Na spisak društvenih devijacija u Crnoj Gori, dodato je i verbalno i fizičko nasilje nad zdravstvenim radnicima za koje čak i ljekari kažu da je postala bizarna moda.
Problem učestalih napada na zdravstvene radnike je toliko eskalirao da je došao i do Skupštine Crne Gore u kojoj je danas održano konsultativno saslušanje ministara unutrašnjih poslova i zdravlja: Raška Konjevića i Miodraga Radunovića, čelnika nekoliko zdravstvenih institucija i predstavnika dva sindikata zdravstva.
Iako se današnjim saslušanjem neće ništa riješiti, čini se da će sama rasprava o problemu biti značajan doprinos njegovom rješavanju, a poslanik opozicione Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja je sublimirao prijedloge od kojih je prvi bio da se postojeći zakoni dosljedno primjenjuju.
"Iznijeto je dosta prijedloga za koje ja mislim da stvaraju dovoljno prostora da se ovaj problem riješi, da se pratnja pacijenata u urgentnom bloku svede na jednu osobu, da se posjete bolesnicima svedu na jednu ili dvije osobe.Takođe jedna od mjera koje ne traže dodatnu finansijsku pomoć, a smanjuje mogučnost nekog konflikta sa zdravstvenim radnicima je ideja o uspostavljanju institucije zaštitnika prava zdravstvenih radnika ili Ombudsmana. Bilo je iznošenja mišljenja da se zdravstvenim radnicima da status službenog lica i tu koliko sam video ima različitih mišljenja, tumačenja."
Napadi na ljekare kulminirali su sredinom februara kada je grupa huligana iz Zagoriča skoro tri sata maltretirala osoblje Urgentnog centra, slomila vrata na toj zdravstvenoj ustanovi, vrijedjala i nasrtala na policiju.
Incident se dogodio u holu Urgentnog centra, pošto je tu dovezen njihov prijatelj Dražen Boričić koji je pokušao je da izvrši samoubistvo vatrenim oružjem. Njegovi drugovi iz podgoričkog naselja Zagorič odmah su došli, nakon čega su od direktora UC-a Vladimira Dobričanina i medicinskih tehničara zahtijevali da ih puste da vide Boričića koji je tada bio u operacionoj sali. Zagoričani su tada, prema navodima svjedoka, u hodniku vikali na ljekare i pacijente koji su se tu našli.
Pošto su Zagoričane izveli iz UC, policajci su medicinsko osoblje upoznali s mogućnošću da protiv njih podnesu krivične prijave. Pošto je prijava izostala mladići nijesu privedeni.
Policija se tada našla pod kritikom javnosti zato što to nije procesuirano po službenoj dužnosti, pa je naknadno reagovala unutrašnja kontrola MUP-a koja je obavila saslušanja o eventualnim propustima policajaca prilikom intervencije.
"Reakcija policije u tom konkretnom slučaju nije bila odgovarajuća", kaže ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević.
"Ispred mene je nalaz unutrašnje kontrole i koji je završen i iz kojeg će se pokrenuti odgovarajuće procedure prema onim službenicima koji su u liniji rada to veće napravili određene profesionalne propuste."
Organizacioni problemi
Slučaj iz februara je učinio da se problem sve učestalijih napada na zdravstvene radnike nadje u centru pažnje javnosti. Medjutim, iako je očigledno da treba pojačati obezbjedjenje zdravstvenih službi i pojačati kaznenu politiku, postoje i sasvim trivijalni, organizacioni problemi koji doprinose nastanku problematičnih situacija.
"Rad urgentnog centra je u proteklom period bio znatno otežan jer su zaposleni u urgentnom centru morali da ordiniraju terapiju koju pacijenti nijesu mogli da dobiju u domovima zdravlja. Sada zamislite vi kada dođu ljudi koji su životno ugroženi, a tamo već čeka red od 10 do 15 pacijenata koji žele da prime terapiju. Tada nervoza raste i nervozni su i zaposleni i pacijenti u tom centru. Drugo je transport pacijenata. Dom zdravlja organizuje transport i u polasku i u povratku tog pacijenta do devet sati. Međutim, pratnja pacijenta mora da ide kod izabranog ljekara za nalog, da ode po nalog, da donese nalog u Blok 5 da bi služba Doma zdravlja tog pacijenta prevela kući. Vi sada imate pacijente koji se u Urgentnom centru zadržavaju nepotrebno dugo i čisto zbog oganizacionog problema neki pacijent se tu uz pratnju nalazi predugo i tako nastaje nervoza", kaže hirurg Kliničkog centra, Vladimir Pavićević.
Najizloženiji napadima su Dom zdravlja, Hitna pomoć i naročito Urgentni centar. Direktor ove ustanove, ujedno i hirurg, Vladimir Dobričanin pozdravlja nastojanje Skupštine da radi na pronalaženju rješenja.
Dobričanin kaže da bi davanje statusa službenog lica zdravstvenim radnicima riješilo problem, odgovorio i na pitanje - da li je status službenog lica rješenje ukoliko se ima u vidu da nasilnike, kada dobiju nagon da nekog napadnu to, vjerovatno, ne zanima previše.
"To je jedan sistemski odgovor koji nama mnogo znači. To je samo jedan od elemenata koji mora da bude u sklopu jedne sistemske zaštite zdravstvenih radnika i lekara na prvom mestu zdravstvenog sistema Crne Gore. Ovo mora da prati dobro obezbeđenje, dobar odgovor policije, tužilaštva."
Direktor Doma zdravlja Podgorica, doktor Nebojša Kavarić, za RSE kaže da je nasilje nad zdravstvenim radnicima dobilo karakteristike bizarne mode, te da bi rješenje problema moralo da podrazumijeva veoma složen i sveobuhvatan pristup.
"Na državnom niovu treba sklopiti aranžmane koji će garantovati fizičku sigurnost. Država sa druge strane kroz popularizaciju značaja i uloge zdravstvenih radnika treba da smanji neopravdan pritisak od bilo koga, od medija, pojedinačnih slučajeva, organizovanih grupa, vlade ili NVO. Treba svi da uključimo najširu javnost u to."
Problem učestalih napada na zdravstvene radnike je toliko eskalirao da je došao i do Skupštine Crne Gore u kojoj je danas održano konsultativno saslušanje ministara unutrašnjih poslova i zdravlja: Raška Konjevića i Miodraga Radunovića, čelnika nekoliko zdravstvenih institucija i predstavnika dva sindikata zdravstva.
Iako se današnjim saslušanjem neće ništa riješiti, čini se da će sama rasprava o problemu biti značajan doprinos njegovom rješavanju, a poslanik opozicione Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja je sublimirao prijedloge od kojih je prvi bio da se postojeći zakoni dosljedno primjenjuju.
"Iznijeto je dosta prijedloga za koje ja mislim da stvaraju dovoljno prostora da se ovaj problem riješi, da se pratnja pacijenata u urgentnom bloku svede na jednu osobu, da se posjete bolesnicima svedu na jednu ili dvije osobe.Takođe jedna od mjera koje ne traže dodatnu finansijsku pomoć, a smanjuje mogučnost nekog konflikta sa zdravstvenim radnicima je ideja o uspostavljanju institucije zaštitnika prava zdravstvenih radnika ili Ombudsmana. Bilo je iznošenja mišljenja da se zdravstvenim radnicima da status službenog lica i tu koliko sam video ima različitih mišljenja, tumačenja."
Napadi na ljekare kulminirali su sredinom februara kada je grupa huligana iz Zagoriča skoro tri sata maltretirala osoblje Urgentnog centra, slomila vrata na toj zdravstvenoj ustanovi, vrijedjala i nasrtala na policiju.
Incident se dogodio u holu Urgentnog centra, pošto je tu dovezen njihov prijatelj Dražen Boričić koji je pokušao je da izvrši samoubistvo vatrenim oružjem. Njegovi drugovi iz podgoričkog naselja Zagorič odmah su došli, nakon čega su od direktora UC-a Vladimira Dobričanina i medicinskih tehničara zahtijevali da ih puste da vide Boričića koji je tada bio u operacionoj sali. Zagoričani su tada, prema navodima svjedoka, u hodniku vikali na ljekare i pacijente koji su se tu našli.
Pošto su Zagoričane izveli iz UC, policajci su medicinsko osoblje upoznali s mogućnošću da protiv njih podnesu krivične prijave. Pošto je prijava izostala mladići nijesu privedeni.
Policija se tada našla pod kritikom javnosti zato što to nije procesuirano po službenoj dužnosti, pa je naknadno reagovala unutrašnja kontrola MUP-a koja je obavila saslušanja o eventualnim propustima policajaca prilikom intervencije.
"Reakcija policije u tom konkretnom slučaju nije bila odgovarajuća", kaže ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević.
"Ispred mene je nalaz unutrašnje kontrole i koji je završen i iz kojeg će se pokrenuti odgovarajuće procedure prema onim službenicima koji su u liniji rada to veće napravili određene profesionalne propuste."
Organizacioni problemi
Slučaj iz februara je učinio da se problem sve učestalijih napada na zdravstvene radnike nadje u centru pažnje javnosti. Medjutim, iako je očigledno da treba pojačati obezbjedjenje zdravstvenih službi i pojačati kaznenu politiku, postoje i sasvim trivijalni, organizacioni problemi koji doprinose nastanku problematičnih situacija.
"Rad urgentnog centra je u proteklom period bio znatno otežan jer su zaposleni u urgentnom centru morali da ordiniraju terapiju koju pacijenti nijesu mogli da dobiju u domovima zdravlja. Sada zamislite vi kada dođu ljudi koji su životno ugroženi, a tamo već čeka red od 10 do 15 pacijenata koji žele da prime terapiju. Tada nervoza raste i nervozni su i zaposleni i pacijenti u tom centru. Drugo je transport pacijenata. Dom zdravlja organizuje transport i u polasku i u povratku tog pacijenta do devet sati. Međutim, pratnja pacijenta mora da ide kod izabranog ljekara za nalog, da ode po nalog, da donese nalog u Blok 5 da bi služba Doma zdravlja tog pacijenta prevela kući. Vi sada imate pacijente koji se u Urgentnom centru zadržavaju nepotrebno dugo i čisto zbog oganizacionog problema neki pacijent se tu uz pratnju nalazi predugo i tako nastaje nervoza", kaže hirurg Kliničkog centra, Vladimir Pavićević.
Najizloženiji napadima su Dom zdravlja, Hitna pomoć i naročito Urgentni centar. Direktor ove ustanove, ujedno i hirurg, Vladimir Dobričanin pozdravlja nastojanje Skupštine da radi na pronalaženju rješenja.
Dobričanin kaže da bi davanje statusa službenog lica zdravstvenim radnicima riješilo problem, odgovorio i na pitanje - da li je status službenog lica rješenje ukoliko se ima u vidu da nasilnike, kada dobiju nagon da nekog napadnu to, vjerovatno, ne zanima previše.
"To je jedan sistemski odgovor koji nama mnogo znači. To je samo jedan od elemenata koji mora da bude u sklopu jedne sistemske zaštite zdravstvenih radnika i lekara na prvom mestu zdravstvenog sistema Crne Gore. Ovo mora da prati dobro obezbeđenje, dobar odgovor policije, tužilaštva."
Direktor Doma zdravlja Podgorica, doktor Nebojša Kavarić, za RSE kaže da je nasilje nad zdravstvenim radnicima dobilo karakteristike bizarne mode, te da bi rješenje problema moralo da podrazumijeva veoma složen i sveobuhvatan pristup.
"Na državnom niovu treba sklopiti aranžmane koji će garantovati fizičku sigurnost. Država sa druge strane kroz popularizaciju značaja i uloge zdravstvenih radnika treba da smanji neopravdan pritisak od bilo koga, od medija, pojedinačnih slučajeva, organizovanih grupa, vlade ili NVO. Treba svi da uključimo najširu javnost u to."
