Piše: Reid Standish
Više od godinu dana nakon što je DJI, poznati kineski proizvođač dronova, prvi put rekao kako će obustaviti poslovanje sa Rusijom i Ukrajinom, njegovi proizvodi nastavljaju da igraju odlučujuću ulogu na ratištu.
Kako pokazuje novo istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE), ovi dronovi se i dalje prodaju ruskim kompanijama i centrima za obuku koji su povezani sa ratnim naporima Moskve.
Otkrića, koja je sastavila kompanija Molfar, ukrajinska obavještajna poslovna konsultantska firma i koje je potvrdio RSE, pokazuju da su mali i jeftini dronovi DJI-a prodavani ruskim subjektima koji su dio vojno-industrijskog kompleksa ili kompanijama u zemlji koje obučavaju vladino osoblje ili vojne jedinice kako koristiti bespilotne letjelice.
U nekim slučajevima, centri za obuku jasno navode i čak se na svojim web stranicama i Telegram kanalima hvale da obučavaju pilote i pripadnike ruske vojske na DJI dronovima za rat Moskve u Ukrajini.
Molfar je uspostavio veze identifikujući 10 pravnih subjekata sa sjedištem u Kini koji su, prema njihovim certifikatima o usklađenosti, proizvodna mjesta povezana s DJI-jem ili s njegovom matičnom kompanijom IFlight koja je nastavila s izvozom u Rusiju do juna 2023., što je posljednji datum dostupan u dokumentaciji.
Preko certifikata, Molfar je mogao da prati različite ruske subjekte koji su kupili dronove i napravili civilnu i vojnu obuku kako upravljati bespilotnim letjelicama u svrhe nadgledanja, izviđanja u nekim slučajevima napada.
Iako istraživanje nije sveobuhvatno u pogledu svih kineskih dronova koji su prodati Rusiji i koji su se našli na ratištu u Ukrajini, ono nudi uvid u kontinuiranu dvostruku upotrebu, nesmrtonosnu ali svakako korisnu za vojsku, a tiče se opreme iz Kine upućene Rusiji koja ima i pomaže Kremlju u invaziji na Ukrajinu.
"Od kada je počeo rat, Kina je iskazala spremnost da podrži Rusiju do granice koja ne prelazi crvenu liniju Zapada", rekao je za RSE Joseph Webster iz Atlantskog savjeta koji prati trag izvoza iz Kine u Rusiju usred rata u Ukrajini. "Osiguravajući slanje opreme Rusiji koja ima dvostruku upotrebu, Kina to vidi kao stvaranja neke vrste balansa dok Amerika i Evropa šalju vojnu pomoć Ukrajini."
Otkrića su takođe postavila pitanja o učinkovitosti zvaničnih napora Kine da ograniči prodaju dronova i druge tehnologije sa dvostrukom upotrebom. Posljednja u nizu ovakvih ograničenja u Kini je došla 1. septembra.
Trgovinski podaci pokazuju da je uvoz u Ukrajinu zabilježio oštar pad nakon novih ograničenja Kine, dok je uvoz u Rusiju i dalje obiman.
Ukrajina se suočava sa sve više poteškoća da nabavi komercijalne dronove i dijelove za njih, što potvrđuju kineske, ruske i ukrajinske trgovačke statistike. Te brojke pokazuju da su kineske kompanije poslale više od 200.000 dolara direktnih isporuka dronova u Ukrajinu od januara do juna ove godine, dok je Rusija primila najmanje 14,5 miliona dolara tokom istog perioda, uključujući centre za obuku koje je identifikovao Molfar.
Ovo se pridodaje sve većim dokazima od februara 2022. koji pokazuju kako je Moskva bila sposobna da iz inostranstva prikupi ključne elemente za svoju vojsku, naročito iz Kine i sve to uprkos naporima Zapada da ograniči rusku vojnu mašinu. Evropska unija (EU) procjenjuje da je do 70 posto vitalne, visokotehnološke opreme došlo do ruske vojske putem Kine, što kako je krajem septembra rekao David O'Sullivan izaslanik bloka za sankcije, "ubija Ukrajince".
DJI nije odgovorio na upit RSE za komentar, ali kompanija je u aprilu 2022. najavila da će najdirektnije obustaviti prodaju Rusiji i Ukrajini. Istovremeno, portparol kompanije rekao je za agenciju Reuters da se DJI "gnuša svake upotrebe naših dronova za nanošenje štete" i da je upotreba njihovih dronova u ratovanju "neodgovarajuća".
Rat dronovima i ruski centri za obuku
Uprkos izjavama i zvaničnoj zabrani DJI komercijalni dronovi nastavljaju da nalaze put do ratišta.
Mali i jeftini dronovi, od kojih se mnogi ni ne mogu kupiti putem interneta ili u prodavnicama, postali su centralna tačka rata u Ukrajini i za Kijev i za Moskvu koji ih koriste za izviđanje i ciljane napade. Ukrajinske snage pokazale su se naročito vještim u opremanju komercijalnih bespilotnih letjelica eksplozivom i njihovom obaranju na ruske snage i teritorije.
Ovo je dovelo do toga da obje strane brzo troše proizvode i stalno moraju da nadopunjavaju zalihe. Royal United Services Institute, think-tank sa sjedištem u Londonu, procijenio je ranije ove godine da Ukrajina iskoristi 10.000 dronova mjesečno.
Dok Iran i Turska proizvode velike vojne bespilotne letjelice koje su se koristile u ratu, komercijalno tržište skoncentrisano je u kineskim kompanijama, a DJI drži više od 90 posto globalnog tržišta bespilotnih letjelica, prema industrijskoj istraživačkoj grupi DroneAnalyst.
Dominacija DJI-a u okvirima rata dronova u Ukrajini istaknuta je u istraživanju Molfara, sa mnogim od centara za obuku ili drugim identifikovanim subjektima koji su specijalizovani u upotrebi DJI dronova.
Jedna takva kompanija, Skymec, ima na listi ministarstvo unutrašnjih poslova Rusije, federalnu službu za zaštitu i ministarstvo za vanredne situacije kao klijente kojima distribuira svoju robu.
Druga otkrića ukrajinske konsultantske firme prate trag ruskih centara za obuku koji direktnije pokazuje njihove veze sa vojskom.
Jedan od takvih subjekata je Pustelga, kompanija koja, prem navodima na web stranici, nudi obuku na DJI dronovima za redovno i mobilizovano vojno osoblje ruske vojske, Nacionalne garde i "specijalaca unutar ruskih sigurnosnih struktura".
Prema Ruskim medijima, grupa je u junu takođe pokrenula program obuke sa Nacionalnom gardom koji ima fokus na FPV dronove, što je termin koji se koristi za dronove koji bežično prenose video informacije na različite uređaje.
Kompanija tvrdi da je operativna od marta i da vodi aktivni kanal na Telegramu gdje redovno nudi informacije o kursevima i polaznicima, uključujući fotografije i video materijale.
Grupa kaže da takođe vodi dva programa obuke u dijelovima Ukrajine koji su pod kontrolom Rusije - u video postu objavljenom 5. maja, vidi se čovjek u vojnoj uniformi sa oznakama ruske vojske kako prima diplomu od Pustelga.
Drugi post od 25. maja uključuje fotografije komercijalnih DJI dronova koji se nalaze pored eksploziva. Na postu piše: "Naš polaznik će uskoro primiti ove dronove na frontu u Zaporožju i efikasno će ih kombinovati sa novom standardnom municijom. Mi ne samo da edukujemo, već takođe podržavamo naše polaznike riječima, djelima i opremom koliko god možemo".
Druga kompanija koju je identifikovao Molfar je SHUBBA-Octagon, škola za pilotiranje dronovima koja je locirana u Sankt Peterburgu i koja nudi kurseve širom Rusije. Prema njihovoj web stranici, specijalizovana je za obuku DJI Mavic dronovima i nudi priliku za polaznike da postanu vojni piloti dronova.
Dok grupa nije imala direktne veze sa Wagner plaćeničkom grupom, oznake privatne kompanije mogu se vidjeti na prozorima na fotografijama koje su objavljene na web stranici SHUBBA-Octagon.
Dodatne fotografije centara za obuku pokazuju osobu koja kaže da je jedan od instruktora u programu, nosi vojnu uniformu sa istaknutom oznakom "Svjatoj". Druga fotografija pokazuje vojnu opremu koja pripada Svjatoju pored sirijske zastave. Wagner je djelovao u Siriji od 2015. godine.
Na Telegram kanalu SHUBBA-Octagon, centar tvrdi da Svjatoj i drugi instruktori koji su identifikovani jedino po oznakama, primaju od vlade odlikovanja za vojne zasluge i da su u službi Glavnog štaba Rusije, Nacionalne garde i u prošlosti Wagnera.
Nisu sve kompanije koje je pratila Molfarova istraga imale jasne veze sa vojskom.
Jedan subjekat koji je primio DJI dronove je društvo s ograničenom odgovornošću registrovano na kompaniju Avanti Education koja sponzoriše takmičenja iz robotike i provodi treninge za mlade. Posebno preduzeće povezano s Avanti Educationom za koje podaci pokazuju da je osnovano u maju 2023. koristi pravni kod za registraciju koji obično primjenjuju naučne organizacije u Rusiji koje blisko sarađuju s vojskom, kako su pokazala otkrića analitičara Molfara.
Molfar je takođe identifikovao dvije druge kompanije koje nude obuku na DJI dronovima i preprodaju ih širom Rusije koristeći certifikate iz Kine koji koriste isti registarski kod koji se često koristi za rad povezan sa vojskom.
Zamjena puteva za nabavku
Molfar nije mogao da otkrije koliko DJI dronova se šalje ruskim subjektima i nije u mogućnosti da kaže da li su kineske vlasti igrale ulogu u prodaji ili da li kineske kompanije tek koriste priliku koju predstavlja rat u Ukrajini.
Kako su komercijalni dronovi postali sve prisutniji na ratištu, pojavile su se globalne logističke mreže za upravljanje sankcijama i drugim ograničenjima kako bi se osiguralo da bespilotne letjelice dopru do obje vojske na frontu. Te mreže su varirale od direktnih veza sa kineskim izvoznicima do korporativnih ispostava u susjednim zemljama i kampanja masovnog finansiranja koje vode volonteri u zemlji i inostranstvu.
Puni učinak ograničenja od 1. septembra na dijelove za dronove koje su uvele kineske vlasti još uvijek je nejasan.
Kako se vidjelo u podacima o trgovini iz 2023., Ukrajina je i dalje nabavila milione dronova i dijelova za dronove proizvedenih u Kini, dok je Rusija bila u mogućnosti da nabavi mnogo veće količine. Carinski podaci Ukrajine pokazuju da je većina prodaje obavljena preko evropskih posrednika.
Nekoliko ukrajinskih aktivista i drugih koji su uključeni u kupovinu DJI dronova preko crowdfundinga (prikupljanja sredstava) javno su objavili da su kineske kompanije još uvijek spremne da prodaju ukrajinskim kupcima, ali da takve prodaje često imaju posrednike i da cijene dronova rastu.
Neki kineski dobavljači ili preprodavači koji su locirani van Kine, navodno su otvoreni za sistem aukcija za dronove. Na ovakvim aukcijama ponekad su kupci iz Rusije i Ukrajine koji se takmiče jedni protiv drugih.
Drugi su podigli uzbunu zbog toga što se čini da kineske restrikcije na izvoz nesrazmjerno pogađaju Ukrajinu.
Na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter, Sergi Sternenko ukrajinski aktivista uključen u grupno finansiranje kupovine dronova, u junu je rekao da se brine da predstojeća ograničenja ostavljaju Ukrajinu u nepovoljnom položaju jer traži nove posrednike za kupovinu dronova, dok ruski subjekti još mogu da obavljaju direktne kupovine.
Neki ruski subjekti takođe kažu da su osjetili efekte kineskih restrikcija. Prema istraživanju iz septembra koje se ticalo kompanije, a proveo ga je ruski list Kommersant, kineske mjere su izazvale poremećaje u snabdijevanju i nestašice u zemlji.
Mnogi ruski trgovci koji posluju sa poloprivrednim, nadzornim i industrijskim bespilotnim letjelicama rekli su za Kommersant da su ili potpuno ostali bez zaliha ili su udvostručili cijene zbog ograničenja izvoza. Druge kompanije su rekle da su napravile zalihe bespilotnih letjelica i dijelova kineske proizvodnje prije stupanja na snagu septembarskih ograničenja, a neke zalihe su mogle da traju do šest mjeseci.
Ne zna se hoće li to imati dugotrajan učinak u obuzdavanju prisutnosti kineskih dronova na ratištu. Webster iz Atlantskog savjeta kaže da, iako bi ograničenja mogla uzrokovati trenutne poremećaje u logističkim mrežama, "nije vjerovatno da će imati dugoročni uticaj ", naročito kada je riječ o isporukama u Rusiju.
"Postoji jednostavno previše načina da nešto stigne u Rusiju. Može biti direktno i može ići preko Bjelorusije, centralne Azije, Turske ili drugdje koristeći posrednike", rekao je Webster. "Nove kontrole vjerovatno neće biti učinkovite."
Facebook Forum