Entitetski parlamenti usvojili su budžete za iduću godinu. Federacija u iznosu od 2.5 milijarde, a RS u iznosu od 2,2 milijarde KM. Uprkos obećanjima da će napraviti uštede, budžeti su kao i ranijih godina više rastrošni nego razvojni kažu ekonomisti.
Budžet Federacije BiH planiran za narednu godinu iznosi 2,5 milijardi KM (1,25 milijardi eura). Iako je Vlada FBiH obećala da će napraviti uštede i odgovornije trošiti budžetska sredstva, to se iz budžeta ne nazire. Jedna od spornih stavki je izdvajanje za rad stranaka koja je gotovo dvostručena u odnosu na prošlu godinu.
Šef Kluba Demokratske fronte u federalnom parlamentu Dženan Džonlagić upozorio je da će iduće godine, kada slijede lokalni izbori, umjesto 1,9 miliona strankama biti uplaćeno 3,6 miliona KM.
''To su investicije u politiku, ma dajte molim vas", prokomentarisao je Džonlagić.
U Republici Srpskoj prvo je usvojen rebalans ovogodišnjeg budžeta u kojem 40 posto budžeta ide na lična primanja. Takođe su uvršena i nova zaduženja.
Kada je u pitanju budžet za narednu godinu, Narodna skupština RS usvojila je i odluku kojom se predviđa isplata penzija iz budžeta, a ne iz Fonda PIO.
Ekonomistica Svetlana Cenić ocjenjuje da se ovakvim budžetima praktično pokazuje da su entiteti partijske države.
''U Federaciji i dalje stavljaju certifikat da su partijska država kad traže duplo izdvajanje za partije. Nevjerovatno je da se uvek pred izbore povećaju izdvajanja za političke partije, a s druge strane, recimo, nisu rešili pitanje kako finansirati udruženja porodica nestalih i sve ono u šta se kunu, za to nema, ali za političke partije mora biti. Time, kao i sa Zakonom o javnoj upravi da je ovo partijska država. Što se tiče Republike Srpske, oni to ne moraju ni dokazivati. Zna se ko se pita i ko već 10 godina maltretira sve živo i gazduje svim živim. A sa ovim penzijskim fondom kojeg stavljaju u trezor, to više nije vanbudžetski fond kao što je svugdje u svetu nego budžetski, priznaju bankrot penzijsko-invalidskog osiguranja, jer valja kupiti mir i izbore kao i krpiti činjenicu da u tom fondu radi stotinje ljudi, koje neće otpustiti, a niko ne zna šta oni tamo rade", komentariše Svetlana Cenić.
Nedostaju značajniji rezovi
Dok političari izvlače maksimalnu korist za sebe bez ikakve odgovornosti dugovi se gomilaju, upozorava Cenić.
"Zadnjih sedam godina 90 posto je povećan strani dug, a rata za otplatu duga je od 2008. godine kada je iznosila nešto više od 200 miliona KM, u 2013. godini je porasla na 760 miliona, a iduće godine će biti i veća dok se vladajuće strukture nadaju da će to riješiti novim zaduženjem i okončati pregovore sa MMF-om još u januaru 2016. godine, samo ne znam na osnovu čega", konstatuje Cenić.
Ekonomista Muris Čičić kaže da budžet nije izmišljanje tople vode, te da oni koji ga kreiraju, ukoliko ne znaju kako se to radi mogu učiti od susjeda.
''Ja bih rekao da još uvijek nedostaju značajniji rezovi. Možda je dobar primjer Srbija gdje je odlučeno da se smanji broj zaposlenih u javnom sektoru za nekoliko hiljada. Kod nas je kako vidim odabran evolutivni model, za koji će trebati mnogo vremena, jer se ne penzionišu ljudi koji za to imaju uslove. Reforma penzionih fondova još uvijek se čeka. Tako da sve ukazuje na to da se radi o iznuđenim budžetima koji su u datim političkim uslovima rezultat kompromisa između svih onih snaga i interesa koji postoje, a od kojih nijedna nije spremna na značajniju reformu i značajnije rezove'', ocjenjuje Čičić.
Iako su svi politički akteri u Bosni i Hercegovini potpisali Reformsku agendu koja u prvom redu predviđa ekonomske reforme, budžeti su pokazali da u ovoj zemlji niko nema namjeru latiti se ozbiljnog posla, nego raditi po starom dok god se može, kaže ekonomista Zoran Pavlović.
''Očigledno je da o ekonomiji, o realnom sektoru, o stvaranju ambijenta za nove investicije bez kojih nema balansiranja budžeta u budućnosti, ili nemaju kapaciteta ili nemaju znanja ili ih to čak i ne interesuje'', smatra Pavlović.
