Krajem 2008. i početkom 2009. godine, predstavnici Vlade u Crnoj Gori nijesu priznavali da će se svjetska ekonomska kriza ozbiljnije odraziti na domaću ekonomiju. Takve nerealne procjene vremenom su bile opreznije, ali se oporavak ipak predviđao u 2010. godini. Prema najnovijim procjenama, međutim, crnogorska ekonomija se neće oporaviti ni ove, a i sljedeća zavisi od ispunjenja određenih uslova.
„Opipljiviji oporavak crnogorske ekonomije moguć je u narodnoj godini“, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić, koji ovu godinu naziva godinom stagnacije, dok eventualni oporavak naredne godine smatra izvjesnim, tek pod uslovom kada se pokrenu određeni investicioni projekti iz oblasti energetike i turizma.
Ovakve ocjene su izazvale veoma negativne reakcije opozicionih partija. Funkcioner Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović kaže da je „Lukšiću lako da sada objavljuje pesimistične prognoze" jer ni ova, ni naredna godina, nijesu izborne.
"Ako bi se šalili, te prognoze u Vladi zavise od toga da li je ova godina izborna ili ne. Upadljivo je da se ovog puta ne pominje najznačajniji projekat u Crnoj Gori, a to je izgradnaja auto-puta. Bilo bi nam drago kada bi ministar finansija i Vlada zvanično i kazali da li se odustalo od tog projekta ili se on potiskuje u drugi plan. U svakom slučaju, mi procjenjujemo da bi naredne dvije, tri godine umjesto aktivnog čekanja, što je preporuka Vlade, trebalo iskoristiti socijalne reforme, ako ništa drugo, a ono da se teret krize podjednako podijeli i na one koji imaju i na one koji nemaju u Crnoj Gori", kaže Damjanović.
Centralna banka Crne Gore, Foto: Savo PrelevićNELIKVIDNOST GLAVNI PROBLEM
Vlast u Crnoj Gori je početak ekonomske krize dočekala negirajući mogućnost ozbiljnijih posljedica po ekonomiju Crne Gore. Vremenom, optimizam je splašnjavao, ali se oporavak ipak najavljivao za 2010. Novembra prošle godine Vujica Lazović je rekao da stabilizaciju i blagi oporavak očekuje u drugoj polovini ove godine.
Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić je najvljivao blagi rast, a premijer Milo Đukanović je krajem prošle godine predvidio rast od pola procenta za tekuću 2010. "Do kraja 2010. godine možemo govoriti o realističnih pola procenta rasta", govorio je Đukanović.
Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da se sa postojećim ekonomskim konceptom domaća ekonomija ne može oporaviti ni naredne godine:
"Energetika je jedan od naših razvojnih potencijala. Isto kao što je i ostali dio realne ekonomije, isto kao što je i turizam, isto kao što je auto-put, isto kao što i valorizacija mnogih drugih resursa. Međutim, ta valorizacija tih resursa treba da počiva na nečemo što znači održivi razvoj, na nečemu što znači potpunu saglasnost sa makroekonomskim parametrima, nečemu što znači ukupni finansijski kapaciteti i nečemu što znači finansijski, takozvani „kenzo efekat“, multiplikacioni efekat koji će se najbrže vratiti i koji će se produkovati kroz nešto što znači kvalitetnije punjenje budžeta, malih i srednjih preduzeća i mnogo čega drugog", objašnjava Radulović.
U Direkciji za mala i srednja preduzeća očekuju zaustavljanje pada i početak rasta privrednih aktivnosti.
"Mislim da će i ove godine dominantan problem biti nelikvidnost crnogorskih preduzeća, odnosno, crnogorskog bankarskog sektora. Ali, siguran sam da će se obezbijediti dodatna finansijska sredstava, u smislu obezbjeđenja kreditnih aranžmana za bankarski sektor preko Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, ili da će se dodatno obezbijediti aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, gdje bi se obezbijedio nedostatak određenih finansijskih sredstava za pokrivanje deficita s kojima se može očekivati da će se suočiti budžet", kaže direktor Direkcije Zoran Vukčević.
„Opipljiviji oporavak crnogorske ekonomije moguć je u narodnoj godini“, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić, koji ovu godinu naziva godinom stagnacije, dok eventualni oporavak naredne godine smatra izvjesnim, tek pod uslovom kada se pokrenu određeni investicioni projekti iz oblasti energetike i turizma.
Ovakve ocjene su izazvale veoma negativne reakcije opozicionih partija. Funkcioner Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović kaže da je „Lukšiću lako da sada objavljuje pesimistične prognoze" jer ni ova, ni naredna godina, nijesu izborne.
"Ako bi se šalili, te prognoze u Vladi zavise od toga da li je ova godina izborna ili ne. Upadljivo je da se ovog puta ne pominje najznačajniji projekat u Crnoj Gori, a to je izgradnaja auto-puta. Bilo bi nam drago kada bi ministar finansija i Vlada zvanično i kazali da li se odustalo od tog projekta ili se on potiskuje u drugi plan. U svakom slučaju, mi procjenjujemo da bi naredne dvije, tri godine umjesto aktivnog čekanja, što je preporuka Vlade, trebalo iskoristiti socijalne reforme, ako ništa drugo, a ono da se teret krize podjednako podijeli i na one koji imaju i na one koji nemaju u Crnoj Gori", kaže Damjanović.
Vlast u Crnoj Gori je početak ekonomske krize dočekala negirajući mogućnost ozbiljnijih posljedica po ekonomiju Crne Gore. Vremenom, optimizam je splašnjavao, ali se oporavak ipak najavljivao za 2010. Novembra prošle godine Vujica Lazović je rekao da stabilizaciju i blagi oporavak očekuje u drugoj polovini ove godine.
Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić je najvljivao blagi rast, a premijer Milo Đukanović je krajem prošle godine predvidio rast od pola procenta za tekuću 2010. "Do kraja 2010. godine možemo govoriti o realističnih pola procenta rasta", govorio je Đukanović.
Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da se sa postojećim ekonomskim konceptom domaća ekonomija ne može oporaviti ni naredne godine:
"Energetika je jedan od naših razvojnih potencijala. Isto kao što je i ostali dio realne ekonomije, isto kao što je i turizam, isto kao što je auto-put, isto kao što i valorizacija mnogih drugih resursa. Međutim, ta valorizacija tih resursa treba da počiva na nečemo što znači održivi razvoj, na nečemu što znači potpunu saglasnost sa makroekonomskim parametrima, nečemu što znači ukupni finansijski kapaciteti i nečemu što znači finansijski, takozvani „kenzo efekat“, multiplikacioni efekat koji će se najbrže vratiti i koji će se produkovati kroz nešto što znači kvalitetnije punjenje budžeta, malih i srednjih preduzeća i mnogo čega drugog", objašnjava Radulović.
U Direkciji za mala i srednja preduzeća očekuju zaustavljanje pada i početak rasta privrednih aktivnosti.
"Mislim da će i ove godine dominantan problem biti nelikvidnost crnogorskih preduzeća, odnosno, crnogorskog bankarskog sektora. Ali, siguran sam da će se obezbijediti dodatna finansijska sredstava, u smislu obezbjeđenja kreditnih aranžmana za bankarski sektor preko Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, ili da će se dodatno obezbijediti aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, gdje bi se obezbijedio nedostatak određenih finansijskih sredstava za pokrivanje deficita s kojima se može očekivati da će se suočiti budžet", kaže direktor Direkcije Zoran Vukčević.
