Brojke su tmurne, dobro iznad rastuće smrtnosti od pandemije COVID-19.
Širom svijeta države se suočavaju sa nokautirajućim efektima na javno zdravlje i blagostanje stanovništva koje umnogome zavisi od ekonomije. Među kolateralnim štetama koje su posljedica širenja zaraze, nezaposlenost je u porastu.
Polovina svjetske radne snage – zapanjujućih 1,6 milijarde ljudi – može izgubiti životne prihode u prvoj polovini 2020., prema posljednjim procjenama Međunarodne organizacije rada (International Labor Organization).
Ovo tijelo Ujedinjenih nacija (UN) predviđa pad radnih sati bez presedana koji bi u zbirnom iznosu sati bio jednak 305 miliona poslova s punim radnim vremenom. Ekonomske aktivnosti će opasti, relativno siromaštvo će porasti čak i među zaposlenim, a najpogođeniji sektor će biti maloprodaja, manufakture, popravka vozila, uslužne djelatnosti vezane za smještaj i hranu te nekretnine.
A situacija je gotovo jednako loša širom planete – Amerikanci pate zbog najvećeg gubitka radnih sati, preko 12 procenata; Evropa i Centralna Azija su na malo ispod 11,8 procenata a ostale regije svijeta su sve iznad 9,5 procenata.
Dok države razmatraju kako da zaštite zdravstveno stanje svojih građana s obje strane – njihove živote i ekonomsku dobrobit – ovim problemima pristupaju na različite načine.
Sjedinjene Države – bacanje novca na problem
Najveća ekonomija na svijetu prolazi kroz iskustvo ekstremnih nivoa nezaposlenosti, opterećenim kancelarijama za socijalni rad, bankama hrane i pozivima za ponovo otvaranje privrede čak i dok je epidemija koju je izazvao korona virus još uvijek na vrhuncu.
Nezaposlenost je dostigla 14,7 procenata u mjesecu aprilu, što je najgora statistika od 1930-ih tokom Velike depresije, a kancelarija Kongresa za budžet pravi projekcije da bi stopa nezaposlenosti mogla biti malo ispod 12 procenata do kraja godine.
Od vodećeg infektologa u Americi, Anthonyja Faucija očekivalo se da će upozori Senat na saslušanju 12. maja da će Amerikanci iskusiti "nepotrebnu patnju i smrt" ako se zemlja otvori prerano, on je pozvao pojedine države da se pridržavaju smjernica postavljenih u planu za otvaranje Amerike predsjednika Donalda Trumpa.
Ali Trumpovi ekonomski savjetnici su rekli da će se situacija pogoršati sa nezaposlenošću koja će porasti na više od 20 procenata u maju i junu i insistirali su da se ekonomija brzo otvori kako bi se smanjili predviđeni procenti i izbjegla permanentna šteta po ekonomiju.
Što se tiče trenutne pomoći, Sjedinjene Države su odobrile nekoliko paketa pomoći u iznosu od više od tri hiljade milijardi američkih dolara što je iscijedilo budžet. Jedan paket je odobren u martu u iznosu od dvije hiljade milijardi što je najveći paket pomoći u istoriji Sjedinjenih Država, podijeljeno je 500 milijardi dolara u direktnim isplatama građanima, 200 milijardi u zajmovima glavnim industrijama i 300 milijardi malim biznisima.
Dok zakonodavci debatuju o potrebi za još jednim paketom, demokrate u Predstavničkom domu navodno pripremaju nacrt zakona koji će pružiti direktnu pomoć građanima, finansirati preduzeća, pomoći u spašavanju država i gradova i pomoći kod studentskih zajmova te plaćanju stanarine i hipoteka.
Međutim, mjerama se potencijalno protive republikanci, a neke demokrate su izrazile svoje razočarenje što neće biti garantovana isplata individualnih plata.
Španija slijedi finski model – univerzalni osnovni dohodak
Koncept univerzalnog osnovnog dohotka dolazi kasno, političari širom svijeta istražuju tu ideju, a papa je tokom uskršnjeg obraćanja sugerisao da je "ovo vrijeme" za razmišljanje o tome.
Ova ideja se asocira sa Finskom koja ju je 2017. i 2018. stavila u praksu tako što je platila 2.000 ljudi, u nasumičnom izboru među nezaposlenim pojedincima, regularni mjesečni prihod u iznosu od 600 američkih dolara (oko 550 eura). Primaoci ovih prihoda nisu imali obavezu da traže posao i nije bilo umanjenja njihovih prihoda po drugim osnovama ako bi pristali na ove isplate.
Rezultati dvogodišnje studije, objavljeni su ranije tokom mjeseca maja, otkrili su da se mentalno i finansijsko stanje uključenih u ovaj program poboljšalo, što znači da su generalno bili sretniji, ali nisu ni dalje tražili posao.
Ali kada je izbila pandemija koju je izazvao korona virus, pojačalo se zagovaranje univerzalnog osnovnog dohotka.
Španija, jedna od najteže pogođenih država korona virusom na svijetu rekla je da je odobrila legislative u maju kojom će se obezbijediti osnovni prihod za tri miliona najugorženijih građana.
Otprilike jedna petina španskih domaćinstava zarađuje manje od 270 američkih dolara mjesečno, a država – četvrta evropska ekonomija – bilježi stopu nezaposlenosti od 14,4 procenta u prvom kvartalu godine.
Ministar za socijalnu zaštitu Jose Luis Escriva je rekao da bi ideja mogla biti obezbjeđivanje motivacije da se nađe posao kao što je dozvoljavanje primaocima pomoći da kombinuju mjesečna primanja sa platama na novom poslu u jednom određenom vremenskom periodu.
"Bez motivacije da se nađe posao, postoji izazov iscrpljivanja osnovnog prihoda i netraženja posla na tržištu rada", rekao je u aprilu Escriva.
Njemačka – borba protiv krize preko kratkoročnih poslova
Mnogi gledaju ka najvećoj ekonomiji eurozone, Njemačkoj, za smjernice.
'Kurzarbeit', ili program kratkoročnih poslova daje vladine povlastice u isplatama za biznise dozvoljavajući im da smanje radne sate dok i dalje plaćaju 60 procenata plate zaposlenih.
Pružanje pomoći za plate pomoglo je da se nezaposlenost u Njemačkoj kontroliše, a Međunarodni monetarni fond (MMF) ove godine predviđa stopu od samo 3,9 posto, u poređenju s 3,2 posto u 2019. godini.
Pristup je dobio pohvalne kritike. Na primjer, čelnik Međunarodne organizacije rada naveo je to kao primjer koji bi se trebalo slijediti u ostatku svijeta jer je omogućio kontinuitet procesa i institucija.
A nakon što se vidjelo kako Njemačka uspješno koristi ‘kurzarbeit’ za izlazak iz posljednje finansijske krize, u razdoblju od 2008. do 2009., države poput Velike Britanije, Italije i Nizozemske stavile su u pogon vlastite verzije tog programa.
Međutim, drugi su sugerisali da čak i ako program djeluje, ne može dugo funkcionisati.
Prema Institutu za ekonomska istraživanja u Minhenu polovina svih njemačkih firmi prijavila je na program neke ili sve svoje zaposlene - što je oko 10 miliona radnika.
Ovaj koncept omogućava lako dostupnu radnu snagu nakon što se posao ponovo pokrene. Ali ako se to ne dogodi, onda je veća nezaposlenost neizbježna.
Očekuje se da će bruto domaći proizvod (BDP) ove godine pasti za više od 6,5 posto, što izaziva strah od dublje recesije, a već postoje znakovi da su mnoga preduzeća u automobilskom biznisu, hotelijerstvu i putničkom sektoru počela da otpuštaju radnike.
A Institut za ekonomska istraživanja objavio je da je gotovo trećina njemačkih firmi rekla da mogu preživjeti samo tri mjeseca ako ograničenja za suzbijanje pandemije ostanu na snazi.
Rusija – nema više odmora bez rada
Rusija teško pati zbog pandemije koju je izazvao korona virus. Trenutno je druga po broju prijavljenih slučajeva, iza Sjedinjenih Država, čak i pored navoda da je Moskva namjerno umanjivala brojeve inficiranih. Rusija se bori da održi svoju ekonomiju zavisnu od naftne industrije nakon što su cijene nafte potonule zbog smanjene potražnje.
Uprkos zabrinutosti da bi otvaranje privrede moglo potaknuti širenje zaraze, ipak je, predsjednik Vladimir Putin 11. maja objavio ukidanje uvedenog "neradnog odmora" u Rusiji od kraja marta na nacionalnom nivou zbog kojeg su kod kuće ostajali radnici izvan esencijalnih poslova.
Taj potez došao je kada su se zatvorene firme susrele s teškoćama u osiguravanju punih plata za zaposlene, dok se službeni broj nezaposlenosti udvostručio tokom mjesec dana na više od 1,4 miliona ljudi.
Dok se zemlja ponovo otvara za poslovanja, rekao je Putin, težište će se okrenuti ka "sljedećoj fazi" pandemije i drugim oblicima ekonomske pomoći.
Najavljene su nove porodične socijalne isplate, dok bi firme mogle dobiti poreske olakšice i kredite koje bi mogle koristiti za isplatu plata.
Ostalo je nejasno odakle će novac doći. Vlada je ranije rekla da je zaštita radnih mjesta glavni prioritet, ali poticaj je dolazio uglavnom u obliku subvencija za zajmove, sa samo nešto više od milijardu dolara direktne finansijske pomoći.
A gotovo 160 milijardi američkih dolara iz nacionalnog trezora, očito nije dostupno, a ministar finansija Anton Siluanov rekao je prošle sedmice poslovnom dnevniku Vedomosti da bi "rasipanje" bilo pogrešno.
Putin je građevinarstvo izdvojio kao ekonomski sektor koji bi se mogao bezbjedno podići, što je ideja koju su promovisali stručnjaci Međunarodne organizacije rada.
Kazahstan – nije vanredno stanje
Kazahstan koji je najveća ekonomija u Centralnoj Aziji, ali i vodi po broju prijavljenih slučajeva korona virusa, čini se da slijedi vođstvo Rusije u najavi 11. maja o ukidanju vanrednog stanja.
Predsjednik Kasim-Zomart Tokaev je najavio da će 10 posto stope poreza na dohodak u zemlji biti odbačena i zamijenjena porezom na dohodak koji bi smanjio poreze na manje plate i podigao ih za veća primanja.
Prema novim smjernicama, provincijama i gradovima koji pokazuju nisku stopu zaraze u periodu od nedelju dana biće ponovo omogućeno otvaranje određenih preduzeća, poput velikih trgovina, poslovnih zgrada i pijaca na otvorenom.
Od kada su mjere stupile na snagu, kazahstanske nevladine organizacije tražile su transparentnost u trošenju 13 milijardi dolara za koje je Tokaev tvrdio da je vlada potrošila u suzbijanje epidemije korona virusa.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum