Nakon najave Krivokapićevih Socijaldemokrata da 25. januara neće glasati za povjerenje Vladi čiji su dio, iz redova Đukanovićevog DPS-a, ali i funkcionera Brajovićevih Socijaldemokrata, koji su napustili SDP i formirali sopstvenu partiju, sve češće se postavlja pitanje povjerenja i samom predsjedniku crnogorskog Parlamenta Ranku Krivokapiću.
Hoće li ista većina, koja će izglasati pad ili opstanak Vlade, odlučiti i o sudbini Krivokapića, te da li je to pitanje principa ili ima dublju političku pozadinu?
Od kada je premijer Milo Đukanović krajem decembra, na opšte iznenađenje, izašao sa inicijativom da Skupština testira povjerenje njegovoj vladi, mediji i politički analitičari spekulisali su kako je, zapravo, njen krajnji cilj smjena Ranka Krivokapića sa čelne pozicije u zakonodavnoj vlasti.
I kako se približava 25. januar, kao Dan D koji će odlučiti sudbinu Đukanovićeve vlade, iz tabora njegove DPS, ali i Socijaldemokrata Ivana Brajovića, koji su nastali izdvajanjem iz donedavno zajedničke SDP, sve češće se postavalja i pitanje opstanka Ranka Krivokapića na funkciji šefa Parlamenta.
Riječ je, kako je rekao u utorak u dnevniku Televizije Crne Gore visoki funkcioner DPS Miodrag Vuković, o principijelnom pitanju.
"Ako i zvanično, kroz proceduru, SDP ospori legitimitet vladi, ako glasa protiv nje i ta vlada dobije podršku, mislim i da onaj koji je glavni pokretač te incijative i jedan od glavnih uzročnika čitave situacije u kojoj se nalazimo, treba da razmisli: Da li je pošteno i politički prihvatljivo, razumljivo, opravdano da se zadrži na poziciji na kojoj se nalazi", ističe Vuković.
No, za Borisa Marića, pravnog savjetnika iz Centra za Građansko obrazovanje, iza problematizovanja Krivokapićevog daljeg predsjedavanja Parlamentom, ako njegova partija glasa protiv Vlade čiji je dio, ne kriju se principijelni razlozi već golo političko razračunavanje DPS-a sa dosadašnjim glavnim političkim saveznikom.
"To je najmanje principijelno pitanje. To je nešto što definitvno Crnu Goru i crnogorsko društvo i njenu političku scenu, gura ka mnogo većem konfliktu i mnogo većoj političkoj krizi nego što je ona trenutno. Zašto to oni koji kreiraju politiku u DPS-u rade, kakve su njihove namjere i šta će biti njihove odluke i ponude nakon završenog procesa dodatnog psihološkog rata koji je, očigledno, usmjeren na predsjednika Parlamenta i koji, očigledno, za cilj ima njegovo uklanjanje sa pozicije predsjednika Skupštine Crne Gore, treba ostaviti da to vrijeme kaže i to ćemo tek vidjeti", ocjenjuje Marić.
Tezu samog SDP-a, kako je sve intezivnija kampanja koja se protiv te partije vodi u susret glasanju o povjerenju Đukanovićevoj vladi, usmjerena da uzdrma ili obesmisli parlamentarni dijalog vlasti i opozicije o uslovima za održavanje predstojećih parlamentarnih izbora, a kojim koordinira upravo Ranko Krivokapić, dijeli i lider DEMOS-a Miodrag Lekić.
"Vjerovatno autori te inicijative imaju to u vidu. Trebalo bi da, ako su sagledali tu konsekvencu kao poželjnu njima, znači suprotno onome što je dogovoreno i što međunarodni faktori podržavaju, trebalo bi da sagledaju i sljedeću konsekvencu - da unose atmosferu nestabilnosti u zemlji i da preuzmu odgovornost za sve te buduće poteze. Mislim da je to direktno planirano da se uzdrma dijalog, koji je očigledno kao demokratski i javan, nepoželjan i neprijatan", smatra Lekić.
Da bi smjena Krivokapića dovela u pitanje rad odbora parlamentarnog dijalog misli i Boris Marić.
"Apsolutno. Ovakvim ponašanjem dolazimo u situaciju da sve ono što je urađeno kroz ovaj početni progovarački proces o dolaženju do fer i slobodnih izbora, dovodimo debelo u pitanje. Odnosno to dovode političke elite sa DPS-om na čelu, koje se bave ovim psihloškim ratom koji je u toku", konstatuje Marić.
Kako se bližimo 25. januaru raste dilema - hoće li Crna Gora nakon tog datuma krenuti u institucionalno konsolidovanje i demokratski izlazak iz političke krize, ili bi izglasavanje povjerenja vladi a nepovjerenja Krivokapiću, uvelo u političke turbulencije sa neizvjesnim ishodom?
"Očekujem ono za šta se i zalaže DEMOS, a to je da ishod 25. januara i uopšte aktuelne krize, bude ozbiljan, odgovoran, racionalan pokušaj konsolidovanja institucionalnog, makar i na privremen način, kako bi se ostvario cilj izlaska iz ove duboke krize. Dakle, vjerujem u taj scenario, i kao DEMOS za to se lično zalažem. Ukoliko neko želi da ga ruši i da unosi nestabilnost, preuzeće odgovornost i naravno da ćemo znati da odgovorimo na takve neodgovorne poteze", zaključuje Miodrag Lekić.
