Zdravka Krivokapića.
Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije odnosi se na mandat Abazovićeve Vlade.
Iako je ocjena učinaka za period te Vlade niža od prethodne godine, doskorašnji premijer je posljednji Izvještaj EK ocijenio pozitivnim:
"U Izvještaju je konstatovano da su tokom 2022. pokrenute istorijske stvari vezano za krupne slučajeve borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije", rekao je Abazović.
Tokom njegove vladavine donijeto je više odluka suprotnih preporukama Evropske unije, što je notirano u Izvještaju.
Među njima je i Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom kada su ignorisali negativno mišljenje Evropske komisije. Pored toga, suprotno Mišljenju Venecijanske komisije, 12. decembra prošle godine, usvojili su izmijenjeni Zakon o predsjedniku.
Dugo su oklijevali i da se odrede prema eksplicitnom zahtjevu Brisela o ukidanju ekonomskog državljanstva i usklađivanju vizne liberalizacije sa standardima EU, uprkos tome što je posledica mogla biti ukidanje bezviznog režima za građane.
Članstvo u EU podržava gotovo 80 građana Crne Gore.
