Sve banke posluju u potpunosti usklađene sa zakonskim i podzakonskim aktima.
Ovo za Radio Slobodna Evropa kaže Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, dan uoči isticanja roka kojeg je bankama u Republici Srpskoj dao Milorad Dodik, predsjednik tog bh. entiteta.
On je od banaka zatražio da vrate depozite koje su navodno iznijeli u inostranstvo. U suprotnom je najavio njihovo zatvaranje.
Predsjednik RS je na konferenciji za medije 23. januara banke optužio da su iz ovog entiteta iznijele "750 miliona" depozita, da bi potkrepljivali ekonomije Austrije i Njemačke, za koje je rekao da su "neuspješne".
Nijedna od osam komercijalnih banaka baziranih u RS do zaključenja teksta nije odgovorila na upit RSE o tome kako komentarišu Dodikove prijetnje, te šta su radili sa svojim depozitima.
Od njih osam, četiri su u stranom vlasništvu, Addiko u austrijskom, Banka Poštanska štedionica ima vlasnike iz Srbije, NLB banka je slovenačka, a Unicredit je dio multinacionalne korporacije sa sjedištem u Italiji.
Uprkos Dodikovim prijetnjama, banke u RS trenutno normalno rade i nema naznaka da će biti u skorije vrijeme zatvorene.
Šta je rekao Dodik?
"Kupili ste našim depozitima 150 miliona obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u RS, jer su to naše pare. Naš novac. Ne budete li to uradili, zatvorićemo vas. Mislite da ne možemo? Vidjećete da možemo", poručio je na konferenciji za medije 23. januara banke Milorad Dodik.
Zaprijetio je da će, ukoliko banke to ne učine, biti zatvorene 91. dana.
U izjavi za RTRS 17. februara je ponovio sličan stav, te rekao "mi upravljamo našim depozitima".
"Ja neću sutra da se svali, neka banka kad propadne zbog iznošenja novca, a da nama isporuči račun, nego ću jasno upozoriti građane na tu temu. Onaj ko iznosi novac rizikuje da banci izmakne kvalitetna sredstva za njeno poslovanje u RS. Ja moram da upozorim građane RS da ta banka je rizična", rekao je Dodik tada.
Kasnije se nije oglašavao po ovom pitanju.
Ministarstvo finansija RS nije odgovorilo na upit RSE o Dodikovim navodima i eventualnom zatvaranju banaka.
Šta kaže zakon?
Bankarskim sektorom u Republici Srpskoj i Federaciji BiH upravljaju entitetske agencije za bankarstvo, institucije kojima je zakonom zagarantovana nezavisnost.
Agencija za bankarstvo RS izdaje dozvole za rad banaka u ovom entitetu, ali ih i oduzima, u slučaju nepoštovanja zakona.
Iz ove Agencije nije odgovoreno na prvi upit RSE o Dodikovim prijetnjama poslat u januaru neposredno nakon njegovih izjava, kao ni na upit poslat 14. aprila.
Banci se oduzima dozvola za rad, između ostalog, ako je pokrenuta likvidacija ili stečaj, ako nije solventna, ili ako ne radi duže od šest mjeseci.
Agencija može oduzeti dozvolu ako banka ne izvršava mjere koje su im naložene, ako ne pruža sigurnost za povjerenu imovinu, ili ako njene rezerve spadnu na nivo ispod zakonski predviđenog.
U slučaju zatvaranja banke, depoziti do 50 hiljada maraka (oko 25,6 hiljada evra) su osigurani kod Agencije za osiguranje depozita BiH.
Neotplaćeni iznos kredita dospijeva na naplatu, a on se u praksi najčešće prodaje drugoj banci.
'Suluda ideja' o zatvaranju banaka
Bivši direktor Udruženja bankara BiH, Berislav Kutle, kaže za RSE da je zatvaranje banaka "suluda ideja" i da bi to "najprije Republiku Srpsku uništilo, pa tek onda dalje".
On ističe, čak, ako bi i teoretski ovo bilo moguće, RS bi se ekonomski urušila u potpunosti. Pojašnjava da, ukoliko se zatvori jedna banka – sve bi se preselile u Federaciju BiH.
"Kad bi mogao napraviti u jednoj banci, prije nego što bi se desilo, sve bi banke zaštitile svoju imovinu", kaže Kutle.
Dugogodišnji bankar podsjeća da su prije uspostavljanja Centralne banke BiH i uvođenja konvertibilne marke, banke nicale "kao gljive poslije kiše", te da su lako propadale, jer su bile otvarane sa malo kapitala, ali da to više nije slučaj.
Dodaje da je BiH "što se tiče bankarstva u Evropskoj uniji".
"Naša sreća je što je Zakon o bankama koji je usvojen u jednoj agenciji i drugoj agenciji, gotovo isti kao zakon u Evropskoj uniji", kazao je Kutle.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, Jelena Trivić, kaže za RSE da je zatvaranje banaka "van svake pameti", te da nije shvatila koji je instrument "kojim bi [Dodik] natjerao banke kćerke da zadržavaju sredstva ovdje".
"Zakoni i regulativa im to omogućava. Usmeni nalozi, ljutnja, itd. u ovom slučaju nisu validni ma od koga dolazili. Prije bi se vlast trebala zapitati zašto se miljarde depozita građana, ne koriste za kreditiranje privrede, zašto su visoke kamatne stope na kredite privrednoj aktivnosti i zašto banke nemaju tu vrstu motivacije", naglasila je Trivić.
Ona pojašnjava da su banke poslovni subjekti kao svaki drugi, i da procjenjuju koliki su rizici, a da je privredni ambijent u RS trenutno nepovoljan.
"Nema dovoljno privredne inicijative, jer za pokretanje treba novac (kredit), novac se ne investira, jer je visok rizik ulaganja u privrednu aktivnost", istakla je Trivić.
Ističe da je posao vlasti da stvori povoljan poslovni ambijent "u kojem bi i banke imale veću motivaciju za kreditiranje poslovnih aktivnosti".
Koliko novca je u bankama u RS?
Podaci Centralne banke BiH nisu konzistentni sa Dodikovim tvrdnjama da je 750 miliona maraka (oko 383 miliona evra) otišlo na račune u inostranstvo.
Ukupne rezerve banaka u RS su na početku prošle godine iznosile 1,85 milijardi maraka, a u decembru su opale na 1,82 milijarde, prema podacima Centralne banke BiH.
Isti podaci pokazuju da su u februaru rezerve iznosile 1,71 milijardu maraka.
Što se tiče imovine banaka u inostranstvu, ona je u februaru iznosila 1,38 milijardi maraka, a u januaru prošle godine, 1,28 milijardi.
Berislav Kutle ističe da banke imaju depozite u inostranstvu, jer na njih dobijaju određenu kamatu, što nije slučaj u BiH. Radi se, kaže, o uobičajenom bankarskom poslu.
"Normalno da će raditi tako da na kamatu ima prihod, jer banka radi da bi zaradila. To je bio normalan bankarski posao. Nema tu ništa izneseno zbog ovoga i onoga, čisto komercijalno", naglasio je Kutle.
On upozorava da je regulisano koliko novca može da se plasira u inostranstvo, i koliko ostaje na raspolaganje domaćem tržištu te da svako ko pokuša raditi mimo bankarske regulative "dobije po nosu".
Komercijalne banke u BiH su dužne da dio svojih depozita drže na računu rezervi kod Centralne banke.
Stopa ove obavezne rezerve iznosi 10 odsto, a osnovicu za njen obračun čine ukupni depoziti i pozajmljena sredstva neke banke.