Eritreja je navodno pokrenula sveobuhvatnu ofanzivu u regionu Tigraj, duž granice sa sjevernom Etiopijom, što bi moglo voditi eskalaciji. Borbe su obnovljene prošlog mjeseca protiv snaga Tigraja čije su vlasti potom poručile narodu da se spremi za rat.
Povratak u borbu srušio je martovsko primirje kao i nade u mirno rješavanje dvogodišnjeg rata u kojem su, kako se izvještava, obje strane u sukobu počinile ratne zločine, pišu svjetski mediji.
Navodi o borbama duž granice
Snage u etiopskom regionu Tigraj saopštile su da su trupe iz susjedne Eritreje u utorak, 20. septembra, započele sveobuhvatnu ofanzivu, javio je BBC ukazujući da bi to moglo označiti eskalaciju sukoba nakon propasti petomjesečnog primirja prošlog mjeseca.
Vlade Eritreje i Etiopije još nisu komentarisale tvrdnje glasnogovornika Narodnooslobodilačkog fronta Tigraja (TPLF) da su eritrejske trupe pokrenule ofanzivu u etiopskom Tigraju i da se vode teške borbe u nekoliko područja duž granice. Pristup Tigraju je, napominje britanski javni servis, jako ograničen i teško je dobiti nezavisnu potvrdu o borbama.
"Eritreja raspoređuje cijelu svoju vojsku, kao i rezerviste", rekao je portparol TPLF-a Getaču Red (Getachew) u tvitu, dodajući da u ofanzivi učestvuju i etiopske trupe.
Izvještaji da Eritreja mobilizuje vojne rezerviste kako bi ojačala svoju vojsku postojali su još prošle sedmice, ističe BBC i dodaje da su obavještenja o mobilizaciji, prema riječima svjedoka, podijeljena u glavnom gradu Asmari, drugom po veličini gradu, Kerenu, zapadnom gradu Tesenai i drugim područjima.
Međutim, ministar informisanja Eritreje rekao je da je pozvan "mali broj" rezervista, negirajući da je cjelokupno stanovništvo mobilisano.
Sukob je prvi put izbio u novembru 2020. nakon masovnog sukoba između premijera Etiopije Abija Ahmeda (Abiy) i TPLF, koji kontroliše region. Eritreja je intervenisala na strani etiopske vojske, ali je navodno povukla većinu svojih trupa prošle godine.
Pozivi za rat
Nakon što su optužile Eritreju za pokretanje sveobuhvatne ofanzive duž granice sa sjevernom Etiopijom, vlasti koje kontrolišu region Tigraj pozvale su narod da se spremi za rat, piše Asošiejtid pres (The Associated press).
TPLF, koji kontrolišu region Tigraja, izdali su kasnije u utorak poziv narodu na "egzistencijalni izazov" zatraživši od svojih ljudi da budu, kako je navedeno, "potpuno dostupni za svestrani rat" koji vode.
Istog dana, dodaje AP, američki izaslanik na Rogu Afrike Majk Hamer (Mike Hammer) rekao je novinarima da Vašington prati kretanje eritrejskih trupa preko granice te je izrazio zabrinutost i osudu. Ponovio je poziv zaraćenim stranama da uđu u pregovore rekavši da "nema vojnog rješenja za sukob".
Također, Britanija i Kanada su prošle sedmice objavile preporuke za putovanja, u kojima su svojim građanima u Eritreji poručili da budu na oprezu nakon što su tamošnje vlasti pozvale građane da se jave na vojnu dužnost.
Čini se da će potpuni ulazak Eritreje u rat u region Tigraja, zakomplikovati sve mirovne napore između lidera TPLF i etiopskog premijera Abija koji je popravio veze s Eritrejom čim je došao na vlast 2018. Za vlasti u Tigraju, naglašava AP, predsjednik Eritreje Isaias Afverki (Afwerki) ostaje neprijatelj dvije decenije nakon što su Etiopija i Eritreja vodile krvavi granični rat.
Humanitarna katastrofa i ratni zločini
Dvogodišnji rat u Tigraju – od novembra 2020. do marta ove godine - stvorio je humanitarnu katastrofu u sjevernoj Etiopiji; na hiljade ljudi je ubijeno, a milioni raseljeni, napisao je Rojters (Reuters) ukazujući na izvještaje o mogućim ratnim zločinima koje su počinile obje strane sukoba.
Vlada etiopskog premijera Abija, ističe Rojters, optužuje TPLF - koja je dominirala etiopskom vladajućom koalicijom sve do Abijevog dolaska na vlast - da pokušava ponovo potvrditi dominaciju Tigraja nad Etiopijom, dok TPLF optužuje Abija za pretjeranu centralizaciju moći i tlačenje stanovnika Tigraja.
U novom dokumentu Ujedinjenih nacija (UN) navodi se da je više od 200.000 ljudi pobjeglo od posljednjih borbi dok je, ističe Rojters, komisija UN-a za ljudska prava saopštila 19. septembra da ima razumne osnove vjerovati da etiopska vlada "koristi gladovanje kao metodu ratovanja". Vlada Etiopije ranije je nazvala istragu komisije "politički motivisanom".
Nastavak sukoba u region Tigraja je, prema procjenama istražitelja UN-a povećao rizik od "daljih zločina", ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse) ukazujući na izvještaj komisije koji izražava sumnju da su ratne zločine počinile snage s obje strane sukoba.
Komisija eksperata za ljudska prava u Etiopiji navela je da je pronašla dokaze o širokom spektru kršenja prava i da postoje "razumni razlozi za vjerovanje da su savezna vlada i savezničke regionalne vlade država počinile i nastavljaju da čine zločine protiv čovječnosti progona na etničkoj osnovi i druga nehumana djela".
Stručnjaci su, dodaje AFP, istakli užasavajuću situaciju u Tigraju, gdje su vlada i njeni saveznici više od godinu dana uskratili pristup osnovnim uslugama, uključujući internet i bankarstvo za oko šest miliona ljudi i gdje su stroga ograničenja humanitarnog pristupa ostavila na cjedilu 90 odsto populacije.
Predsjednica komisije Kari Beti Murungi (Kaari Betty)opisala je humanitarnu krizu u Tigraju kao "šokantnu, kako po obimu tako i po trajanju" te je pozvala međunarodnu zajednicu da ne "zatvara oči" već da poveća napore za osiguranje prekida neprijateljstava i obnovu humanitarne pomoći.
"Neuspjeh da se to učini bio bi katastrofalan za etiopski narod i imao bi šire implikacije na mir i stabilnost u regionu", kazala je ona.
Etiopski pobunjenici zauzeli grad pod zaštitom UNESCO-a
Facebook Forum