Dostupni linkovi

Escobar i Lajčak poručili Prištini da se izjasni kakvu Zajednicu želi


Gabriel Escobar i Miroslav Lajčak u Prištini, 31. januar 2022.
Gabriel Escobar i Miroslav Lajčak u Prištini, 31. januar 2022.

Kosovo je ravnopravna strana u dijalogu sa Srbijom i dve strane treba da nastave da rade na normalizaciji odnosa i realizaciji do sada postignutih sporazuma, uključujući onaj o Zajednici opština sa srpskom većinom (ZSO), zaključak je posete Prištini specijalnog predstavnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Gabriela Escobara i specijalnog predstavnik Evropske unije (SAD) za dijalog Miroslava Lajčaka.

Oni su na zajedničkoj konferenciji za novinare u Prištini 2. februara naveli da se teritorijalni integritet i suverenitet Kosova ne dovodi u pitanje, te da niko nije zainteresovan da na Kosovu stvara novu Republiku Srpsku, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini.

Escobar i Lajčak su na Kosovo boravili od 31. januara i sastali su se sa predstavnicima pozicije i opozicije, kao i sa predstavnicima civilnog sektora, kako bi se pripremio teren za nastavak dijaloga.

Jedna od tema razgovora je bila i ZSO, koja je dogovorena u okviru dijaloga 2013. godine, dok su principi usaglašeni 2015.

'Bosnizacija' Kosova
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:08 0:00

ZSO obaveza Kosova, dogovoriti modele

Escobar je ponovio da je Kosovo u obavezi da sprovede do sada postignute dogovore ali da međunarodna zajednica nije tu da nameće rešenja koja se tiču nesuglasica između Prištine i Beograda, već da dve strane treba same da se dogovaraju.

Govoreći o eventualno novim modelima za formiranje ZSO, Escobar je rekao kako "to ne mora da bude neka Zajednica koja podriva suverenitet", ali da o tome treba da razgovaraju Kosovo i Srbija.

"Mi verujemo da svi ranije postignuti dogovori treba da se sprovedu, nismo tu da kažemo šta treba da se uradi, na svakoj strani je da kaže kako ta zajednica treba da izgleda i da se to dogovori u okviru dijaloga", rekao je Escobar.

Formiranje ZSO je kamen spoticanja u dijalogu duži niz godina, odnosno od kako je Ustavni sud utvrdio da principi o Zajednici nisu u potpunosti usklađeni sa duhom Ustava Kosova.

Kosovske vlasti odbijaju da realizuju ovaj sporazum jer smatraju da je štetan i da će loše uticati na funkcionalnost zemlje, dok Srbija insistira da se ovaj sporazum sprovede onako kako je dogovoren u Briselu.

Evropski izaslanik za dijalog Miroslav Lajčak je podvukao da se poštuje ustavni poredak Kosova, ali i principi Kosova u dijalogu sa Srbijom, ali da međunarodna zajednica očekuje napredak.

Napomenuo je da je Kosovo ravnopravan partner u dijalogu i da ništa ne može da bude nametnuto bez saglasnosti zvanične Prištine, ponavljajući da svima treba da bude jasno da niko ne želi da stvori novu Republiku Srpsku.

"I mislim da sam bio jasan kada sam rekao da niko to ne želi samo ono što je dogovoreno treba da se sprovede, ima čitav spisak koji treba da se realizuje sa obe strane, Zajednica je jedna od toga. Umesto da kažemo šta ne želimo, zašto ne kažemo šta želimo, ako želimo ukidanje paralelnih institucija, jasna pravila na severu... Nemojte da se plašite nečega što ne postoji, niko ne želi to vama da nametne, vi ste ravnopravni partneri, nema razloga da budete uplašeni od procesa koji vi vodite sa Srbijom, treba reći šta želite", rekao je Lajčak.

U međuvremenu, Escobar je rekao i da su SAD tu da pruže podršku dijalogu, koji se vodi posredstvom EU i rekao kako očekuje da se poštuje i Vašingtonski sporazum, koji je potpisan septembra 2020. godine u Beloj kući.

"Vašingtonski sporazum je od koristi, mi to vidimo kao meru izgradnje poverenja, kao podršku dijalogu koji se vodi posredstvom Evropske unije", rekao je on.

Stav o srpskim izborima na Kosovu

Lajčak je rekao i da organizovanje srpskih izbora na Kosovu nije tema dijaloga ali je ocenio da bi pripadnici srpske zajednice u principu trebali da imaju pravo glasa, odnosno da se srpski izbori organizuju na osnovu dosadašnje prakse, uz posredovanje misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju - OEBS.

"Ne kažemo da treba da postoji neki novi model (organizovanja izbora) već govorim o postojećim modelima, ali prvo nam je potrebna saglasnost a onda organizacija", rekao je Lajčak.

Iako je međunarodna zajednica zatražila da se dozvole srpski izbori, Kosovo nije dozvolilo otvaranje biračkih mesta za referendum koji je Srbija organizovala 16. januara za promenu Ustava u oblasti pravosuđa.

Vlada Kosova je saopštila da Srbi svoje pravo glasa mogu da iskoriste putem pošte ili u Kancelariji za vezu Srbije u Prištini, ali su oni to ipak učinili u pograničnim gradovima u Srbiji.

Tim povodom je u Skupštini Kosova usvojena i rezolucija u kojoj se, pored ostalog, navodi da se organizovanjem referenduma Srbije na Kosovu narušava suverenitet i ustavni poredak Kosova i da je u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Kosova, te međunarodnim standardima.

Srbija ipak očekuje da na teritoriji Kosova organizuje predsedničke i parlamentarne izbore, koji su zakazani za 3. april.

Do sada su se na teritoriji Kosova organizovali parlamentarni i predsednički izbori, a glasačke listiće je prikupljala Misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).

Kurti: Vlada je na oprezu

Premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti je poručio da se Kosovo ne plaši o pitanju primene sporazuma o ZSO, ali da je njegova Vlada oprezna.

Odgovarajući na pitanja novinara na jednom dnevnom događaju u Prištini 2. februara, Kurti je rekao da je interes nezavisnog Kosova teritorijalni integritet, državna funkcionalnost, ustavnost i zakonitost.

Kurti: Sporazum o punoj normalizaciji Kosova i Srbije treba da se fokusira na međusobno priznanje (31. januar 2022.)
Kurti: Sporazum o punoj normalizaciji Kosova i Srbije treba da se fokusira na međusobno priznanje (31. januar 2022.)

"Mi smo dali svoje predloge na sastancima u Briselu i konstruktivni smo za naredne razgovore u okviru dijaloga uz posredovanje EU, jer je princip reciprociteta zdrav princip dobrosusedskih odnosa", rekao je kosovski premijer.

Dodao je da se dogovor mora postići i da je Kosovo spremno da radi na tome.

Konstruktivni smo i ozbiljni, ali je akcenat na onome o čemu se slažu međunarodni faktori.
- Aljbin Kurti, kosovski premijer

"I kada razgovaramo, razgovaramo o dijalogu. Nema dijaloga zbog samog dijaloga. Mi smo konstruktivni, ozbiljni smo, ali je akcenat na onome o čemu se slažu međunarodni faktori, što je jasno rekao i predsednik SAD Joe Biden (Džo Bajden), a to je da sporazum o punoj normalizaciji Kosova i Srbije treba da se fokusira na međusobno priznanje", podvukao je Kurti.

Rekao je do sada nije bilo reči o modelima ZSO, napominjući da se "prava manjina na Kosovu poštuju uz najviši nivo evropskih standarda".

Sa kim su se sastali Escobar i Lajčak u Prištini?

Escobar i Lajčak su se 31. januara u Prištini sastali sa predsednicom Kosova Vjosom Osmani i premijerom Kurtijem, nakon čega su na konferenciji za novinare poručili da ohrabruju sve strane da nastave dijalog.

Sa druge strane, predsednica Kosova je poručila da je Priština konstruktivna strana u dijalogu i da je Srbija ta koja blokira celi proces, dok je premijer Kurti ponovio svoj stav da neće dozvoliti da integritet Kosova bude narušen.

Američki i evropski izaslanici su se sastali sa liderima opozicionih partija na Kosovu, koji su potom poručili da konačni sporazum sa Srbijom o normalizaciji odnosa dve strane treba da bude postignut bez ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kosova.

Vjosa Osmani: Srbija je ta koja blokira celi proces (decembar 2021.)
Vjosa Osmani: Srbija je ta koja blokira celi proces (decembar 2021.)

Međutim, iz Srpske liste, vodeće partije kosovskih Srba koja ima podršku Beograda, je saopšteno da su Escobaru i Lajčaku ukazali na probleme Srba i obaveze Kosova prema Briselskim sporazumima, sa posebnim akcentom na formiranje ZSO.

Nakon posete Kosovu, Escobar i Lajčak putuju u Beograd gde će o mogućnostima nastavka dijaloga razgovarati i sa zvaničnicima Srbije.

Dijalog Kosova i Srbije se vodi od 2011. godine, ali je Sporazum o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom često kamen spoticanja.

Njeno formiranje je dogovoreno u Briselu 2013, a dve godine kasnije su dogovoreni i principi formiranja Zajednice.

Međutim, Ustavni sud Kosova je decembra 2015. godine utvrdio da ti principi nisu u potpunosti usklađeni sa duhom Ustava.

Sporno je to što se ZSO ne zasniva na multietničnosti, već okuplja opštine u kojoj je većinska jedna etnička zajednica.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG