Iz Rusije, Irana i balkanskih zemalja pa do prelimininarnih izbora u 16 američkih država, izbori širom svijeta odgođeni su zbog restriktivnih mjera u krizi korona virusa, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Kao se restriktivne mjere polako ukidaju, u mnogim državama ucrtavaju se linije političke borbe oko toga kako i kada ponovo otvoriti birališta.
Od februara mjeseca više od 50 država odgodilo je datume za nacionalne, regionalne ili lokalne izbore.
Odgođeni izlazak na biračka mjesta uključuje drugu rundu parlamentarnih izbora u Iranu zakazan za 17. april, Sjevernoj Makedoniji za 12. april i Srbiji za opšte izbore zakazane za 26. april.
Zatvaranja širom Evrope počela su već 17. marta kada je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret koji je postavio 22. april za nacionalno glasanje o promjenama u Ustavu, iako je Putin rekao da se ovaj datum može promijeniti.
Ograničenja koja su na snazi prema ustavnoj zabrani onemogućavaju Putinu da bude ponovo izabran 2024., ali jedan od predloženih amandmana omogućio bi mu da se kandiduje 2024. i ponovo 2030. godine, što znači da bi mogao potencijalno ostati predsjednik do 2036. godine.
Ali, Putin je 25. marta najavio da će nacionalno glasanje biti odgođeno a novi datum nije postavljen. Neki analitičari su čak sugerisali da do ovog glasanja neće doći jer se Rusija bori da zaustavi širenje korona virusa.
Rusija je takođe odgodila lokalne i regionalne izbore širom zemlje – više od 90 glasačkih mjesta – koji su planirani za izbore u period od 5. aprila pa do 23. juna.
Izbori u Pakistanu odgođeni su u martu, zajedno s referendumom o promjenama za ustavni sud 5. aprila u Armeniji.
Termini za lokalne izbore takođe su odgođeni na Kosovu, u Kirgistanu, Crnoj Gori i Rumuniji.
Beogradska odgađanja i debate
U Srbiji, predsjednik Aleksandar Vučić suočava se sa mogućim bojkotom opozicije parlamentarnih i lokalnih izbora koji može predvidjeti još dublju političku krizu.
Kada je Beograd zbog pandemije proglasio vanredno stanje 15. marta zemlja je bila usred predizborne kampanje za opšte izbore koji su bili zakazani za 26. april.
Republička izborna komisija Srbije (RIK) je 16. marta zaustavila izborne aktivnosti.
Ali, Vučić, lider vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) optužen je da koristi svoje dnevno pojavljivanje u medijima za samopromociju i podršku svojim političkim saveznicima u glasanju.
Nakon što je Vučić lično otputovao u Novi Pazar da dostavi bolničku opremu i održi konferenciju za štampu, jedan od pet pomoćnika gradonačelnika, Emir Aščerić optužio je predsjednika da vodi skrivenu izbornu kampanju.
Aščerić je na Facebooku napisao da su Vučić i njegova partija "više zabrinuti samim sobom i politikom" nego rješavanjem hitne situacije u javnom zdravstvu.
"Riječ 'iskorištavanje' je preslaba da bi opisala ove aktivnosti političke samopromocije usred vanrednog stanja i opasne pandemije", napisao je Aščerić.
Politički posmatrači kažu da očekuju da će vladajuća partija u Srbiji izbiti na vođstvo kad god izbori budu zakazani, ali da bi imala više koristi ako izbori budu zakazani u skorije vrijeme.
Opšti izbori zakazani su za 21. juni kada Vučićeva vladajuća partija može izvući više koristi iz popularnosti vladinih mjera uvedenih zbog korona virusa – uključujući 11.750 dinara (100 eura) ekonomskog stimulansa za svakog državljanina i državne pomoći kod plaćanja minimalnih plata za ljude koji se suočavaju sa finansijskim poteškoćama.
Politički analitičari kažu da bi zatvorena biračka mjesta do kraja 2020. takođe donijela rizik od održavanja izbora usred očekivane recesije. Kažu da bi to više pogodovalo opozicionim strankama.
Predsjednica Skupštine, Maja Gojković već je odbacila pozive Boška Obradovića, lidera opozicionog pokreta 'Dveri', da se izbori odgode do jeseni.
Gojković, članica Vučićeve vladajuće partije, rekla je da bi odgađanje do jeseni narušilo Ustav Srbije.
Skopski vanredni izbori
Sjeverna Makedonija rasformisala je svoj parlament u februaru i raspisala prijevremene izbore 12. aprila, što je ocijenjeno kao zastoj u težnjama ove zemlje da uđe u Evropsku uniju (EU).
Skoplje je zaključilo sve izborne aktivnosti i odgodilo glasanje samo dva dana prije službenog početka kampanje.
Ironično, pritisak na vladajući Socijaldemokratski savez (SDSM) lijevog centra premijera Olivera Spasovskog od tada se smanjuje zbog napretka u kandidaturi Skoplja za članstvo u EU.
Kao i u Srbiji, rokovi za ponovljene izbore u Sjevernoj Makedoniji automatski će se nastaviti nakon izlaska zemlje iz vanrednog stanja.
Zvaničnici predlažu da se to dogodi sredinom maja pod uslovom da zdravstvena situacija to dopusti.
Kad god da izbori budu održani, očekuje se da će se voditi rovovska bitka između vladajuće stranke Zaeva i desnog-centra, nacionalističke opozicione stranke VMRO-DPMNE koju vodi Hristijan Mickoski.
Kao i vladajuća stranka u Srbiji, za Spasovskog se očekuje da će imati više koristi ako izbori budu održani ranije.
Neki politički analitičari kažu da bi VMRO-DPMNE mogla imati više koristi od izbora na jesen kada bi se ekonomski uslovi mogli pogoršati.
Posmatrači takođe kažu da bi vladajuća stranka Spasovkog mogla iskoristiti zabrinutost zbog mogućnosti od drugog talasa korona virusa kako bi pogurala izbore na ranije datume.
Glasanje poštom u Poljskoj
Predsjednički izbori u Poljskoj 10. maja postali su bizarno glasanje na kojem su biračka mjesta ostala zatvorena, a zvanična izlaznost bila je jednaka nuli nakon političke krize zbog načina provođenja legitimnih izbora usred pandemije.
Predsjedničko glasanje formalno nije ni odgođeno niti otkazano, jer vlada i opozicija se nisu uspjele dogovoriti o ustavnom i sigurnom rješenju za izbore.
Parlament je donio zakon u kojim je pošta ovlašćena za provođenje glasanja. Ali oko datuma nije postignut dogovor.
Vlada je htjela izbore prije juna, ali opozicione stranke kažu da je to prerano.
Vrijeme za izbore u Poljskoj postalo je problem nakon što su restriktivne mjere zatvaranja potkopale kampanju i spriječile kandidate da održavaju javne skupove.
Isprva je poljska vladajuća stranka Zakon i pravda (PiS) željela zadržati izvorno glasanje u prvom krugu od 10. smaja, za koje je rekla da bi se moglo sigurno provesti korištenjem poštanskog sistema.
Ali vladin koalicioni partner povukao se iz te ideje zbog zabrinuti od potencijalne prevare i tehničkih prepreka.
Zvaničnici pošte se sada pripremaju da se zvanični glasački listići pošalju poštom u domove blizu 30 miliona registrovanih glasača.
Glasači će moći glasati putem posebnih poštanskih sandučića postavljenih u stambenim naseljima širom Poljske i čiji sadržaj će sakupiti poštari.
Opozicione partije, međunarodni posmatrači izbora i zvaničnici Evropske unije ukazali su na 'poštene i slobodne izbore' koji se održavaju putem poštanskog sistema.
Opozicija je takođe optužila PiS da svoje političke potrebe stavlja ispred javnog zdravstva i da se ne podvrgava vladavini prava.
Poljska opozicija kaže da ubrzano glasanje daje nepravednu prednost sadašnjem predsjedniku Andžeju Dudi, savezniku PiS-a, koji je ostao u žiži javnosti na državnoj televiziji kako bi govorio o vladinoj strategiji za korona virus, dok devet ostalih kandidata nije moglo održati kampanju.
Čelnik PiS-ove stranke Jaroslav Kaczinski priznao je da bi Duda mogao izgubiti prednost koju ima u istraživanjima javnog mnijenja ako izbori budu odgođeni do jeseni kada glasači osjete moguće pogoršanje ekonomske situacije.
Uspjeh u Južnoj Koreji
Od 20 zemalja koje su ipak održale javna glasanja zakazana za mart i april, Južna Koreja se smatra zemljom koja je najizravnije provela izbore usred pandemije.
Zapravo je izlaznost glasača od 66 posto na parlamentarnim izborima 15. aprila bila najveća u gotovo tri decenije.
Više od četvrtine od 44 milijuna birača Južne Koreje glasalo je ranije kako bi se smanjio pritisak na biračka mjesta na dan izbora.
Biračima koji su glasali na biračkim mjestima uručene su maske i rukavice, baš kao što su to činili i kandidati tokom kampanje.
Kabine za glasanje u Južnoj Koreji redovno su se dezinfikovane, a birači su stajali udaljeni jedni od drugih dok su čekali u redu za glasanje.
Na vratima je mjerena tjelesna temperatura glasačima, a bilo ko s povišenom temperaturom glasao je u zasebnim kabinama.
Južna Koreja nikada nije nametnula stroga ograničenja kakva su bila na snazi u drugim zemljama.
Ali čak i bolesni birači u karantinu mogli su izaći na birališta i glasati nakon šest sati poslije podne na dan izbora pod posebnim uslovima postavljenim samo za njih.
Brojni posmatrači navode Južnu Koreju kao primjer kako se izbori mogu održati drugdje u svijetu sigurno i odgovorno, uklučujući i Sjedinjene Države.
'Fijasko' u Wisconsinu
Predsjednički izbori u SAD-u su još zakazani za 3. novembar.
Ali početni krugovi koji određuju kandidate za svaku stranku obustavljeni su od marta kada su države počele odgađati glasanja zbog korona virusa.
Država Wisconsin nastavila je sa aktivnostima svojom primarnom Demokratskom strankom 7. aprila - zajedno s nekoliko državnih glasova - nakon što je američki Okružni sud odbacio zakonske izazove protiv organizovanja izbora usred pandemije.
Takva odluka Suda prepoznala je da bi organizovanje glasanja kako je prethodno zakazano uzrokovala "otežavanja bez presedana" za glasače, izborno osoblje i državne zvaničnike.
Američki sudija Okružnog suda William Conley otkazao je izbore do 13. aprila kako bi glasači koji su svoje listiće slali putem pošte imali vremena da prime i vrate svoje biračke listiće.
Ali Sud je odlučio da je na guvereneru Wisconsina, demokrati Tonyju Eversu i državnim zakonodavcima da daju novi datum za glasanje.
Evers je isprva rekao da on nema autoritet da odgodi izbore te pozvao legislative države koja je pod kontrolom republikanaca da odgodi glasanje na licu mjesta i produži rok za slanje glasačkih listića poštom za kraj maja.
Ali zakonodavci su odbacili njegov zahtjev – prisiljavajući tako da se glasanje nastavi. Ali Evers je izdao izvršnu naredbu 6. aprila pozivajući da se izbori odgode za dva mjeseca. Tu naredbu je istog dana blokirao Vrhovni sud ove države.
Onda je američki Vrhovni sud ukinuo presudu sudije Conleya, gurajući izbore na prvobitni datum 7. aprila.
Na dan izbora, zvaničnici u Milwaukeeu rekli su da mogu otvoriti samo pet od 180 biračkih mjesta jer je većina izbornog osoblja starija od 60 godina i poslani su kući zbog rizika od zaraze.
Nekih 12.000 glasača Wisconsina koji su se prijavili da glasaju putem pošte nije primilo glasačke listiće do dana izbora.
U međuvremenu, iako su glasači bili prisiljeni da rizikuju svoje zdravlje odlazeći na biračka mjesta, ljudi su stajali u dugim redovima kako bi glasali.
Sedmicama kasnije, zdravstveni službenici u Milwaukeeju pronašli su najmanje 40 slučajeva u kojima su se birači zarazili korona virusom dok su glasali.
Kritičari vide da je glasanje u Wisconsinu 7. aprila bio fijasko s važnim lekcijama o tome kako bi američki predsjednički izbori trebali biti izvedeni u novembru.
Kažu da državne vlade i savezni zvaničnici moraju hitno poduzeti mjere kako bi se pripremili za ogromnu količinu glasanja putem pošte, kako bi zaštitili zdravstvene radnike i birače koji dolaze na biračka mjesta i osigurali da građanima ne bude uskraćeno njihovo pravo glasa u trci koja vjerojatno predsjednika Donalda Trumpa stavlja u poziciju protiv bivšeg potpredsjednika Joea Bidena kao njegovog glavnog konkurenta.
Facebook Forum