Fočanka Dragana Drakul aktivistica je za zaštitu rijeka. Sa sugrađanima se već pola godine bori za zaštitu rijeke Bjelave, koja teče u okolini Foče, grada na istoku Bosne i Hercegovine (BiH) gdje je počela izgradnja mini hidroelektrana.
Na rijeci Drini, prirodnoj granici između Srbije i BiH, također, u okolini Foče, planira se izgradnja tri hidroelektrane i to na osnovu projekta Hidroenergetski sistem (HS) “Gornja Drina”.
Predviđena je gradnja u gornjem slivu rijeke Drine - Buk Bijela, Foča i Paunci. O tome su 13. novembra izjavu potpisali premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer bh. entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Višković.
Dragana ocjenjuje da se za velike hidrocentrale na Drini treba napraviti studija izvodljivosti.
“Ja, otkad sam se rodila, slušam za tu Buk Bijelu i o tom projektu. Prvi čovjek koji je bio zaposlen na tom projektu otišao je u penziju prije dvadeset godina. To potpisivanje nekog projekta neposredno pred lokalne izbore je nešto što stvara velike sumnje u bilo kakve istinite namjere”, priča ona.
No, Dragana ističe da je taj projekat mogla uraditi i sama Bosna i Hercegovina.
“Mnogo bih sretnija bila da naša država realizuje sama takve projekte. Drina jeste da pripada i nama i Srbiji, ali u ovom dijelu toka ne dijelimo je sa Srbijom, nego da svoje rijeke dajemo nekom drugom, pa nek je to i Srbija”, rekla je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) građanka Foče.
Drina kao 'unutrašnja voda RS'
Izjava o izgradnji Hidroenergetskog sistema “Gornja Drina”, koju su potpisali vlasti entiteta RS sa vlastima Srbije temelji se na odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“.
Ustavni sud BiH je odlukom U-9-19 proglasio neustavnim ovo zakonsko rješenje pojasnivši da rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država.
“U ovom momentu Republika Srpska ide sa 49 odsto vlasništva, a Srbija sa 51 odsto. To smo radili iz praktičnih razloga, da ne moramo prolaziti procedure javnih nabavki. Da smo išli na javne nabavke, ne bismo gradili još godinama”, rekao je premijer RS-a Radovan Višković tokom potpisivanja zajedničke izjave.
Predsjednica Vlade Srbije poručila je da će se 2021. godine “u punom intenzitetu vidjeti kako izgleda kada Srbija i Republika Srpska rade zajedno”.
“Imaćemo ova dva ogromna infrastrukturna projekta, strateški važna projekta. Jedan je Hidroelektrana Buk Bijela, koja je samo prva faza, a sve te tri hidroelektrane su investicija od 520 miliona eura”, poručila je Brnabić.
Državno, a ne entitetsko pravo
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa, napominje da se radi o ‘direktnom kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma od Republike Srbije, nepriznavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i politike neovisnosti Bosne i Hercegovine’.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka konstatuje da Srbija direktno krši Dejtonski mirovni sporazum
Kako je profesor Trnka podsjetio, Srbija se kao potpisnik Mirovnog ugovora upravo obavezala u prvoj rečenici tog ugovora da će to poštovati.
“S druge strane, entitet ne može raspolagati vodama, šumama, poljoprivrednim zemljištem, sve što se smatra dobrom od opšeg interesa, i to nesumnjivo spada u domen državne imovine. O tome je i Ustavni sud u dva navrata precizno rekao da se uvijek za pojam države veže pojam institucije Bosne i Hercegovine, a entiteti i niži nivoi vlasti. Oni su sastavni dio Bosne i Hercegovine”, objasnio je Trnka, ocjenjujući da bi vlasti Bosne i Hercegovine morale ozbiljno reagovati na ovu situaciju, jer se pravi presedan.
Ministarstvo energetike Srbije i Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske nisu odgovarali na upit Radija Slobodna Evropa u vezi sa kršenjem odluke Ustavnog suda BiH i potpisavanjem zajedničke izjave kako bi se iskoristili hidropotencijali BiH.
Zaobilaženje tendera?
Ekonomistica i politička analitičarka Svetlana Cenić za RSE kaže da bi se tužilaštvo trebalo pozabaviti „izjavom premijera Viškovića da sve što je potpisano je urađeno da se zaobiđu tender i procedure“.
“Drugo, imam odmah pitanje na to, da li to planiraju pripojenje Republike Srpske Srbiji tako što će svako uzeti svoj deo imovine”, pita Cenić.
Ova politička analitičarka podsjetila je i na ranije odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa pitanjima pripadnosti rijeka i šuma državi BiH.
“Ako žele vladavinu prava, ako žele da izbegnu situaciju da kad oni dobijaju na Ustavnom sudu, onda im Ustavni sud treba, kad ne dobijaju, onda Ustavni sud ne treba, to je već druga stvar. A tu je potpuno jasno da nemaju pravo odlučivanja niti bilo šta što je već i propisao da je nadležnost države”, rekla je Cenić.
Kršenje Konvencije o vodoma
Profesor katedre za hidrotehniku sa Rudarsko – geološkog- građevinskog fakulteta u Tuzli Nedim Suljić kaže za RSE da potpisana izjava između entiteta Republika Srpska i Srbije krši Konvenciju o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, odnosno Konvenciju o vodama, čije su, napominje on, potpisnice država Bosna I Hercegovina i Srbija.
“I BiH i Srbija obavezale su se da će sprječavati, suzbijati i smanjivati prekogranični uticaj voda i da će koristiti prekogranične vode na razuman i pravedan način, da osiguraju održivo upravljanje istim”, kaže on.
I profesor Nedim Suljić naglašava Suljić da su se Srbija i BiH potpisavanjem Konvencije o vodama obavezale da će najveći dio konkretnih odluka rješavati kroz bilateralne sporazume
Suljić navodi da su se obje zemlje potpisavanjem Konvencije o vodama obavezale da će najveći dio konkretnih odluka rješavati kroz bilateralne sporazume, jer je Drina nacionalni resurs države, a ne jednog dijela, kao što je u ovom slučaju RS-a.
“To u stvari znači, prema navedenoj Konvenciji o vodama, samo države mogu da potpisuju sporazume o upravljanju graničnim vodama kao što je rijeka Drina, a ne može entitet Republika Srpska”, ističe on.
To važi i bez obzira na specijalne odnose Republike Srpske i Srbije, jer za to, kaže Suljić, bi trebala saglasnost Parlamentarne Skupštine BiH.
“Pravno gledajući ovaj sporazum je navažeći”, kaže profesor Suljić.
U Foči vlada optimizam
Radislav Mašić, dojučerašnji načelnik Foče, koja administrativno pripada Republici Srpskoj, vjeruje da je sve urađeno u skladu sa zakonom.
“To je posao koji mi u Foči čekamo više od 40 godina. To je hidroprojekat koji za nas znači mnogo, neiskorištenost rijeke Drine za sve ove godine i otvaranje mogućnosti da se ljudi zaposle, neke velike investicije, za nas u lokalnoj zajednici znači mnogo i radujemo se tom projektu”, kaže on za RSE.
Prema procjenama, koje je za RSE naveo Mašić, projekat će se graditi šest godina.
“U prvoj fazi oko 1.500 radnika će raditi, a u konačnoj verziji do 5.000 ljudi bi bilo na radilištu. Za nas bi to bila zaista velika investicija i zaposlilo bi se sve ono što je radno sposobno”, rekao je on, te dodao da je eksproprijacija izvršena davno, sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Buk Bijela projekat star više od 40 godina
Buk Bijela je projekat iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, čiji je cilj bio da snabdijeva električnom energijom bivšu Jugoslaviju. Nikada nije realizovan i pored izvršenih pripremnih radnji.
Gradnju Hidroelektrane Buk Bijela 2007. godine najavio je tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik, dok je 2012. godine urađena Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje je godinu kasnije izdata prva ekološka dozvola.
Poslije pet godina, tačnije 2017. godine potpisan je i memorandum o izgradnji sa kompanijom „Kineska državna aero tehnološka međunarodna inžinjerka korporacija”, uz najavu da će finansiranje obezbijediti kineske državne banke. Ni danas nije poznato šta je sa tim memorandumom.
Vlasti Republike Srpske i Srbije su početkom 2019. godine dogovorili zajedničku izgradnju HE “Foča” i “Paunci” a nedugo zatim, dogovorena je i zajednička gradnja HE “Buk Bijela”.
Nevladine organizacije i ekološka udruženja osporavaju gradnju hidroelektrane Buk bijela već godinama, zbog uticaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor.
“Svi prekogranični uticaji direktno su vezani za HE Buk Bijela. Kumulativni uticaji bi se odnosili na dio državne granice sa Crnom Gorom do posljednje u nizu, HE Paunci i dalje nizvodno. Ovo nije prvi put da se pregovara bez involviranja Crne Gore, koja je izuzetno zainteresovana za prekograničnim konsultacijama, koje nisu urađena”, rekao je za RSE Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.
Bjelić kaže da su još 2012. godine analizirali studiju uticaja koja je izrađena za HE Buk Bijela.
“Tada smo primijetili da su podaci koji su korišteni za tu studiju bili izuzetno stari, ništa podataka iz XXI vijeka nije korišteno. To su bile naše glavne primjedbe na studiju uticaja”, rekao je.
No, i pored toga Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske obnovilo je ekološku dozvolu.
Na osnovu izdavanja te ekološke dozvole, Centar za životnu sredinu Aarhus Centar BiH, Green Home iz Crne Gore i Ozon iz Crne Gore, organizacije civilnog društva, podnijele su žalbu sekretarijatu ESPOO konvencije (konvencija o prekograničnom uticaju određenih projekata na životnu sredinu druge države).
“Riječ je o velikoj hidroelektrani čije bi akumulaciono jezero poplavilo većim dijelom kako kanjon Drine, tako dobrim dijelom kanjon Tare, iako se u studiji navodi da ne bi bilo prekograničnog uticaja na Crnu Goru. Analizom studije može se izračunati i direktan uticaj na teritoriji Crne Gore bio bi osjetan”, rekao je on.
Rok za izgradnju tri hidroelektrane na osnovu projekta Hidroenergetski sistem (HS) “Gornja Drina” je šest godina, a realizacija, kako je najavljeno, će početi ove građevinske sezone.
***Saradnja na tekstu Maja Žuvela
Facebook Forum