"Lijepo, redovno, kao što sam otišao".
Tako je Milorad Dodik, proruski predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, za kojim je raspisana centralna potjernica u Bosni i Hercegovini, najavio svoj povratak u Banjaluku.
Njegova izjava dolazi 15 dana nakon što je Sud Bosne i Hercegovine raspisao centralnu potjernicu unutar te države i šest dana nakon što je zatražio od Interpola da raspiše međunarodnu potjernicu i to sve zbog istog krivičnog djela- napad na ustavni poredak BiH.
No, Dodik je do sada izbjegao hapšenje unutar BiH, iako 16 policijskih agencija u zemlji ima ovlasti da ga uhapsi.
Posljednji put je viđen 1. aprila u Moskvi, gdje se susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Svoj povratak je najavio ne precizirajući kada, niti je naveo na koji način.
Jedna od mogućnosti povratka je i direktnim letom iz Rusije do Beograda, jer je Srbija, izbjegavajući da uvede sankcije Rusiji, ostala jedna od rijetkih evropskih zemalja iz koje postoje direktne avionske linije prema Moskvi, tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Takođe, nije poznato ni sa čijim pasošem Dodik putuje, s obzirom da, osim državljanstva Bosne i Hercegovine, posjeduje i državljanstvo Srbije.
Dodik ima mogućnost putovanja iz Beograda ka Banjaluci drumskim putem, vozilom u pratnji ili vazdušnim putem, za šta najčešće koristi avion Vlade RS.
Na raspolaganju je i helikopter Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Milorad Dodik je iz Bosne i Hercegovine otišao 24. marta pod još nerazjašnjenim okolnostima u Srbiju, odakle je avionom Vlade RS otputovao za Izrael, gdje je učestvovao na Konferenciji o borbi protiv antisemitizma u Jerusalimu.
"I sada oni tamo bildaju mišiće kako će se Dodik vratiti. Lijepo, redovno, kao što sam otišao. Šta, jel’ mislite da ćete moći da zaustavite moj povratak? A onda lažu kako sam otišao da se nešto ne vratim. Ja poslije ovog sastanka (sa Putinom) imam ovdje (u Moskvi) još nekih obaveza. U dogledno vrijeme, u subotu (5. aprila) ću biti u Banjaluci na sastanku koji ćemo organizovati da bi analizirali, da bi naše rukovodstvo upoznao sa ovim svim i da bi analizirali dalje", rekao je Dodik u zajedničkom intervjuu za RTRS, ATV i Srnu.
Iz Granične policije BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li su pojačane granične kontrole ulazaka i izlazaka iz BiH nakon što je Dodik najavio povratak u BIH.
Nema odgovora ni na pitanje šta je do sada pokazala istraga koju su pokrenuli u toj instituciji o tome kako je Dodik prešao granicu.
Dodik na meti svih policijskih agencija, ako se vrati u BiH
Nakon što se Dodik vrati u BiH, ostaje obaveza svih 16 policijskih agencija koje djeluju u BiH da postupe po nalogu državnog suda, te da njega, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, predsjednike Skupštine RS i Vlade RS, uhapse i sprovedu u pritvor koji im je već određen.
Stevandić i Višković su, takođe osumnjičeni, sa Dodikom, za napad na ustavni poredak, zbog čega je i za njima raspisana centralna potjernica.
Pored toga, ta pravosudna institucija im je odredila jednomjesečni pritvor, nakon što budu privedeni na saslušanje.
Iako je centralna potjernica raspisana polovinom marta, sva trojica, uz pojačano obezbjeđenje pripadnika Policije RS i dalje neometano vrše dužnosti.
Iz Suda BiH nisu odgovorili na upit RSE koje radnje će preduzeti, s obzirom da policijske agencije u BiH još nisu postupile po centralnoj potjernici.
Još ranije ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio da niko neće biti hapšen, a iz državne policijske agencije SIPA-e, saopštili su 19. marta da je operacija hapšenja Dodika, Viškovića i Stevandića "visokorizična".
Krivični zakon BiH propisuje zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina u slučaju neizvršavanja odluka državnog Suda.
Šta je do sada poznato o Dodikovom prelasku granice?
Dodik je prešao granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije 24. marta, kada je išao u Batajnicu, u okolini Beograda na obilježavanje godišnjice NATO bombardovanja.
Dan kasnije, iz Granične policije BiH saopšteno je kako, po naredbi direktora Mirka Kuprešakovića, provodi istragu u vezi sa Dodikovim prelaskom državne granice.
S obzirom na medijske navode, prema kojima je kolona vozila bez zaustavljanja prošla granični prelaz Rača između BiH i Srbije, iz Granične policije su 26. marta saopštili kako na tom prelazu ne postoje granične rampe.
U međuvremenu je Dodik, avionom Vlade RS 25. marta otputovao iz Beograda za Izrael gdje je učestvovao na Konferenciji o borbi protiv antisemitizma u Jerusalimu.
Dva dana kasnije, u večernjim časovima, avion Vlade RS poletio je iz Tel Aviva, te sletio na beogradski aerodrom u petak u ranim jutarnjim časovima, a potom nastavio za Banjaluku, pokazuju podaci sajta ADSBexchange, koji u realnom vremenu prati globalni vazdušni saobraćaj.
Nije poznato da li je u avionu bio Dodik, kao ni da li je ostao u Srbiji.
Proruski predsjednik RS potom je 31. marta objavio da je stigao u Moskvu, ne navodeći kako je tamo i odakle otputovao.
U svojoj objavi na društvenoj mreži "X" Dodik je rekao i da planira ponovo da putuje u Rusiju na Dan pobjede nad fašizmom 9. maja, kada se očekuje vojna parada.
Zašto je Dodik na potjernici?
Dok je Dodik van zemlje, iz Suda BiH zatražili su 27. marta od Interpola raspisivanje i međunarodne potjernice za njim, te za Nenadom Stevandićem, koji je takođe, pod nepoznatim okolnostima, prelazio granicu i putovao u Srbiju.
Odluka o tome je još na čekanju nakon što je Srbija uputila protestnu notu Interpolu zbog potjernice, ocjenjujući da se krši član statuta koji navodi da je strogo zabranjena bilo kakva aktivnost u slučajevima koji imaju političku, vojnu, vjersku ili rasnu pozadinu.
Raspisivanju potjernica su prethodile secesionističke odluke i zakoni vlasti RS predvođene Dodikom i njegovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kojima se urušavaju državne pravosudne i policijske institucije.
Usvajanje neustavnih zakona kulminiralo je nakon što je Dodik prvostepeno krajem februara osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Skupština RS, u kojima većinu ima Dodikov SNSD, a čiji je predsjednik Stevandić, a najčešće na prijedlog Vlade na čelu sa Viškovićem, usvojila je zakone kojima se brani rad Suda i Tužilaštva BiH, te državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta u Republici Srpskoj.
Usvojene su i zakonske izmjene koje omogućavaju kažnjavanje zaposlenika koji žive u RS, a rade u institucijama BiH, ako se ne povinuju odlukama Dodikove većine.
Trenutno je u toku i javna rasprava o usvojenom nacrtu novog entitetskog ustava, sa odredbom koja entitet Republiku Srpsku definiše kao državu srpskog naroda.
