Maja Dragojević Stojić, doktorica iz Prijedora na zapadu BiH, dobila je prekršajni nalog sa kaznom od 1.000 konvertibilnih maraka (500 eura) zbog kršenja Odluke Vlade Republike Srpske o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji Republike Srpske.
Kazna je uslijedila nakon što je Stojić, kao članica Predsjedništva opozicione Srpske demokratske stranke, dala izjavu jednoj medijskoj kući u kojoj govori o problemima u zdravstvu u Republici Srpskoj, manjku respiratora, te o tome kako određene zdravstvene ustanove nemaju ni epidemiologa, ni infektologa.
"Ja sam kažnjena zbog nanošenja panike građanima Republike Srpske u vrijeme vanredne situacije. Ja smatram da moja izjava nije proizvela nikakvu paniku, da nisam rekla ništa što nije istina, ništa što bi uplašilo stanovnike s obzirom da mi svi znamo kakvo je generalno stanje. Izjava je bila u cilju poboljšanja zdravstvenog sistema, tako da se ne osjećam krivom za ovo i nisam prihvatila odgovornost, nisam potpisala krivicu", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Dragojević Stojić.
Visina kazni
O korona virusu u svijetu iz minuta u minut
Vlada Republike Srpske usvojila je Odluku o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na teritoriji Republike Srpske na inicijativu entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova 19. marta.
Zabrana se odnosi na radnje učinjene putem sredstava informisanja, društvenih mreža ili drugih sličnih sredstava.
Za kršenje Odluke predviđene su novčane kazne od 1.000 maraka do 3.000 konvertibilnih maraka (500-1500 eura) za fizička lica, 3.000 maraka do 9.000 maraka za pravna lica (1.500-4.500 eura), te od 1.000 maraka do 3.000 maraka za odgovorna lica u pravnim licima (500 -1.500 eura).
"Nadamo se, i na ovaj način, da će svi građani shvatiti, naročito oni pojedinci koji se neodgovorno ponašaju, koji namjerno pokušavaju da izazovu uznemirenost i strah kod građana, da će biti sankcionisani. Neće se moći ni putem društvenih mreža da sakriju, jer pronaći ćemo ih, imamo mogućnost da to uradimo i biće sankcionisani u skladu sa ovom Odlukom. Pozivamo građane da vjeruju samo informacijama koje dolaze od zvaničnih organa, od lica koja su ovlaštena da daju takve izjave", izjavio je na konferenciji za novinare 19. marta ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač, navodeći da će Odluku provoditi policija.
Zabrana i u Brčko distriktu
Samo nekoliko dana kasnije, 21.marta, Krizni štab Brčko distrikta, na sjeveru Bosne i Hercegovine, je donio Naredbu o zabrani javnog iznošenja i prenošenja lažnih informacija u vezi sa korona virusom.
"Ovakvi postupci mogu kod stanovništva izazvati strah i paniku i to ćemo karakterisati kao krivično djelo, a ne kao prekršaj o javnom redu i miru", rekao je šef policije Brčko distrikta Goran Pisić, na konferenciji za novinare 21. marta.
Na upit RSE vladama Republike Srpske i Brčko distrikta da pojasne svoje odluke, te odgovore na pitanja ko i na koji način odlučuje o tome kada je neka javno iznesena laž dezinformacija i šta je izazivanje panike, odgovor nismo dobili. Nema odgovora ni na pitanje koliko je od početka primjene mjera građana kažnjeno ili pokrenuto procesa.
Šta kažu novinari o mjerama?
U Klubu novinara Banjaluka upozoravaju da su mjere nedovoljno definisane, te da postoji opravdani strah od njihovih zloupotreba.
"Plašim se da se to može i zloupotrijebiti, jer uz najavu te mjere nije pojašnjeno, šta zapravo se tretira kao izazivanje panike i tu zaista može da se podvede bilo šta kroz takvu jednu ocjenu. Što se tiče kažnjavanja, s obzirom da je vanredna situacija, mi već vidimo da su uvedene zabrane kretanja za određene kategorije i policijski čas, da se tu kažnjava. Naravno, vanredno je stanje, pa se takve mjere u takvim situacijama i moraju uvoditi, ali treba preciznije definisati šta predstavlja zapravo kršenje i šta predstavlja širenje dezinformacija i izazivanje panike, da bi se izbjegle zloupotrebe", kaže za RSE Ljiljana Smiljanić iz Kluba novinara Banja Luka.
Direktor sarajevskog Mediacentra Boro Kontić mišljenja je da nije vrijeme za uvođenje mjera.
"Nažalost, ovo su opasna vremena. Ova situacija, koja nas na neki način zastrašuje, može se iskoristiti da budemo zastrašeni preko mjere. Kad imate da o svemu odlučuju u jednom izvoru, onda je opasnost i za ono što se zove sloboda izražavanja. Naravno, ljudi gledaju to praktičnije, kažu, mi se sad nalazimo u takvoj situaciji, ovakve su mjere, gotovo, pa izgleda kao normalne, ali treba voditi računa da se one ne koriste, ne troše u svakom momentu, jer to može da postane praksa, a onda smo od neke vrste diktature na jednom koraku", kaže Kontić.
"Ne trebamo zaboraviti" dodaje, "ne trebamo raditi nešto protiv onoga što je dio svakog civilizovanog društva, pa čak i u ovakvim trenucima".
"Dakle, sloboda izražavanja prije svega, demokratija prije svega, a oni koji je na neki način krše, postoje načini da se to spriječi bez diktature ili bez mjera koje društvo plaše više nego što treba", ističe za Radio Slobodna Evropa Boro Kontić.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković pozdravlja oštre mjere protiv lažnih vijesti, ali, kako kaže samo ako su one usmjerene na zaštitu javnog interesa i opšteg dobra.
"Lažne vijesti i širenje panike su sramne i razorne pojave u svakoj prilici, a naročito tokom vanrednog stanja!. Naravno da je nužno suzbijati ih i kažnjavati, kada već ne postoje dovoljno snažni i otporni medijska pismenost, politička kultura i građanska odgovornost. Međutim, nedopustivo je da svjesno ili nesvjesno lažne vijesti miješaju sa ličnim komentarima, širenje panike sa društvenim kritikom! Čak i u ovako kataklizmičnim uslovima, dužnost je čuvati demokratske vrijednosti zbog dugoročnog zdravlja društva", navodi Vuković za RSE.
Zabrinuti i u OEBS-u
I u Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) izrazili su zabrinutost zbog odluka Vlade Republike Srpske i Brčko distrikta, kao i o prijedlogu ministra unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine da Federalna vlada uvede zabranu u vezi sa izvještavanjem o lažnim vijestima ili tvrdnjama.
Interaktivna mapa o širenju korona virusu u svijetu
"Potpuno razumijem cilj borbe protiv širenja lažnih podataka što stvara paniku i nered tokom ove zdravstvene krize, ali dotično zakonodavstvo ne bi trebalo ometati slobodan rad novinara ili njihovu sposobnost izvještavanja o pandemiji i pružanje informacija potrebnih javnost", naveli su u zajedničkoj izjavi predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Désir i šefica Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini Kathleen Kavalec, 23.marta.
"Novine su", dodali su, "nezaobilazni saveznik u pružanju važnih informacija građanima i u borbi protiv lažnih vijesti".
"Najbolji odgovor na zabrinutost zbog širenja "lažnih vijesti "je da vlasti često komuniciraju sa svojim građanima kako bi im se pružile pouzdane informacije o poduzete mjere, prava i obaveze osoba i preduzeća, te kako se ponašati u ovim izazovnim vremenima. Cenzura i ograničavanje slobode izražavanja nisu od pomoći i mogu ugroziti povjerenje u institucije", konstatovano je u izjavi.
Regulatorna agencija nije nadležna
U Regulatornoj agenciji Bosne i Hercegovine ističu kako nisu konsultovani, niti će imati ulogu u provođenju usvojenih mjera za kažnjavanje onih koji šire paniku i dezinformacije.
"Nadležnosti Agencije jasno su definisane Zakonom o komunikacijama Bosne i Hercegovine, te Agencija isključivo pokreće postupke ispitivanja i kršenja pravila i propisa od strane korisnika dozvola koje ona izdaje. Agencija takođe nije nadležna za sadržaje koji se plasiraju na internet portalima, kao ni za bilo koji drugi sadržaj na internetu, osim onog koji predstavlja isključivo audiovizuelnu medijsku uslugu, to jest, pružanje televizijskog sadržaja putem interneta. U tom smislu Agencija nije nadležna ni za rješavanje po žalbama osoba koje budu smatrale da su provođenjem navedenih mjera povrijeđena njihova prava ili interesi", kaže za Radio Slobodna Evropa portparolka Regulatorne agencije za komunikacije, Jovana Čolić.
Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine pozivamedije da posvete maksimalnu pažnju pri donošenju redničkih odluka o sadržajima koje objavljuju o trenutnoj zdravstvenoj krizi, kako bi se izbjeglo širenje dezinformacija koje bi mogle uzrokovati paniku i strah među građanima, ali i dovesti u pitanje njihovo zdravlje i sigurnost.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
