Albanija će 15. oktobra otvoriti prvi klaster pregovora sa Evropskom unijom, čime će se i procesu pridruživanja odvojiti od Sjeverne Makedonije, koja nije ispunila uslov da promeni Ustav i uvede bugarsku zajednicu u Preambulu. Za premijera Mickoskog, ovo je loša poruka građanima Makedonije, dok opozicioni SDSM vidi težak poraz vladine politike.
Na dan kada u posjetu Sjevernoj Makedoniji stiže Viktor Orban, premijer Mađarske, zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom unijom (EU), iz Brisela je stigla vijest - Albanija će otvoriti prvi klaster u pristupnim pregovorima sa EU. Time se neformalno odvaja od Sjeverne Makedonije, iako su zajedno krenuli evropskim putem na početku pregovora prije dvije godine.
Ovakvu odluku donijeli su 25. septembra ambasadori zemalja članica EU. U dokumentu iz Brisela u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, navodi se da je Albanija "sada dovoljno pripremljena u ovoj fazi za pregovore o klasteru 1".
Razlog je to što Sjeverna Makedonija do sada nije ispunila uslov koji je postavila Bugarska - da promijeni Ustav i u njega uključi bugarsku manjinu. Ovaj uslov je ušao u pregovarački okvir koji je makedonsko Sobranje izglasalo u julu 2022. godine, pod nazivom pozatim u javnosti kao "francuski prijedlog". Tadašnja opozicija predvođena VMRO-DPMNE bila je protiv ustavnih amandmana.
Nakon izbora u maju ove godine, na kojima je pobijedila VMRO-DPMNE, Vlada premijera Hristijana Mickoskog jasno je dala do znanja da želi ponovo pregovarati o tzv. "francuskom prijedlogu".
Mickoski je početkom septembra rekao da su ustavni amandmani sa odloženim dejstvom jedno od mogućih rješenja, pod uslovom da postoji jasna garancija za članstvo u EU.
Mickoski: Dosta je dvostrukih standarda
Premijer Mickoski ocijenio je da je odluka loša poruka makedonskim građanima i da je riječ o "diktatu".
“Mi kao država imamo pređeno mnogo u ove dvije i po decenije otkako smo krenuli na put ka članstvu u EU. Mislim da mnoge stvari koje niko nije uradio, ko je sada kandidat ili pregovarač ili je sada član, a mi smo to uradili, a koje nemaju veze sa Kopenhaškim kriterijumima. Mi smo jedinstven slučaj u kojem su bilateralni sporazumi uslovi u pregovaračkom okviru", rekao je Mickoski.
On je rekao da "dijeli utisak sa velikom većinom građana Makedonije da više ne treba prihvatati uslove, bez garancija, na račun nacionalnih ustupaka i identitetskih ustupaka".
"Samo se iživljavaju nad nama, dosta je. Spremni smo i želimo da započnemo pregovore. Pregovori znače jačanje institucija, obogaćivanje kapaciteta, ne znače članstvo. Šta je toliko teško da se prihvati naš prijedlog, da ove izmjene budu efektivne kada bugarski parlament ratifikuje pristupni protokol za nas kao državu u EU, ako neko ima časne namjere. Očigledno je da neko nema časne namjere", rekao je Mickoski.
On je govorio i o pristupu koji je ponudio na sastanku koji je 19. septembra održan u Briselu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i liderima zemalja Zapadnog Balkana. Mickoski je rekao da je ponudio "evropski pristup", razgovore bez diktata i uslovljavanja.
Vredi, koalicioni partner VMRO-DPMNE, ostaje privržen putu evropskih integracija, rekao je prvi potpredsjednik Vlade i ministar životne sredine Izet Medžiti.
"Vlada i Vredi ostaju posvećeni ovom pitanju, koje je jedan od glavnih prioriteta u našoj politici. Nadam se da ćemo brzo pronaći rješenje”, rekao je Medžiti.
Opozicija: Težak poraz vladine politike
Opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) smatra da je razdvajanje Albanije i Sjeverne Makedonije težak poraz politike Vlade u evropskim integracijama države.
"Prije svega, ovo je ogromna katastrofa za budućnost građana. Nažalost, ova nova propuštena šansa će uticati na mnoge porodice i čitavu novu generaciju. Ovo ubija nadu da naša država može da napreduje i da se razvija", rekao je Venko Filipče, predsjednik SDSM-a.
Prema njegovim rečima, najveća tragedija je to što VMRO-DPMNE zapravo želi ponovnu bilateralizaciju evropskih pregovora i spora sa Bugarskom.
"Svima treba da bude jasno, spor sa Bugarskom više nije bio bilateralni. Više ne pregovaramo sa Bugarskom, već sa EU, a VMRO-DPMNE želi da ga (spor) bilateralizuje. Kako planira Mickoski sa retorikom svađa i konflikata da obezbijedi bolje uslove sa Bugarskom u bilateralnoj komunikaciji?", rekao je Filipče.
Stajanje u mjestu ili nazadovanje
Simonida Kacarska iz Evropskog političkog instituta (EPI) kaže za RSE da je druga međuvladina konferencija Albanije sa Evropskom unijom očekivani događaj koji je još početkom septembra najavio evropski komesar za proširenje Oliver Varhei.
"Ostajemo na istoj poziciji na kojoj smo bili, Albanija će formalno biti ispred u tom procesu, kao i mnoge zemlje u regionu. Nećemo imati napretka u formalnom procesu pristupanja i ostaćemo u istom statusu kvo u kojem smo bili u julu 2022.", rekla je Kacarska za RSE.
Prema njenim riječima, ne može se očekivati nastavak pregovora Sjeverne Makedonije sa EU bez okončanja procesa sa ustavnim izmjenama.
"Ali to ne znači zanemariti druge procese kao što su plan rasta i reformska agenda, na koje treba da se fokusriaju mnogi napori paralelno sa formalnim pregovorima o članstvu", ocjenjuje Kacarska.
Poruka Brisela
Evropska komisija sa nestrpljenjem očekuje što je moguće prije početak pregovora o poglavlju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, izjavila je 26. septembra Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije za proširenje, susjedsku politiku i međunarodna partnerstva.
"Naš stav je vrlo jasan, Komisija se raduje početku pregovora o klasteru "Osnovne vrijednosti" sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom što je prije moguće, nakon što Sjeverna Makedonija ispuni relevantne kriterije dogovorene sa Vijećem", rekla je Pisonero.
Kako je rekla, ti "relevantni kriterijumi" podrazumijevaju ustavne amandmane za uključivanje Bugara u Ustav.
Evropsko vijeće pozvalo je Sjevernu Makedoniju da ubrza implementaciju ovih izmjena, rekla je Pisonero, dodajući da su odluke o narednim koracima u procesu pridruživanja odgovornost zemalja članica EU, a ne Evropske komisije.
Visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost EU Žozep Borelj (Josep Borrell) imao je 25. septembra u Njujorku neformalni sastanak sa liderima Zapadnog Balkana, kojem je prisustvovala i makedonska predsjednica Siljanovska-Davkova.
Borelj je rekao da je članstvo regiona u EU na dohvat ruke.
Kako je Grčka odblokirala albanski put ka EU
Početak otvaranja prvog poglavlja za Albaniju doveden je u pitanje zbog neslaganja Grčke, nakon hapšenja Fredija Belerija, koji je u maju prošle godine izabran za gradonačelnika albanskog primorskog grada Himare, u kojem živi velika grčka manjina.
Beleri je uhapšen pod optužbom za kupovinu glasova, što je negirao, ali mu ipak nije bilo dozvoljeno da položi zakletvu.
Stvari su se promijenile nakon što je Nova demokratija, vladajuća stranka u Grčkoj, kandidovala Belerija za poslanika i osvojila mjesto u Evropskom parlamentu. Tada su mu albanske vlasti dozvolile da ode u Strazbur, preuzme mjesto poslanika i glasa za izbor predsjednika Evropske komisije. Početkom septembra pušten je na uslovnu slobodu.
Bugarski uslovi
Put Sjeverne Makedonije i Albanije ka članstvu u EU spojen je sa početkom pregovora u ljeto 2022. Tada je održana prva međuvladina sjednica Skoplja i Tirane sa Briselom, ali je otvaranje klastera pomjereno za drugu međuvladinu sjednicu.
Ranije, u novembru 2020, Bugarska je stavila veto na makedonski pregovarački okvir s Evropskom unijom zbog spora oko jezika, istorije i bugarske manjine.
Uz posredovanje evropskih partnera pronađen je kompromis za pregovarački okvir Sjeverne Makedonije, koja je prihvatila da se u preambulu Ustava, pored postojećih, doda i bugarska zajednica. S druge strane se, pak, zadržala jasna formulacija za makedonski jezik, sa tim što je Bugarska dala unilateralnu izjavu u kojoj je izrazila svoj stav po ovom pitanju – da makedonski jezik ne postoji, već da je dijalekt bugarskog jezika.
Nakon postignutog rješenja, Sjeverna Makedonija je 19. jula 2022. godine održala Prvu međuvladinu konferenciju sa EU u okviru procesa pristupanja. Da bi se održala druga i počelo da se otvaraju poglavlja, makedonski parlament treba da donese ustavne izmjene kojim će Bugare uključiti u Preambulu.
Facebook Forum