Predsjednik Skupštine Opštine Srebrenica Ćamil Duraković podnio je krivičnu prijavu protiv novinara Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) Branimira Đuričića zbog, kako je naveo, poricanja genocida u Srebrenici.
"Osumnjičeni je na Twitter profilu svjesno i namjerno napisao objavu u kojoj se navodi "Od danas je i formalno na snazi Zakon o negiranju genocida u Srebrenici. Kazna zatvora do pet godina zatvora. Uz iskreno uvažavanje bošnjačkih stradalnika u Srebrenici, kao potomak žrtava istinskog, jasenovačkog genocida i borac za slobodu izražavanja kažem u Srebrenici nije bilo genocida' ", kazao je Duraković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dvadeset osmog jula stupile su na snagu dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula.
Dopune Krivičnog zakona BiH je 23. jula nametnuo visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko.
Udruženje novinara Republike Srpske (RS) pozvalo je 28. jula sve svoje članove, cjelokupnu novinarsku zajednicu u RS-u, ali i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, da bez straha od povratka verbalnog delikta nastave da izvještavaju o svim pojavama u društvu po svojoj savjesti i uz primjenu profesionalnih standarda.
Branimir Đuričić iz Udruženja na upit RSE 28. jula na koji način bi on izvještavao nakon što su stupile na snagu izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je zabranjeno negiranje genocida, je rekao:
"Ja bih pronašao neku formulaciju, ja bih rekao da se poistovjećuje zločin nad šest miliona jevrejskih civila, nad milion i po jermenskih civila i nad 3.500, nažalost smaknutih bošnjačkih ratnih zarobljenika. Eksplicitne izjave ne bih nikada koristio, jer to može biti mač s dvije oštrice."
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
